Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Stalna služba u Koprivnici

    Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

    Poslovni broj: Gž-152/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Miloša Lojena kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Damira Ronića kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja M. M., OIB: …, iz G. R., zastupanog po punomoćniku L. M., odvjetniku u Z., protiv tuženice R. H., OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P- 1713/2022 od 29. studenoga 2022., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2023.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Žalba tuženice uvažava se kao osnovana te se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-1713/2022 od 29. studenoga 2022. preinačuje tako da se sudi:

    Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    „I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. 1791 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, površine 1819 m2, upisane u zk. ul. 845 te nekretnine oznake kat. čest. 1792 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, površine 1392 m2, upisane u zk. ul. 1165, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj upiše pravo vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženice.

    II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 11.975,00 kuna/ 1.589,461 eura sve roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužitelj odbija sa zahtjevom kao neosnovanim.“

    II. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi parnične troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 265,45 EUR/2.000,00 kn (slovima: dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset pet centi/dvije tisuće kuna)[1] sa zakonskom zateznom kamatom od 6. lipnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da joj naknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 248,86 EUR/1.875,00 kn (slovima: dvjesto četrdeset osam eura i osamdeset šest centi/tisuću osamsto sedamdeset pet kuna), u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

    „I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. 1791 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, površine 1819 m2, upisane u zk. ul. 845 te nekretnine oznake kat. čest. 1792 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, površine 1392 m2, upisane u zk. ul. 1165, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj upiše pravo vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženice.

    II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 11.975,00 kuna/ 1.589,461 eura sve roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tužitelj odbija sa zahtjevom kao neosnovanim.“

    2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je tuženica 6. prosinca 2022. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.- ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku i odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom uz obvezu da mu naknadi troškove postupka.

    3. Odgovor na žalbu nije dan.

    4. Žalba je osnovana.

    5. Tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini kčbr. 1791 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, upisane u zk.ul.br. 845 te nekretnine označene kao kčbr. 1792 k.o. R., u naravi G. R., pašnjak, upisane u zk.ul.br. 1165, što mu je tuženica dužna priznati i trpjeti da upiše pravo vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženice. Tužbom tvrdi da je pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem iza pok. oca A. M.1 i dosjelošću, posjedovanjem osobno i preko svojih prednika dugi niz godina.

    5.1. Tuženica je osporila tužbeni zahtjev jer da nije priložen niti jedan dokaz da bi prednik tužitelja A. M.1 bio vlasnik predmetnih nekretnina pa da stoga niti tužitelj nije mogao steći vlasništvo nasljeđivanjem, kao i da iz rješenja o nasljeđivanju iza A. M. proizlazi da predmetne nekretnine nisu bile dio ostavinske mase i da tužitelj nije jedini nasljednik.

    5.2. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio:

    - da je u zk.ul.br. 1165 k.o. R., upisana čkbr. 1792, pašnjak G. R. u površini od 1392 m2, a u zk.ul.br. 485 k.o. R., kčbr. 1791, pašnjak G. R. u površini od 1819 m2, obje kao vlasništvo Republike Hrvatske,

    - da je u rješenju o nasljeđivanju iza smrti M. A.1 p. I., Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj O-43/96 kao ostavinska imovina utvrđeno izvanknjižno vlasništvo, između ostalog, i nekretnina upisanih u posjedovni list 107 k.o. R. za cijelo,

    - da su njegovim nasljednicima utvrđeni supruga i osmero djece, među kojima je i tužitelj te im je ostavinska imovina uručena na jednake dijelove, svakom u 1/9 dijela,

    - da su svi zakonski nasljednici 11. kolovoza 1999. zaključili Ugovor o diobi nekretnina prema kojemu tužitelju pripada u isključivo vlasništvo i posjed, između ostalog, i zemljište zv. „Z.“ i „Š.“ označeno kao čest. zem. 68/8 i to 1/3 zapadno,

    - da iz identifikacije čestica Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z., Odjel za katastar nekretnina B. na M. od 24. listopada 2022. proizlazi da sporne nekretnine odgovaraju dijelu čestice 68/20 stare izmjere,

