REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 504/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. B. iz Z., ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. M. B., odvjetnica u Z., protiv tuženika H. A. d.o.o., OIB ..., Z., ..., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4790/18-2 od 16. listopada 2018. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-94/11-60 od 20. lipnja 2018., na sjednici vijeća 6. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se revizija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska odluka kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 870.000,00 kuna sa zateznim kamata od presuđenja do isplate i troškom postupka.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, podredno preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. U odgovoru na reviziju tužitelj je predložio odbiti reviziju kao neosnovanu.
4. U ovoj pravnoj stvari dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP) s obzirom na to da je vrijednost pobijanog dijela iznos iznad 200.000,00 kuna.
5. Predmet spora je naknada za prekomjernu štetu na nekretnini tužitelja (stambeni objekt - kuća i dvorište) nastale izgradnjom auto ceste Z.-S.
6. Nižestupanjski sudovi polazeći od odredbi čl. 1047. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22.), kojim je je regulirano da ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta), odredbe čl. 110. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) kojom je određeno da kad prekomjerne posredne imisije potječu iz djelatnosti za koje postoji dopuštenje nadležne vlasti vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati popuštanje obavljanja djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete ili da se smanji, te pozivom na pravo na neometano uživanje vlasništva prema Protokolu br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je Republika Hrvatska ratificirala i sastavni je dio hrvatskog pravnog poretka od 6. studenoga 1997., cijeneći rezultate dokaznog postupka, zaključuju da je tužitelju nastala šteta koja prelazi uobičajene granice, a koju podrazumijeva st. 3. čl. 1047. ZOO. To jer da je vještačenjem utvrđeno da je izgradnjom prometnice 3 do 5 m od ruba tužiteljeve parcele, odnosno od vertikalne projekcije autoceste, na udaljenosti od cca 28 do 29 m od predmetne nekretnine prolazi petlja autoceste Z.- S., pa je izmijenjen položaj tužiteljeve kuće u odnosu prema prometnici, čime se izaziva buka i vibracije, a konstrukcija ceste dominira pogledom iz objekta, što znači da se nekretnina ne može koristiti na do tada uobičajen način, pa da je tržišna vrijednost objekta umanjena za 50% odnosno za 870.000,00 kn.
7. Podnositelj revizije ističe bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP te 354. st. 1. ZPP u svezi čl. 8. ZPP (opisno), ističe pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te prigovara da je utvrđeno umanjenje vrijednosti nekretnine temeljeno na pretpostavkama, jer da je vještačenje izvršeno prije no što je cesta puštena u promet, radi čega da se nije cijenilo stvarnu razinu buke i smanjenje kvalitete zraka, jer da nije cijenjena uloga zaštitnog zida od buke koja da se proteže i uz nekretninu tužitelja, da razina buke nije mjerena kao ni kvaliteta zraka, pri čemu da treba otkloniti utjecaj zračnog prometa s obližnje državne ceste i željeznice, industrijskih pogona i sl.
8. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
9. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena bitna povreda parničnog postupka na koju se podnositelj revizije izričito poziva, budući da su pravilni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev osnovan. Stoga pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati. Neslaganje tuženika sa zaključcima drugostupanjskog suda ne čini presudu nerazumljivom ili s neotklonjivim nedostacima. Time nije ostvarena povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presude nižih sudova bile bi opterećene tom bitnom povredom kada iz presuda ne bi bili razvidni razlozi zbog kojih je sud donio presudu koja se pobija, dakle kada ne bi bilo jasno zašto je donesena osporavana odluka ili kada ti razlozi ne bi korespondirali s dokazima i sadržajem isprava i zapisnika u spisu, a ovdje tome nije slučaj.
10. Podnositelj revizije u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka ističe i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP. Sud ne čini tu povredu, na koju se ukazuje, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra podnositelj revizije da bi trebalo i ako izvodi drugačije zaključke nego što to čini podnositelj. Nižestupanjski sudovi su pravilnom primjenom zakonske odredbe iz čl. 8. ZPP odlučili koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
11. Podnositelj revizije u bitnome prigovara da u postupku tužitelj nije dokazao postojanje prekomjerne štete te, osobito, visinu štete.
12. Pravilno je zaključeno da je tužitelj pretrpio prekomjernu štetu na svojoj nekretnini, u naravi kući, zbog izgradnje petlje auto-ceste, koja značajno mijenja uvjete na mikro lokaciji i to zbog podizanja razine buke, narušavanja kvaliteta zraka te pogleda, radi čega je umanjena tržišna vrijednost njegove nekretnine za 50%, a kako je utvrđeno u postupku, prvenstveno vještačenjem. Po izvođenju dokaza vještačenjem na ročištu 5. lipnja 2017. tuženik nije ni konkretizirao bilo kakve primjedbe na nalaz i mišljenje niti s tim u vezi predložio dokazne prijedloge. Pravilno je prihvaćen nalazi i mišljenje vještaka kao ničim doveden u sumnju, pa neosnovano tuženik prigovara visini.
13. To što je prometnica izgrađena uz odgovarajuće dozvole ne otklanja odštetu odgovornost za štetu koja prelazi uobičajene granice, a što je ovdje slučaj. Upravo odredba čl. 1047. st.3. ZOO određuje:
„Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta).“
Smanjenje vrijednosti tužiteljeve nekretnine za 50% predstavlja prekomjernu štetu.
14. Ostalim navodima u reviziji u suštini se prigovara po drugostupanjskom sudu prihvaćenom činjeničnom stanju utvrđenom po prvostupanjskom sudu i njegovim zaključcima o postojanju odlučnih činjenica za primjenu relevantne pravne norme, te podnositelj ističe svoje stavove o toj ocijeni i svoje shvaćanju predmeta spora, čime nastoji dovesti u sumnju činjenična utvrđenja i pravno shvaćanje iz osporene presude, a kako se revizijom ne mogu pobijati utvrđene činjenice (argument iz odredaba čl. 385. ZPP-a), te navode revizijski sud ne može razmatrati u okviru neke postupovne povrede ili pogrešne primijene materijalnog prava.
15. Kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, na temelju odredbe članka 393. ZPP, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 6. lipnja 2023.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
