REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 1. Pr-6978/2020-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice S.D. iz Z., OIB …, zastupane po punomoćniku M.K., odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO, OIB …, zastupanog po O.g.d.o. u Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. travnja 2023. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika M.K. i punomoćnice tuženika zamjenice OGDO L.M., dana 1. lipnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo, OIB: …, zastupano po O.d.o. u Z., građansko-upravni odjel, da tužitelju S.D. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 556,46 EUR / 4.192,65 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 56,30 EUR od 16.10. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,94 EUR od 16.12. 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,86 EUR od 16.01. 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,30 EUR od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,30 EUR od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,37 EUR od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,20 EUR od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,22 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,63 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,06 EUR od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,13 EUR od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,15 EUR od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana, kao neosnovan.

2. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 398,17 eur / 3.000,00 kn u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je pravosudna policajka raspoređena na radno mjesto u bolnici u Z. na poslovima osiguranja zatvorenika.

U razdoblju od 02.08.2014. do 02.08.2019. tužiteljica je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, koji se mjesečno donosio u ustanovi u kojoj je zaposlena, odrađivala mjesečne sate prekovremenog rada, koji joj nisu priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati; u smjenama i turnusima, jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na bilo koji drugi način, koji rad je bio duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. U navedenim oblicima rada tužiteljica je radila tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom, na dane blagdana i neradnih dana koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka.

Odredbama važećeg i ranije važećih KU te internim aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu je određeno da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad koji je tužiteljica ostvarivala na drugačiji način, jer je ostvarivala sate prekovremenog rada na način da je radila u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, da je u takvom radu odrađivala sve dane i sate rada prema rasporedu poslodavca, a radila je po 8 sati zbog potrebe posla subotom i nedjeljom u istom tjednu.

Tužiteljica je u navedenom razdoblju u pojedinim mjesecima radila u turnusu te je u takvom radu ostvarivala prekovremeni rad na način da je radila duže od smjena te što je po potrebi službe radila u dane odmora, nakon odraženog turnusa u ciklusu 12-24-12-48 te joj je poslodavac svaki sat takvog rada trebao obračunati kao prekovremeni rad. Tako ostvarene prekovremene sate rada, poslodavac je prenosio u slijedeći kalendarski mjesec, a iste je trebao obračunati na razini mjeseca u kojemu su isti ostvareni kap prekovremeni rad.

Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu, pomnoži s 8 sati. Tužiteljica je ostvarivala prekovremeni rad na blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji joj nisu p laćeni, pošto su joj tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Tužiteljica se tuženiku obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti.

Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 05.01.2023. zahtjeva da joj tuženik isplati na ime razlike plaće bruto iznos od 556,46 EUR / 4.192,65 kn i parnični trošak, sve sa pripadajućim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže tužiteljicu odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), knjigu izvješća dežurnog i dnevni raspored rada 2013.-2019. na CD-u (str. 21 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto, obračunske liste plaća i evidenciju rada tužiteljice (str. 22-271 spisa), saslušao svjedoka R.Š. na ročištu 02.07.2021. (str. 295 spisa), nalaz i mišljenje vještaka R.v. d.o.o. od 11.01.2022. (str. 306-314 spisa), očitovanje vještaka R.v. d.o.o. od 12.07.2022. (str. 325-327 spisa), sudsku praksu (str. 330-333 spisa), dopunski nalaz i mišljenje vještaka R.v. d.o.o. od 03.11.2022. (str. 33-341 spisa) te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora od 01.08.2018. proizlazi da se tužiteljica prije podnošenja tužbe obratila tuženoj radi mirnog rješenja spora isplate razlike plaće sa osnove prekovremenog rada za utuženo razdoblje slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari. Sukladno čl. 44. st. 10., 11., 12. i 13. KU-a, prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44. st. 10. KU-a). Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. KU-a). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (čl. 44. st. 12. KU- a). Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju (čl. 44. st. 13. KU-a).

Odredbom čl. 44. st. 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%.

Člankom 1. Zakona o blagdanima, spomen danima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/95., 96/01., 13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55(08., 74/11. i 130/11.) propisano je da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi, a zaposlenici za te dane imaju pravo na nadoknadu.

