Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev-388/2019-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 388/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Igora Periše člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. V., OIB, iz M., kojeg zastupa punomoćnik A. B., odvjetnik u M. protiv 1. tuženice M. F. P., OIB, iz K., i 2. tuženika K. F., OIB … U., U. (Njemačka) i na adresi K., koje zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u M., radi utvrđenja ništetnosti, naknade štete i izdavanja tabularne isprave, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu  poslovni broj Gž-2848/2018-3 od 9. listopada 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću poslovni broj P-1514/2015 od 22. ožujka 2018., u sjednici održanoj 1. veljače 2024.

 

p r e s u d i o   je:

 

Odbija se revizija tužitelja I. V. protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2848/2018-3 od 9. listopada 2018.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

1. “Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju od 28.04.2011. godine, sklopljen između M. F. P., kao darovatelja i K. F., kao daroprimatelja, ovjeren po Javnom bilježniku V. N., ovjera broj: OV-2589/2011. od 28.04.2011. godine u pogledu darovanja nekretnina označenih kao čest.zem. 9355/1, čest. zem. 9356 i 9357, sve K.O. S. i sve upisane u zk.ul. 2327 k.o. S., i u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. 9359/1 K.O. S., upisane u zk.ul. 2154 K.O.S., ništetan pravni posao, pa kao takav ne proizvodi pravne učinke, te se u pogledu tih nekretnina nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije sklapanja tog ugovora, na način da se brišu s imena F. K. , OIB:, uz istodobni upis tih nekretnina na ime M. F.-P., OIB:.

 

2. Nalaže se tuženici pod 1. M. F. P. da tužitelju I. V. isplati iznos od 737.645,05 kn sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećavanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđivanja do isplate, sve u roku od 15 dana.

 

3. Dužni su tuženici solidarno naknaditi tužitelju troškove postupka sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđivanja do isplate, sve u roku od 15 dana.“

 

II Odbija se i eventualni (kumulirani) tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„Nalaže se tuženici M. F. P. da izda tabularnu ispravu kojom na tužitelja I. V. prenosi vlasništvo dijela nekretnine označene kao čest.zem. 9359/1 K.O.S., u površini od 1.137 m2, upisane u zk.ul. 2154 K.O.S., koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka M. V. od 29.05.2017. godine, prikazan kao lik: A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,AG, AF, AE,AD, AC,BL,Z,AA,AB,A, vlasništvo dijela čest. zem. 9355/1, u površini od 1.194 m2, upisane u zk.ul. 2327 K.O. S., koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka M. V. iz M. od 29.05.2017. prikazan kao lik: AP,AQ,AR,AS,AT,AU,AV,AW,AX,AY,AZ,BA,BB,BC,BD,BE,BF,BK,BJ,AP, vlasništvo čest. zem. 9356 k.o. S., upisane u Zk. ul. 2327 S., površine 148 m2, na skici stalnog sudskog vještaka M. V. iz M. od 29.05.2017. godine, prikazana kao lik AO, AP,BJ,BK,BF,BG,BI,AO, i čest. zem. 9357 K.O. S., upisane u zk.ul. 2327 S. , površine 414 m2, na skici stalnog sudskog vještaka M. V. iz M. od 29.05.2017. godine, prikazana kao lik: AH,AI,AJ,AK,AL,AM,AN,AO,BI,BG,BH,AH, koja skica se prilaže ovoj presudi i čini njen sastavni dio, u suprotnom će takvu ispravu zamijeniti ova presuda, temeljem koje je tužitelj I. V., ovlašten izvršiti parceliranje nekretnina označenih kao čest. zem. 9359/1 K.O. S., Zk. ul. 2154 K.O. S., i čest. zem. 9355/1 K.O. S., Zk. ul. 2327 K.O. S., te po obavljenom parceliranju izvršiti prijenos vlasništva novoformiranih katastarskih čestica na svoje ime, te je ovlašten izvršiti prijenos vlasništva nekretnina označenih kao čest. zem. 9356 K.O. S., i čest. zem. 9357 K.O. S., obje upisane u Zk. ul. 2327 K.O. S., na svoje ime, što je tuženica 1.dužna trpjeti, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

 

III Nalaže se tužitelju naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 61.875,00 kuna, u roku od 15 dana.".

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću, poslovni broj P-1514/2015 od 22. ožujka 2018.

 

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz članka 382. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj  53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP-a) podnio je tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti pobijane presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak za sastav revizije.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija je neosnovana.

 

6. Prema odredbi članka 392. a stavka 1. ZPP-a u povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju od 28. travnja 2011. godine koji je sklopljen između 1. i 2. tuženika sa zahtjevom za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije sklapanja sklapanja tog ugovora, kao i zahtjev za naknadu štete te eventualno (kumulirani) zahtjev za izdavanje tabularne isprave.

 

8. Suprotno revizijskim navodima tužitelja drugostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer je drugostupanjska presuda razumljiva i može se ispitati, ne postoji proturječnost između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi.

