REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2320/2019-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S. d.d. S., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. & p. u S., protiv tuženice T. T. rođ. M. iz S., OIB ..., koju zastupa punomoćnik T. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. & K. u S., radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-2102/2017-2 od 10. siječnja 2019., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-4236/2016 od 19. travnja 2017., u sjednici održanoj 6. lipnja 2023.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž-2102/2017-2 od 10. siječnja 2019. te se predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda kojom je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen, na način da je presudom suda drugog stupnja utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnine oznake čest. zem. 555/3 pašnjak površine 435 m2, upisane u zk.ul.br. 7480 k.o. S. te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu izvršiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na ime tužitelja uz prethodno brisanje prava vlasništva te nekretnine s imena tuženice (stavak I. presude). Istom presudom preinačena je i odluka o parničnim troškovima sadržana u prvostupanjskoj presudi na način da je naloženo tuženici naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 10.487,50 kn s kamatama od 19. travnja 2017. do isplate (stavak II. izreke).
2. Protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju iz članka 382. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači, a podredno da je ukine i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je osnovana.
5. Prema odredbi članka 392.a stavak 1. ZPP ovaj je sud pobijanu presudu ispitao samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
6. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev za utvrđenje da je tužitelj pretvorbom prava korištenja na nekretnini oznake čest. zem. 555/3 površine 435 m2, upisane u zk.ul. 7480 k.o. S., stekao pravo vlasništva iste.
7. Polazeći od toga da je na predmetnoj nekretnini kao nositelj prava korištenja bila upisana prednica tuženice D. R. ud. I., a da tužitelj nije dokazao da bi njegov prednik bio izvanknjižni nositelj tog prava (jer nije utvrđeno postojanje bilo kakvog akta o dodjeli i sl. na temelju kojeg bi prednik tužitelja vanknjižnim putem stekao pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja), prvostupanjski je sud, bez obzira na činjenicu što je predmetna nekretnina u postupku pretvorbe prednika tužitelja procijenjena u vrijednost društvenog kapitala, odbio tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužitelj vlasnik te nekretnine.
8. Koristeći se ovlaštenjem iz članka 373.a stavak 1. ZPP, drugostupanjski je sud prvostupanjsku presudu preinačio, nakon što je, analizirajući isprave u spisu, utvrdio da je sporna čestica još prije upisa nacionalizacije, postala društveno vlasništvo eksproprijacijom u svrhu izgradnje kampa, koji je na predmetnoj nekretnini izgrađen (gradnja je trajala u razdoblju od 1957. do 1963.) i bio je u funkciji sve do 1991. godine. Iako tužitelj nije dostavio rješenje o eksproprijaciji, sud zaključuje da je s obzirom na isprave u spisu (odobrenje glavnog projekta od 28. kolovoza 1957., lokacijska dozvola od 26. svibnja 1958., dopis Javnog pravobraniteljstva kotara Split iz 1958. o zakazivanju ročišta za određivanje naknade za ekproprijaciju), ono zasigurno postojalo. Zbog navedenoga, drugostupanjski sud smatra kako je tužitelj dokazao da je njegov prednik bio izvanknjižni nositelj prava korištenja i raspolaganja na spornoj nekretnini, čime je dokazao osnov njezina stjecanja.
9. Osnovano revidentica u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredba parničnog postupka navodi kako pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Iako je u parničnom postupku dopušteno dokazivati da je neka nekretnina prenesena s njezinog vlasnika u društveno vlasništvo u smislu odredbe članka 3. stavak 1. Zakona o eksproprijaciji (Službeni list FNRJ broj 12/57) i bez donošenja posebnog (formalnog) akta o izvlaštenju, razlozi pobijane presude u dijelu u kojem se navodi da je sporna nekretnina i prije nacionalizacije (1958.) eksproprijacijom postala društveno vlasništvo upućuju na to da je sud utvrdio kako je eksproprijacija predmetne nekretnine provedena u formalnom postupku („….radi se o vrijednoj nekretnini smještenoj na atraktivnom dijelu S., što isključuje mogućnost da bi nekretnina bila oduzeta vlasnici bez poštivanja zakonske procedure….“).
9.1. Drugim riječima, sud smatra kako je predmetna nekretnina još prije 1958. godine eksproprirana prednicima tuženice i prenesena u društveno vlasništvo na način određen Zakonom o eksproprijaciji, što pretpostavlja postojanje (konačnog) rješenja o eksproprijaciji i sporazuma odnosno odluke o naknadi za ekspropriranu nekretninu. Međutim, kako spisu ne prileže te isprave, razlozi o tome da je predmetna nekretnina formalno izvlaštena i prenesena s prednika tuženice u društveno vlasništvo prije 1958. (kada je u zemljišnim knjigama proveden upis nacionalizacije te iste nekretnine) proturječni su sadržaju isprava u spisu, zbog čega je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.
10. S obzirom na to da se samim unošenjem nekretnine u društveni kapital ne stječe pravo vlasništva nad tom nekretninom (u tom smislu rješenje o pretvorbi nema konstitutivni značaj), za stjecanje prava vlasništva nekretnine u smislu odredbe članka 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) potrebno je da se kumulativno ispune pretpostavke iz te zakonske odredbe, pa je za pravilnu primjenu materijalnog prava bitno utvrditi ne samo to da je vrijednost predmetne nekretnine procijenjena u kapital društva i po nadležnom tijelu u kapitalu društva iskazana, već je potrebno utvrditi i to je li društveno poduzeće čiji je tužitelj pravni slijednik imalo (knjižno ili izvanknjižno) pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja spornom nekretninom te je li ta nekretnina mogla biti predmet stjecanja prava vlasništva.
11. Budući da je na predmetnoj nekretnini bilo upisano društveno vlasništvo koje nije brisano do stupanja na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.), na temelju odredbe članka 388. stavak 5. tog Zakona, zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga bila je odgođena do 1. siječnja 2002., nakon čega je taj rok produljivan sve do 1. siječnja 2017. Zbog navedenoga, svi revizijski razlozi koji se odnose na savjesnost tuženice prilikom stjecanja predmetne nekretnine i njezino pouzdanje u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga nisu odlučni za odluku u ovom sporu, jer se s obzirom na odgodu načela povjerenja u zemljišne knjige tuženica ne može s uspjehom pozivati na to da su ona i njezin prednik u trenutku stjecanja predmetne nekretnine bile savjesni, odnosno da su se opravdano pouzdali u istinitost i potpunost zemljišne knjige.
12. Slijedom navedenoga, kako je u postupku pred drugostupanjskim sudom ostvaren revizijski razlog iz članka 385. stavak 1. točka 1. ZPP, na temelju odredbe članka 394. stavak 1. ZPP, valjalo je ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
13. U nastavku postupka drugostupanjski će sud donijeti novu i zakonitu odluku o žalbi tužitelja te pritom otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka zbog kojih je pobijana odluka ukinuta na način da će, u primjeni odredbe članka 390.a ZVDSP, dati jasne i neproturječne razloge o tome je li prednik tužitelja imao pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja sporne nekretnine te na koji način je to pravo stekao.
Zagreb, 6. lipnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