Sukladno odredbi čl. 44. st 12. KU-a redovni mjesečni fond radnih sati predstavljaju sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ukoliko mjesec ima manje radnih dana jer u njemu blagdani ili neradni dani padaju od ponedjeljka do petka, tada redovni mjesečni fond sati iznosi manje u odnosu na neki drugi mjesec u kojem blagdani ili neradni dani ne padaju u razdoblju od ponedjeljka do petka. Ako obračun odrađenih mjesečnih sati pojedinog djelatnika prelazi redovni mjesečni fond sati (u koji se ne ubrajaju sati blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka, a koje službenici nisu niti trebali odraditi), takva razlika predstavlja prekovremeni rad tog djelatnika.

7. Iz iskaza svjedoka R.Š. koji s tužiteljicom radi na istim poslovima proizlazi da je rad bio organiziran u turnusima 12-24-12 te da bi po 6 dana zatim bili slobodni, jer je bi bili 2 turnusa oslobođeni, ili nekada i 4 turnusa, a nakon toga bi se dogodio manjak sati pa bi bili pozvani da odrade te sate. Nekad su znali raditi duže od turnusa, a isti princip rada odnosno smjene bio je i na blagdane i neradne dane, subote, nedjelje, noćni rad. Znalo se dogoditi zbog oslobađanja da su znali raditi dva puta po 12 sati ili dvije noćne smjene. Manjke sati su odrađivali na blagdan, kao i između ponedjeljka i petka. Sve to se isto tako odnosilo i na tužiteljicu.

8. Radi utvrđenja visine potraživanja tužitelja provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Z.R. iz R.v. d.o.o.

Zadatak vještaka je bio obračunati tužiteljev prekovremeni rad u razdoblju od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. i to: za svaki sat rada koji je bio duži od smjene ili turnusa, svaki sat rada koji je duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati u smislu čl. 44. st. 10. KU/2013. i čl. 38. st. 10. KU/2017., te obračunati rad kojeg je tužitelj ostvarivao na blagdan i to na kraju mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, jer je tužitelj u cijelom utuženom razdoblju radio po rasporedu rada tuženika, po istom rasporedu odradio sve radne dane i sate, i nije koristio neplaćeni dopust, te kada se uzme da se ukupno odrađene sate ubroje slobodni dani, dani bolovanja, dani godišnjeg odmora i dani plaćenog dopusta u mjesecima kada je tužitelj koristio to pravo, onda ovi sati rada na blagdan na kraju mjeseca pojavljuju se kao sati koji prelaze redovan mjesečni fond radnih sati.

9. U skladu sa gore naznačenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak je mišljenja kako su tužiteljici u razdoblju od kolovoza 2014. do zaključno kolovoza 2019. isplaćeni svi sati prekovremenog rada.

10. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju navodeći da je vještak obračunao rad tužiteljice kao da je samo radila u turnusima, dok je tužiteljica osim rada u turnusu radila i u redovnom radnom vremenu od ponedjeljka do petka, te subotama i nedjeljama po 8 sati (npr. u kolovozu 2014. rujnu 2014. itd.), te joj je rad još bio organiziran na drugačiji način (npr. u siječnju 2017., siječnju 2018. itd.).

U odgovoru na navedeno, vještak ističe da je točno da je prekovremene sate obračunao kao razliku između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati (bez blagdana i praznika), a nakon ponovnog uvida u evidencije rada u razdoblju kada je tužiteljica radila u redovnom radnom vremenu, subotama i nedjeljama po 8 sati, vještak je utvrdio da nije obračunao svaki sat rada subotom ili nedjeljom kao prekovremeni rad, budući da je tužiteljici, kada bi radila subotom ili nedjeljom, za svaki rad subotom i nedjeljom, odobren jedan slobodan dan u sljedećem tjednu. Nadalje, vještak je sačinio obračun pod pretpostavkom da se radi o radu u turnusu, budući da je u navedenim mjesecima tužiteljica uglavnom radila u turnusu, a uzimajući u obzir i tumačenje br. 22/44 od 22. siječnja 2014. prema kojem se obračun prekovremenog rada ne može obračunavati po dvije različite osnove (dva puta) i plaćati kao prekovremeni rad. Formulacija iz čl. 44. st. 13. KU („međusobno se ne isključuju“) ne daje mogućnost dupliciranja istih sati prekovremenog rada i njihovog plaćanja dva puta, po dvije različite osnove.“