 

8.1. Revident ukazuje i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a te ističe da sud nije cijenio izvedene dokaze, a niti je naveo iz kojih dokaza izvodi zaključak o relevantnim činjenicama. Naime, prihvaćanjem ocjene dokaza, koju je izveo prvostupanjski sud, u postupku pred drugostupanjskim sudom nije počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 8. ZPP-a, jer se ocjena dokaza temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

8.2. Napominje se, da je pravo na ocjenu provedenih dokaza pridržano za prvostupanjski sud, kojemu pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a) pa postupanjem prema toj ovlasti, nižestupanjski sudovi nisu počinili postupovnu povredu na koju tužitelj ukazuje.

 

8.3. Navodi revidenta kojima se prigovarajući pravilnosti nižestupanjskih presuda vrši drugačija ocjena izvedenih dokaza i iznose drugačiji činjenični zaključak od nižestupanjskih sudova, sadržajno su prigovori činjenične naravi, ali takvi navodi kojima se dovodi u pitanje utvrđeno činjenično stanje ne mogu se uzeti u razmatranje, jer nisu dopušteni u smislu odredbe članka 385. stavka 1. ZPP-a.

 

9. Nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su slijedeće činjenice:

 

- da iz spisa Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-82/13 proizlazi da je pravomoćno odbijen tužiteljev zahtjev koji je glasio na utvrđenje suvlasništva i vlasništva nekretnina označenih kao čest.zem. 9359/1,9355/1,9356 i 9357 u k.o. S.

- da je Ugovorom o darovanju od 28. travnja 2011. 1. tuženica darovala 2. tuženiku z.k.č.br. 9359/1, 10533/20, 9355/1, 9355/2, 9356 i 9357 sve u k.o. S. te da iz ugovora proizlazi da daroprimatelj u posjed darovanih nekretnina stupa nakon potpisa i ovjere ugovora

- da je 2. tuženik uknjižen kao vlasnik nekretnina koje su bile predmet darovanja, odnosno predmet ove tužbe

- da je 2. tuženik kao daroprimatelj stupio u posjed darovanih nekretnina , a da tužitelj nije dokazao da 2. tuženik nije stupio u posjed darovanih nekretnina

- da tužitelj nije dokazao da je vlasnik nekretnina za koje navodi da su mu pripale temeljem usmenog dogovora o diobi s 1. tuženicom

 

11. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je zaključio da tužitelj nije dokazao da bi ugovor bio ništetan pravni posao budući da je u postupku utvrđeno da je 2. tuženik stupio u posjed predmetnih nekretnina odmah po zaključenju ugovora o darovanju, pa slijedom toga nije od značaja činjenica je li ugovor o darovanju sklopljen u formi javnobilježničkog akta. Obzirom da tužitelj nije vlasnik predmetnih nekretnina nije niti aktivno legitimiran potraživati naknadu štete od 1. tuženice, a koja bi se sastojala u visini protuvrijednosti spornih nekretnina uvećano za poboljšice na istima te da nije dokazao niti jednu od općih pretpostavki odgovornosti za štetu. Nadalje, zaključio je da 1. tuženica nije pasivno legitimirana niti u pogledu zahtjeva za izdavanje tabularne isprave, kako to tužitelj potražuje eventualno (kumuliranim) tužbenim zahtjevom, jer nije zemljišnoknjižna vlasnica predmetnih nekretnina.

 

12. Drugostupanjski sud je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu pozivajući se na odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a te članka 373.a ZPP-a (u dijelu koji se odnosi na zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti zbog prividnosti predmetnog pravnog posla-ugovora o darovanju sklopljenog između 1. i 2. tuženika 28. travnja 2011.). Prema drugostupanjskom sudu zaključak je da motiv za sklapanje pravnog posla ne čini taj pravni posao prividnim, jer ugovor o darovanju nije prividni pravni posao zbog pobude njegovog sklapanja, dok u preostalom dijelu prihvaća zaključke prvostupanjskog suda ( u odnosu na formu sklopljenog ugovora o darovanju, te stupanju u posjed predmetnih nekretnina, kao i ne postojanju pretpostavki za odgovornost za štetu te u odnosu na zahtjev za izdavanje tabularne isprave).

 

13. Tužitelj revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava temelji na drugačijim činjenicama, ukazujući na činjenicu tko je faktično u posjedu predmetnih nekretnina, pri čemu polazi od drugačijih činjenica od onih koje su utvrđene u postupku pred nižestupanjskim sudovima. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava se može temeljiti samo na činjenicama koje su utvrđene u postupku pred nižestupanjskim sudovima, a ne na nekom drugačijem činjeničnom stanju-kako to čini revident polazeći od svojih nedokazanih tvrdnji kao činjenice koje su utvrđene.

 

14. Prema odredbi članka 186. stavka 3. ZPP-a sud nije vezan pravnom osnovom koju je naveo tužitelj. Sud je međutim vezan činjeničnom osnovom na koju se poziva tužitelj i prema odredbi članka 2. stavka 1. ZPP-a sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni u postupku. Stoga kada je tužitelj tijekom trajanja ovog postupka ustrajao u zahtjevu za naknadu štete, sud nije ovlašten upuštati se u ocjenjivanje da li bi u kontekstu drugačijeg činjeničnog supstrata zahtjev tužitelja bio osnovan, jer bi se u takvom slučaju radilo o prekoračenju tužbenog zahtjeva, za što sud nije ovlašten.

 

15. S obzirom da nisu ostvareni revizijski razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu na temelju odredbe članka 393. ZPP-a te odlučiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 1. veljače 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Đuro Sessa, v.r.

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu