Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 22 Gž R-90/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Bošnjaković, predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Darije Horvat i Josipa Grubišić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. D., V., S. Đ., s boravištem u Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku Z. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika G. d.d., L., OIB: …, zastupan po punomoćnici J. V., odvjetnici u Odvjetničkom društvu K., H. i V. j.t.d. iz V., radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, posl. broj Pr-2509/2017-69 od 24. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 6. lipnja 2023.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, posl. broj Pr-2509/2017- 69 od 24. studenog 2021. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
I. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos 287.120,00 kuna na ime neimovinske i imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznose i razdoblja kako je navedeno u izreci (toč. I), odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu za isplatu iznosa od 212.880,00 kuna na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom, kao i u dijelu zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na iznos imovinske štete od 7.120,00 kn za period od 7. prosinca 2017. pa do 24. studenoga 2021. (toč. II), naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 47.921,90 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 24. studenoga 2021., pa do isplate (toč. III), odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 8.437,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 24. studenoga 2021., pa do isplate (toč. IV).
2. Protiv navedene presude u toč. I i III izreke žalbu je podnio tuženik, zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP),) s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio presude preinači ili ukine uz naknadu parničnog troška i troška žalbe.
3. Protiv navedene presude u toč. II i IV izreke žalbu je podnio tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 ZPP s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio presude preinači ili ukine uz naknadu parničnog troška i troška žalbe.
4. Žalbe su osnovane.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 21. lipnja 2016., zbog zadobivenih ozljeda na radu, kada je prilikom rada na stroju koji, prema navodima iz tužbe, nije bio u ispravnom stanju, zadobio teške tjelesne ozljede zgnječenja lijevog ručnog zgloba i šake, zbog kojih ozljeda je tužitelju amputirana lijeva ruka.
6. Među strankama je bio sporan cijeli niz odlučnih okolnosti, te je tuženik na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i njegove odgovornosti za štetu predložio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta i rekonstrukcijom događaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka grafičke tehnologije na okolnost složenosti poslova radnog mjesta, potrebne stručnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, potrebne stručnosti i znanja za poduzimanje radnje koju je tužitelj poduzeo kritične zgode, procjene mogućnosti povređivanja na stroju s postavljenim pleksiglasom i bez njega, mogućnost izbjegavanja povrede tužitelja, procjene nužnosti obavljanja predmetne radnje na način na koji je to izveo tužitelj te procjene postupanja prosječno pažljivog čovjeka u istoj situaciji.
7. Međutim, iako je tuženik predložio izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta i rekonstrukcijom događaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka grafičke tehnologije, sud prvog stupnja je odredio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku druge struke i to po vještaku zaštite na radu na okolnost mogućnosti povređivanja tužitelja na konkretnom stroju s postavljenim pleksiglasom i bez njega te mogućnosti izbjegavanja ozljede, o potrebi za poduzimanjem radnje koju je tužitelj poduzeo, je li ta radnja bila nužna te o potrebnoj stručnosti za obavljanje posla tužiteljevog radnog mjesta.
7.1. Budući navedeni dokaz kojeg je odredio sud-vještačenje po vještaku zaštite na radu, nije bio u skladu s dokaznim prijedlogom kojeg je predložio tuženik- rekonstrukcijom događaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka grafičke tehnologije, tuženik nije uplatio predujam za izvođenje navedenog dokaza kako je odredio sud.
7.2. Iz obrazloženja pobijane odluke slijedi da sud prvog stupnja smatra da obzirom na činjenicu da iz suglasnih iskaza svjedoka i tužitelja proizlazi da na stroju nisu bila zaštitna pleksiglas vrata, niti iz spisa jasno proizlazi koju je tužitelj radnju poduzimao prilikom nastanka ozljede, da okolnosti koje je tuženik predložio vezano uz izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku grafičke tehnologije nisu relevantne za utvrđenje odgovornosti tuženika u ovom predmetu, budući okolnosti koje se predlažu utvrditi istim dokazima su utvrđene iskazima svjedoka, odnosno proizlaze iz dokumentacije koja prileži spisu (zapisnik o inspekcijskom nadzoru).
8. Po mišljenju ovoga suda, ako stranka predloži izvođenje dokaza vještačenjem vještaka određene struke, a sud odredi izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku druge struke, time je sud onemogućio stranku u raspravljanju pred sudom. Nepravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio prijedlog za rekonstrukcijom događaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka grafičke tehnologije s obrazloženjem da se takvim vještačenjem ne utvrđuju odlučne činjenice u predmetnom sporu. U odnosu na tuženikov dokazni prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem od strane vještaka grafičke tehnologije kao jedine kompetentne osobe koja može precizno utvrditi relevantne činjenice koje se odnose na dinamiku nastanka štetnog događaja, posebice, procjene mogućnosti povređivanja na stroju s postavljenim pleksiglasom i bez njega, mogućnost izbjegavanja povrede tužitelja, procjene nužnosti obavljanja predmetne radnje na način na koji je to izveo tužitelj te procjene postupanja prosječno pažljivog čovjeka u istoj situaciji prvostupanjski sud je odredio vještačenje po vještaku zaštite na radu, a ne vještaku grafičke tehnologije, što je u više navrata predlagao tuženik, a kod čega ostaje i u žalbi. Stoga s te osnove nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda koji je odbio prijedlog za rekonstrukcijom događaja uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka grafičke tehnologije, da tuženik nije uspješno dokazao svoje tvrdnje.
9. Dakle, prvostupanjski sud nije prihvatio tuženikov prijedlog za izvođenje rekonstrukcije događaja uz sudjelovanje vještaka grafičke tehnologije te je na temelju iskaza svjedoka i spisu priležeće dokumentacije zaključio da je tuženik isključivo odgovoran za štetu, što zasad nije prihvatljivo. Iznijeti razlozi nisu dovoljni za zaključak da nema potrebe za izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku grafičke tehnologije, osobito imajući u vidu da je tuženik predlagao to vještačenje upravo radi utvrđenja uzroka nastale štete. Takvim postupanjem prvostupanjski je sud onemogućio tuženika u dokazivanju njegovih tvrdnji, kako to u žalbi osnovano navodi (čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a).
10. Stoga je i činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno te se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.
11. Radi navedenog osnovane su žalbe obje stranke i u odnosu na visinu zahtjeva.
12. Stoga je trebalo temeljem odredbi čl. 369 st. 1 i čl. 370 ZPP, riješiti kao u izreci, a u s vezi s tim ukinuta je i odluka o parničnom trošku koja ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku, dok će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
13. U nastavljenom postupku sud prvog stupnja otkloniti će navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, upotpuniti će činjenično stanje u smislu svega naprijed navedenog, raspraviti će i sve ostale prigovore stranaka ukoliko su od utjecaja na ishod ovog postupka i potom će donijeti novu zakonitu odluku.
U Zagrebu 6. lipnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Lidija Bošnjaković, v.r.
