REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz 154/2021-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Đura Sesse člana vijeća u upravnom sporu tužitelja SŽ iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Frane Dobrović, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba ČŽ iz [adresa] koju zastupaju odvjetnici odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke i ZŽ iz [adresa] radi obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-268/21- 2 od 19. studenoga 2021. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1/21-4 od 7. svibnja 2021., kojom je poništena presuda Upravnog suda u Rijeci broj UsI-450/2020-22 od 30. rujna 2020., u sjednici održanoj 6. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te se odbija tužiteljev zahtjev za naknadom troškova spora i nalaže tužitelju da, po pravomoćnosti presude, zainteresiranoj osobi ČŽ nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 12.500,00 kn.
2. Rješenjem tuženika od 18. veljače 2020. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 19. studenog 2019., kojim se, u obnovi postupka po prijedlogu tužitelja, poništava građevinska dozvola, klasa: UP/I-361-03/14-02/25, urbroj: 2170/01-13-02-15-7 od 3. ožujka 2015. i rješenje o promjeni imena investitora, klasa: UP/I-361-03/15-04/8, urbroj: 2170/01-13-02-15-2 od 30. srpnja 2017., te se dozvoljava rekonstrukcija obiteljske kuće u [adresa], stambene namjene, 3. skupine, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po zahtjevu zainteresiranih osoba, u skladu s glavnim projektom koji sadržava izrijekom navedene projekte, označene sastavnim dijelom tog rješenja.
3. Pobijanom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1/21-4 od 7. svibnja 2021. suđeno je:
„I Žalba tužitelja se usvaja.
Poništava se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 1 UsI-450/2020-22 od 30. rujna 2020.
II Tužbeni zahtjev tužitelja se usvaja.
Poništava se rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za pravne poslove, Službe za žalbe i zastupanje, klasa: UP/II-361-03/20-02/18, urbroj: 531-09-2-1-20-3 od 18. veljače 2020. Poništava se rješenje Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, klasa: UP/I-361-03/19-01/000225, urbroj: 2170/01-13-2/14-19-0006 od 19. studenog 2019. i predmet vraća nadležnom prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
III Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave ove presude tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 13.281,25 kn.
IV Odbija se zahtjev zainteresirane osobe ČŽ za naknadu troškova upravnog spora.“.
4. Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-1/21-4 od 7. svibnja 2021. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati zahtjev i preinači pobijanu presudu, odbije žalbu tužitelja i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5. Tužitelj nije odgovorio na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
6. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nije osnovan. 7. Sukladno odredbi čl. 78. st. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZUS) pobijana presuda ispitana je samo u granicama zahtjeva za izvanredno preispitivanje.
8. U ovoj pravnoj stvari, u ovom stadiju postupka nije sporno da se postojeća građevina koja je predmetom rekonstrukcije na svojoj sjevernoj strani nalazi na jedan metar udaljenosti od ruba građevne čestice odnosno na jedan metar udaljenosti od južne međe susjedne čestice tužitelja. Sporno je da li se zahvat obuhvaćen glavnim projektom od listopada 2018. koji je ispravljen u ponovnom postupku nakon presude Upravnog suda u Rijeci poslovni broj 11UsI-310/17 (prvi glavni projekt je bio od svibnja 2014.), može smatrati rekonstrukcijom postojeće građevine ili se radi o gradnji potpuno nove građevine. Nadalje, sporno je, ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeće građevine, je li moguće na ovoj zatečenoj udaljenosti (jedan metar od južne međe susjedne čestice tužitelja) nadograditi kat na postojećoj građevini te je sporno da li se na toj zatečenoj udaljenosti može dalje dograđivati postojeća građevina, odnosno sporno je što se ima uzeti kao građevni pravac za rekonstrukciju postojeće građevine.
9. U postupku koji je prethodio podnošenju zahtjeva je utvrđeno:
- da je građevina koja je predmetom rekonstrukcije bila prizemnica pravilnog tlocrtnog oblika, površine 42 m2, koja je bila izgrađena do 15. veljače 1968. slijedom čega se sukladno čl. 184. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13 - dalje: ZG) ima smatrati zgradom izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, da je ta prizemnica na dva mjesta dograđena i to na sjeverozapadnoj strani gdje je izvedeno spremište jednostrešnog kosog krova i na sjevernoj strani gdje je izvedena kupaonica jednostrešnog kosog krova te da se tim dogradnjama postojeća prizemnica na svojoj sjevernoj strani približila na jedan metar udaljenosti od južne međe susjedne čestice tužitelja, te da su ti dograđeni dijelovi ozakonjeni u postupku koji se vodio na temelju odredaba Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12 - dalje: ZPNIZ). U tom postupku doneseno je rješenje o izvedenom stanju od 22. studenoga 2013. kojim je ozakonjena jednostavna zgrada stambene namjene - obiteljska kuća visine prizemlja, građevinske bruto površine 73,28 m2,
- da prvi glavni projekt od svibnja 2014. nije udovoljavao uvjetima za rekonstrukciju postojeće građevine koje propisuje citirani čl. 68. st. 2. Prostornog plana uređenja Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 31/03, 26/05 i Službene novine Grada Rijeke broj 8/14 - dalje: PPU Grada Rijeke) (kako je to bilo utvrđeno u upravnom postupku koji je prethodio tom sporu), već da se radilo o novoj gradnji s obzirom da bruto razvijena površina ozakonjene prizemne građevine iznosi 73,28 m2, a rekonstrukcijom je planirana dogradnja prizemlja na način da bruto razvijena površina etaže prizemlja iznosi 79,90 m2 te nadogradnja kata na način da bruto razvijena površina etaže kata iznosi 82,41 m2, pa da se planiranim zahvatom nadogradnje bruto razvijena površina postojeće ozakonjene prizemne građevine povećava za više od 100%,
- da su zainteresirane osobe ispravile glavni projekt sukladno uputi iz presude kako bi zadovoljile uvjete za rekonstrukciju postojeće građevine, a ne za novu gradnju i to na način da je dogradnja ostala ista, ali je umanjena nadogradnja kata s 82,41 m2 na 73,28 m2, dakle na površinu postojeće ozakonjene prizemne građevine,
- da iz ispravljenog glavnog projekta od listopada 2018. slijedi da prizemna građevina koja je ozakonjena prema odredbama ZPNIZ ima nepravilan tlocrtni oblik jer ima dva istaka na sjevernoj strani na mjestu dograđenog spremišta i kupaonice (koji istaci se nalaze na jedan metar udaljenosti od južne međe susjedne čestice tužitelja),
- da je u projektu predviđeno uklanjanje dograđenog spremišta i umjesto njega izvođenje nove dogradnje na istočnoj strani građevine čime je pomaknuta pozicija postojeće građevine prema istoku, dok je na sjevernoj strani na mjestu gdje je izvedena kupaonica predviđena dogradnja građevine do jednog metra udaljenosti od južne međe susjedne čestice tužitelja kako bi se na toj strani dobila ravna linija i tako postigao pravilan tlocrt buduće građevine, odnosno u projektu je ta linija postojeće izgradnje na sjevernoj strani zadržana kao građevni pravac. Također je u projektu predviđena nadogradnja kata na tom građevnom pravcu, odnosno na udaljenosti od jedan metar od južne međe susjedne čestice tužitelja.
10. Prvostupanjski sud zaključuje da ispravljeni glavni projekt u cijelosti udovoljava odredbi PPU Grada Rijeke, kojom je definirano što se smatra rekonstrukcijom u smislu toga Plana, pri čemu se, otklanjajući prigovor tužitelja da je postojeća građevina u cijelosti uklonjena, prvostupanjski sud poziva na definiciju pojma rekonstrukcije iz članka 3. stavka 1. točke 19. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13), uz obrazloženje kako nema zapreke da se rekonstrukcijom sruše pojedini zidovi postojeće građevine i da se ta postojeća građevina potom rekonstruira uz uvjet da se udovolji postocima za dogradnju i nadogradnju iz članka 68. stavka 2. PPU-a i ostalim uvjetima iz prostorno-planske dokumentacije kojima je uređena rekonstrukcija postojećih građevina.
11. Drugostupanjski sud ne prihvaća takvo stajalište prvostupanjskog suda jer isto, s obzirom na sadržaj Glavnog projekta- Arhitektonski projekt, oznake 201/14-GL, Mapa br. 1 od listopada 2018. (dalje u tekstu: Glavni projekt), nije utemeljeno na pravilnom tumačenju prostorno-planske odredbe.
12. Odredbom članka 68. stavka 1. i 2. PPU-a, propisano je da se rekonstrukcijom građevine, koja se dozvoljava neposrednom provedbom tog Plana, u smislu te Odluke, smatra: sanacija, dogradnja, nadogradnja, promjena namjene građevine, promjena oblika krova i zahvat na pročelju osnovne građevine te svi ostali zahvati radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine (stavak 1.), dok se uklanjanje postojeće te gradnja nove stambene građevine na mjestu uklonjene, zahvat dogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od 50% te zahvat nadogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od 100%, u smislu te Odluke, smatra gradnjom nove građevine (stavak 2.).
13. Pravilno drugostupanjski sud navodi da nije sporno da se pod rekonstrukcijom smatra dogradnja i nadogradnja postojeće građevine kako je to definirano odredbom članka 3. stavka 1. točke 19. Zakona o gradnji, već da li su ispunjeni uvjeti za rekonstrukciju, dakle, dogradnju i nadogradnju postojeće građevine, propisani mjerodavnim prostornim planom, pored ostalih i odredbom članka 68. stavka 1. i 2. PPU-a, a iz koje proizlazi pod kojim je uvjetima moguća rekonstrukcija postojeće građevine.
14. Zakonom o gradnji i to odredbom čl. 3. st. 1. točka 14. propisano je da je postojeća građevina ona koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.
15. Postojeću građevinu u ovom slučaju čini dio građevine zainteresiranih osoba izgrađen prije 15. veljače 1968. te uz taj dio naknadno izvedene dogradnje (spremišta i kupaonice) ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju od 22. studenog 2013.
16. Iz Glavnog projekta proizlazi da se postojeća građevina skoro u cijelosti uklanja te da se zadržavaju samo 2 zida (južni i zapadni) ranije postojeće građevine pa je pravilno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda da se iz tog razloga u konkretnom slučaju niti ne radi o rekonstrukciji - dogradnji i nadogradnji postojeće zgrade kakvu ima u vidu mjerodavni prostorni plan, već o izgradnji nove građevine, za koju se parametri gradnje imaju odrediti prema pravilima za novu gradnju obzirom da iz priloženog Glavnog projekta nesporno proizlazi da se postojeća građevina skoro u cijelosti uklanja te gradi nova, a što je u izravnoj suprotnosti s odredbom članka 68. stavka 1. i 2. PPU-a, temeljem koje je odobrena predmetna rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja postojeće građevine, iako postojeća građevina, kao takva, više ne postoji.
17. Valjalo je stoga odbiti zahtjev za izvanredno preispitivanje, jer pobijanom presudom nije povrijeđen zakon.
18. Obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci ove presude, pozivom na odredbu iz čl. 78. st. 3. ZUS.
Zagreb, 6. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
