REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr 60/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog A. Ž., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u svezi st. 1. i 2. Kaznenog zakona (''Narodne novine'', br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17., dalje KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Osijeku od 28. rujna 2021., broj K-720/2019, i presuda Županijskog suda u Šibeniku od 8. prosinca 2022., broj Kž-250/2021, u sjednici održanoj 1. lipnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se zahtjev osuđenog A. Ž. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Osijeku od 28. rujna 2021., broj K-720/2019, i presuda Županijskog suda u Šibeniku od 8. prosinca 2022., broj Kž-250/2021, A. Ž. proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u svezi čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i dva mjeseca. Primjenom čl. 57. KZ/11. izrečena mu je djelomična uvjetna osuda, te je određeno da se dio izrečene kazne zatvora u trajanju šest mjeseci ima izvršiti, dok se dio izrečene kazne u trajanju osam mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo.
2. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđeni A. Ž., putem branitelja H. K., odvjetnika iz O., zbog povrede predviđene u odredbi čl. 517. st. 1. toč. 2. u svezi čl. 468. st. 1. toč. 9. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'', br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19 i 80/22. – dalje ZKP/08). Predlaže „... utvrditi zahtjev osnovanim i donijeti presudu kojom se preinačuje presuda Županijskog suda u Šibeniku na način da se odbije žalba državnog odvjetnika ...“, odnosno ukinuti presudu Županijskog suda u
III Kr 60/2023-3
Šibeniku i predmet vratiti na ponovno odlučivanje i odgoditi izvršenje pravomoćne presude.
3. Postupajući u skladu s čl. 518. st. 4. ZKP/08., spis je dostavljen na mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je predložilo zahtjev odbaciti kao nepravovremen. Odgovor na zahtjev je dostavljen osuđeniku i njegovom branitelju koji je ustvrdio kako se radi o očitoj omašci u pisanju odgovora. U međuvremenu je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavilo sudu zamolbu „... da se zanemari dostavljeno mišljenje ...“. Kako zakon ne propisuje obvezu odgovora na zahtjev, smatra se kako očitovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nije ni podneseno.
4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je neosnovan.
5. Kako to propisuje odredba članka 517. stavak 1. ZKP/08., zahtjev se može podnijeti zbog određenih, zakonom jasno propisanih, povreda kaznenog zakona na štetu osuđenika, odnosno zbog prekoračenja ovlasti u odnosu na odluku o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta. Zahtjev se može podnijeti i zbog određenih, zakonom jasno propisanih, povreda odredaba kaznenog postupka, te zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, ili zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu. Primjenom čl. 515. st. 1. ZKP/08., zahtjev se može podnijeti i ukoliko je osuđenik pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.
5.1. Iz drugih se razloga zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude ne može podnijeti, o čemu će kasnije biti više riječi.
6. Podnositelj zahtjeva, specificirajući povrede ostvarene u drugostupanjskom postupku iz čl. 468. st. 1. toč. 9. i st. 2. ZKP/08., te ih povezujući s odredbom čl. 517. st. 1. toč. 2. ZKP/08., tvrdi kako je optužba prekoračena, jer je drugostupanjski sud „... prekoračio objektivni identitet optužbe ...“. Ovo potkrepljuje navodom da je tužitelj na raspravi iz činjeničnog opisa kaznenog djela „... izbacio da se prometna nesreća dogodila na obilježenom pješačkom prijelazu ...“ u smislu čl. 38. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13.,158/13., 92/14., 64/15. i 108/17. dalje ZOPSC). Kako je drugostupanjski sud „... kao otegotnu odlučnu okolnost za primjenu ovakve teže kaznene sankcije uzeo u obzir da se prometna nesreća dogodila na pješačkom prijelazu ...“, podnositelj tvrdi da mu je ovakvim prekoračenjem teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
7. Podnositelj zahtjeva, grubo, zanemaruje kako je činjenični supstrat na raspravi izmijenjene optužnice, u odnosu na koju se okrivljenik očitovao krivim, identičan činjeničnom supstratu izreke pravomoćno osuđujuće presude.
8. Okrivljenik se očitovao krivim da je suprotno odredbi članka 38. st.1. ZOSPC-a „... upravljajući osobnim automobilom ... dolaskom do raskrižja ... ispred kojeg se nalazi
III Kr 60/2023-3
iscrtana horizontalna prometna oznaka H18 „pješački prijelaz“, no bez vertikalno postavljene vertikalne signalizacije-oznaka C02 ''obilježen pješački prijelaz'' propustio obratiti pozornost da li je netko od pješaka prelazio kolnik navedene ulice ... olako držeći da pri umanjenoj pozornosti neće dovesti u pogibelj druge sudionike u prometu, ali kako je u tom trenutku pješakinja M. J. započela prelaziti kolnik ulice S.. L. B. M., neposredno uz horizontalnu prometnu oznaku H18 ''pješački prijelaz'' ... uslijed nepravodobnog uočavanja imenovane pješakinje prednjim dijelom osobnog vozila udario u desnu bočnu stranu tijela pješakinje ...“, na koji je način prouzročio njenu smrt.
9. Suprotno tvrdnji podnositelja da je drugostupanjski sud „... prekoračio objektivni identitet optužbe ...“., drugostupanjski sud je odlučujući o kazni, uz uvažavanje olakotnih okolnosti koje je utvrdio prvostupanjski sud, cijenio i nedvojbeno utvrđene činjenice koje su bile jasno navedene u citiranom činjeničnim opisu, na raspravi izmijenjene optužnice.
10. Kao što je to već navedeno, prometna se nesreća nesporno dogodila kada je pješakinja započela prelaziti kolnik neposredno uz horizontalnu prometnu oznaku H18 „pješački prijelaz“. Drugostupanjski je sud cijenio ovu okolnost otegotnom, jer se „ ... prometna nesreća dogodila bez ikakvog doprinosa imenovane pješakinje ....“. Pri tome je detaljno izložio baš sve okolnosti, kako olakotne tako i otegotne, te jasno i detaljno obrazložio svoju odluku o kazni.
11. S obzirom na izloženo, drugostupanjski sud, očito, nije intervenirao u objektivni identitet optužbe, pa ga nije mogao ni prekoračiti, niti je okrivljeniku bilo povrijeđeno pravo na pravično i pošteno suđenje, zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
12. Podnositelj zahtjeva svoje nezadovoljstvo rezultatima dokaznog postupka i utvrđenim činjeničnim stanjem te izrečenom kaznom, potpuno promašeno, kvalificira teškom povredom prava na pravično suđenje.
12.1. U postupku su bile ispunjene sve opće pretpostavke načela pravičnosti. U konkretnom je slučaju ostvareno pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i saslušane prije donošenja odluke, te pravo stranke da u postupku poduzima sve radnje koje može postupati i njezin protivnik. Ostvarene su i pretpostavke vezane uz kvalitetu sudske odluke, jer je odluka utemeljena na zakonitim dokazima. Naposljetku, je i drugostupanjski sud dao razloge za svoju odluku. Oni su dostatni i razumni, a iz detaljne raščlambe proizlazi da nisu proizvoljni.
13. Protivno izričitoj i jasnoj odredbi čl. 517. st. 1. ZKP/08., iz zahtjeva se može iščitati kako podnositelj, u stvari, osporava utvrđeno činjenično stanje i odmjerenu kaznu.
13.1. Ovaj se izvanredni pravni lijek, međutim, ne može podnijeti ni zbog osporavanja činjeničnih utvrđenja, niti zbog odluke o kazni. Tvrdnje podnositelja zahtjeva su usmjerene na revalorizaciju utvrđenog činjeničnog stanja radi blažeg kažnjavanja, u pokušaju da se izazove odluka suda trećeg stupnja mimo uvjeta predviđenih zakonom i protivno smislu ovog izvanredno pravnog lijeka.
III Kr 60/2023-3
14. S obzirom na izloženo, primjenom čl. 519. u svezi čl. 512. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci, a slijedom takve odluke nije bilo mjesta odgodi izvršenja pravomoćne presude.
Zagreb, 1. lipnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Ileana Vinja, v.r.