    - da je u Popisnom listu broj 754 k.o. R. tužitelj upisan kao posjednik čkbr. 1792 u površini od 1392 m2,

    - da iz povijesti promjena na čkbr. 68/20 k.o. R. proizlazi da je ta čestica još od revizije posjedovnog stanja 1955/56 bila upisana u ABC registar broj domaćinstva 62,108 i 136,

    - da je mjernički vještak prilikom očevida identificirao sporne čestice kao jedinstveni posjed, u naravi dalmatinski pašnjak s pokojom smrikom i dalmatinskim hrastom,

    - da katastar nije mogao sa sigurnošću odrediti točnu lokaciju spornih nekretnina, već se identifikacija izvršila na način da sporne nekretnine nove izmjere odgovaraju dijelu čkbr. 68/20 k.o. R. stare izmjere,

    - da iz iskaza svjedoka A. M.2 i P. M. proizlazi da su M. na to područje doselili prije tristo godina, da su te nekretnine bile u posjedu oca tužitelja A.1 i njegovih prednika, te da su tu držali stoku, da su parcele oduvijek ograđene i da se taj dio zove „Z.“ i „Š.“, da se tužitelj podijelio sa svojom braćom i sestrama,

    - da iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmet spora oduvijek bio u posjedu njegove obitelji i to više od 180 godina, da su se on i braća podijelili i da među njima nema spora, da im nitko nikada nije osporavao posjed, već to čini tuženica od kada se upisala na te nekretnine 2008., da od 1999. kada se podijelio s bratom i sestrom u odnosu na nekretnine zvane „Z.“ i „Š.“ iste posjeduje samostalno, te da se na jednom dijelu nekretnina nalazi staro drveće badema, a na drugom djelu maslinik i voćnjak, a da braća i sestre na isti način obrađuju i drže nekretnine koje su oni dobili.

    5.3. Na temelju ovako utvrđenih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje kako iz Ugovora o diobi nekretnina zaključenog između tužitelja i njegove braće i sestara proizlazi da je njemu u isključivo vlasništvo i posjed pripalo zemljište zvano „Z.“ i „Š.“ te da ih od tada nesmetano drži u posjedu te na jednom dijelu ima zasađena stabla badema. Prvostupanjski sud prihvaća kao uvjerljive i vjerodostojne iskaze svjedoka u dijelu da su M. starosjedioci u R., preko 180 i više godina i da je otac tužitelja A.1 zv. B. naslijedio nekretnine još od svog šukundjeda. Uvidom u nalaz i naknadno očitovanje vještaka da proizlazi kako čkbr. 1791 i 1792 odgovaraju dijelu nekretnine oznake 68/20 stare izmjere, za k.o. R. te da na tom području nije bilo šume ili općeg dobra. Prema iskazu svjedoka da je zemljište koje je pripadalo M. oduvijek bilo ograđeno žicom i suhozidom.

    5.4. Prvostupanjski sud se pozvao i na identične ili slične situacije u kojima su donijete odluke od strane sudova u Republici Hrvatskoj i Europskog suda za ljudska prava, te je zaključio da je tužitelj dokazao da je osobno i preko svojih prednika stekao pravo vlasništva na spornim nekretninama posjedovanjem kroz period od 40 godina do 17. studenog 1999., odnosno do donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je ukinut članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst; dalje: ZV). Prvostupanjski sud se pozvao i na članak 114. stavak 1. (pravni temelj stjecanja) te članak 159. ZV-a (stjecanje dosjelošću), kao i na članke 219. stavak 1. i 221.a ZPP-a (pravila o teretu dokazivanja).

    6. Tuženica podnosi žalbu zbog svih žalbenih razloga, pa i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pri čemu se konkretno poziva na bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer da izreka presude proturječi razlozima presude i da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama te da je zaključak suda proturječan dokumentaciji u spisu (rješenju o nasljeđivanju iza A. M.1 , Ugovoru o diobi nekretnina, identifikaciji spornih nekretnina sa nekretninom stare izmjere) i zaključku prvostupanjskog suda koji je na temelju iste dokumentacije donio u prvoj presudi broj P-1292/2021 od 20. svibnja 2022., kada je na temelju istih dokaza odbijen tužbeni zahtjev tužitelja. Također, tuženica navodi da tužitelj nije dokazao slijed stjecanja prava vlasništva u odnosu na Republiku Hrvatsku i da niti jedan dokaz ne upućuje na ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva bilo nasljeđivanjem, bilo dosjelošću.

    7. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer je za svoju odluku dao jasne razloge, pa je istu moguće ispitati, a nije počinio niti druge bitne povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP- a na koje drugostupanjski sud povodom žalbi stranaka pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a.

    7.1. Međutim, prvostupanjski sud je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao u svojoj odluci.

    7.2. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasništvo spornih nekretnina stekao nasljeđivanjem iza svoga oca. Međutim, to ne proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju broj O-43/96 od 14. svibnja 1997. (list 10) iza M. A.1 p. I.. U tom rješenju se navodi da ostavinsku imovinu, između ostalog, čine i nekretnine iz posjedovnog lista broj 107 k.o. R. i to broj parcele „d. 51, d. 59, 67/3, 67/15, d. 68/3, d. 68/4, d. 68/5, d. 68/7, d. 68/28, d. 68/8 za cijelo“. Prema podacima katastra sporne čestice nastale su od dijela čestice broj 68/20, stare izmjere, dok iz Ugovora o diobi nekretnina iz 1999. tužitelj i njegovi sunasljednici nekretnine zvane „Z.“ i „Š.“ identificiraju kao čest. zem 68/8, a koja čestica je i bila obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju. Posjedovni list 107 za k.o. R. nije priložen, a iz dokumentacije koju je u spis dostavio mjernički vještak i koja govori o posjedu čestice broj 68/20 k.o. R., također nema posjedovnog lista pod tim brojem. Dakle, iz navedenog ne proizlazi da su predmetne nekretnine bile obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju iza oca tužitelja.

    7.3. Što se tiče stjecanja prava vlasništva na spornim nekretninama posjedovanjem nekretnina kroz vremenski period koji je propisan zakonom, treba reći da posjed tužitelja ne proizlazi iz priloženih dokaza.

    7.4. Iz zapisnika Područnog ureda za katastar Z., Ispostava B. na M. od 23. listopada 2008. i rješenja broj Z-2197/07 Općinskog suda u Biogradu na Moru od 7. srpnja 2008. ili 2009. (godina nečitka) (list 136 i 137) proizlazi da je kčbr. 68/20 imala površinu od 1592351 m2 i ista je djelomično upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske. Iz podataka nadležnog katastra proizlazi da isti nije mogao sa sigurnošću odrediti točnu lokaciju kčbr. 1791 i 1792 k.o. R., već se samo izvršila identifikacija da iste odgovaraju dijelu čest. zem. 68/20 k.o. R.. Nadalje, iz dokumentacije priložene od strane mjerničkog vještaka, a koja dokumentacija je pribavljena od katastra radi utvrđenja povijesti posjeda spornih nekretnina (list 100-143), nije bilo moguće povezati posjed spornih nekretnina, odnosno posjed dijela nekretnine 68/20 od koje su nastale sporne čestice na pretke tužitelja u pravoj liniji, odnosno na njegovog oca, djeda, pradjeda i šukundjeda. Iz te dokumentacije proizlazi da je dio čkbr. 68/20 bio u posjedu K. M. pok. A. (promjene koje slijede prate tu obitelj), M. S. pok. P. i njegovih nasljednika (nije prednik tužitelja u pravoj liniji) te Općine Biograd na Moru. Jedini dokument nadležnog katastra u kojem se spominje tužitelj, ali ne i njegovi prednici u pravoj liniji (otac A.1 , zvani B., djed I. (R.), pradjed Š., šukundjed V.) je popisni list broj 754 za k.o. R. u kojem se tužitelj navodi kao korisnik nekretnine oznake 1792, pašnjak, površine 1392 m2. Ne postoji podatak, niti se to može utvrditi iz priložene dokumentacije, kada je popisni list nastao niti na temelju čega je izvršen upis tužitelja, dok je nekretnina označena kao 1791 k.o. R., pašnjak, površine 1819 m2 upisana na popisnom listu 824 na ime M. I., A.1 -B., brata tužitelja.