11. Tužiteljica je predložila da vještak nadopuni svoj nalaz i mišljenje na način da u još jednoj verziji tužiteljici obračuna sate prekovremenog rada, a koje je ostvarila u pojedinim mjesecima utuženog razdoblja na drugačiji način i u pojedinim mjesecima utuženog razdoblja radeći u dopodnevnom radu, a sve u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora čl. 44. iz 2013. čl. 38. iz 2017.

Ponovnim uvidom u evidencije rada i liste plaća mjeseci u kojima prema navodima tužiteljice nije točno obračunat prekovremeni rad, vještak je utvrdio da je tužiteljica radila u redovnom radnom vremenu od 7 do 15 sati od ponedjeljka do petka, te subotama i nedjeljama, a povremeno od 13 do 21 sat, u sljedećim mjesecima: kolovoz, rujan, studeni i prosinca 2014., siječanj, ožujak i srpanj 2015.

Prema shvaćanju tužiteljice svaki rad subotom i nedjeljom je prekovremeni rad, bez obzira što je tužiteljici rad subotama i nedjeljama, kompenziran jednim slobodnim radnim danom od ponedjeljka do petka, kao što je vještak u danom očitovanju detaljno objasnio te u tabelarnom pregledu (Tabela 1a) prikazao način rada i obračun prekovremenog rada na primjeru za ožujak 2015.

Konačno, vještak je u cijelosti ostao pri danom nalazu i mišljenju od 12. siječnja 2022. te očitovanju od 12. srpnja 2022., a u skladu s postavljenim zadatkom prema prijedlogu tužiteljice vještak je mišljenja kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u razdoblju od kolovoza 2014. do zaključno kolovoza 2019. iznosi ukupno 4.192,72 kn odnosno 556,46 eur (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), pod pretpostavkom da sud utvrdi, da je prekovremeni rad svaki sat rada subotom i nedjeljom ostvaren u redovnom 8 satnom radnom vremenu, te da se u prekovremenim radom koji nije isključivo organiziran u turnusu ili 8 satnom radnom vremenu smatra radom u drugačijem obliku.

12. Ovakav izračun sud nije prihvatio budući da je isti suprotan odredbi čl. 44. KU, a osim toga iz nalaza i mišljenja vještaka jasno proizlazi da su tužiteljici isplaćeni slobodni dani dok su se prekovremeni sati, prenosili iz prethodnih mjeseci. Nadalje, na tužiteljici je teret dokaza da bi neke slobodne dane dobila po drugoj osnovi, a ne za odrađeni prekovremeni rad, što iz izvedenih dokaza ne proizlazi (tako i ŽS u Osijeku u odluci Gž R-298/18 od 21.11.2018.).

Upravo iz gore navedenih razloga je sud kao relevantan prihvatio izračun vještaka iz osnovnog nalaza i mišljenja iz kojeg proizlazi da ne postoji potraživanje tužiteljice prema tuženiku slijedom čega je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan zbog čega je odlučeno kao pod toč. 1 izreke presude.

13. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tužitelju, sud je vodio računa o vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, troškovniku tužitelja te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje.

14. Tuženoj je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav odgovora na tužbu od 19.09.2019. (50 bodova po tbr. 7/1 OTH), za pristup na ročište održano 14.01.2020. (50 bodova po tbr. 9/1 OTH), za pristup na ročište održano 12.04.2021. (50 bodova po tbr. 9/1 OTH), za pristup na ročište održano 17.04.2023. (50 bodova po tbr. 9/1 OTH) što sveukupno iznosi 398,17 eur / 3.000,00 kn.

Zagreb, 1. lipnja 2023.

Suda c

Siniša Marinović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 8 dana, od dana dostave prijepisa odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4.-6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku po OGDO