    7.5. Što se tiče iskaza svjedoka, isti navode da je to oduvijek bilo od M., da je bilo ograđeno žičanom ogradom i suhozidom, te su se nekretnine koristile za ispašu stoke, a sam tužitelj navodi da se na spornim nekretninama, od kad je on ušao u posjed istih, dijelom nalaze posađena stabla masline i voćnjak, a na dijelu nekretnina se nalaze stara stabla badema. Prilikom očevida utvrđeno je da su sporne nekretnine u naravi dalmatinski pašnjak sa stablima smrike i dalmatinskog hrasta, te se druge kulture na tim nekretninama ne navode. Čestica 1791 k.o. R. da je kao i čkbr. 1792 sa sjeverozapadne strane omeđena žičanom ogradom, dok u odnosu na ostale strane ne postoje vidljive granice. Čkbr. 1792 k.o. R. da je sa sjeveroistočne strane omeđena žičanom ogradom u odnosu na makadamski put, a sa ostalih strana da nije omeđena vidljivim trajnim oznakama. Iz priloženih fotografija proizlazi da se radi o pašnjaku sa stablima smrike i dalmatinskog hrasta, a ne o voćnjaku, masliniku i stablima badema, o čemu govori sam tužitelj.

    7.6. Dakle, iz svega naprijed navedenog nije bilo moguće utvrditi da je tužitelj preko svojih prednika, oca, djeda i šukundjeda bio u posjedu upravo spornih nekretnina nastalih od djela nekretnine stare oznake 68/20 k.o. R., kroz vremenski period od 40 godina pa da bi na taj način stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću. Sporna je i sama identifikacija nekretnina koje nadležni katastar ne može smjestiti u prostor, a isto tako i kultura samih nekretnina. Tužitelj govori o starim stablima badema, voćnjaku i maslinama, a na terenu je utvrđeno da se radi o dalmatinskom pašnjaku sa stablima smrike i hrasta.

    7.7. Zbog toga je ovaj sud preinačio pobijanu odluku na način da je odbio tužbeni zahtjev tužitelja primjenom članka 373. točka 2. i 3. ZPP-a.

    8. Kako je pobijana odluka preinačena, to je ovaj sud odlučio o troškovima cjelokupnog postupka primjenom članka 166. stavak 2. ZPP-a.

    8.1. Na temelju troškovnika tuženice, polazeći od vrijednosti predmeta spora (10.001,00 kn) i primjenjujući članak 154. stava 1. i članak 155. ZPP-a, te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.; dalje: Tarifa), tuženici je priznata nagrada za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn i za sastav podneska od 16. studenoga 2022. u iznosu od 1.000,00 kn, po Tbr. 8.1. Tarife, odnosno ukupno iznos od 2.000,00 kn ili 265,45 EUR. Na navedeni iznos priznata mu je i zakonska zatezna kamata od donošenja ove presude do isplate primjenom članka 151. stavak 3. ZPP- a, po stopi iz članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.). Nisu joj priznati troškovi za sastav podnesaka od 12. studenog 2021., 11. travnja 2022. i 10. svibnja 2022. jer isti nisu bili potrebni u smislu članka 155. ZPP-a (obavještava se sud da zastupnik tuženice neće pristupiti na ročište).

    8.2. Kako je tuženica u cijelosti uspjela u žalbenom postupku, to joj se dosuđuje i trošak žalbe koji se sastoji od nagrade za sastav žalbe po Tbr. 10.1. Tarife i iznosi 1.875,00 kn, odnosno 248,86 EUR.

    Koprivnica, 6. lipnja 2023.

    Predsjednik vijeća

    Miloš Lojen v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.