- 1 -              Revd 400/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 400/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. S. iz P., OIB ..., zastupanog po punomoćniku D. J., odvjetniku u Z., protiv I. tužene L. J. B. iz S., OIB ..., II. tuženika D. B. iz S., OIB ... i III. tuženika I. B. iz S., OIB ..., svi zastupani po punomoćnici J. B., odvjetnici u Z., radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-50/2022-2 od 7. kolovoza 2023. kojima je dijelom potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-996/21-11 od 9. prosinca 2021. i kojima je ukinuta dijelom ista presuda te je tužba u odnosu na I. tuženu odbačena, u sjednici održanoj 1. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. U odnosu na pravna pitanja navedena pod rednim brojem 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

III. Odbija se zahtjev II. i III. tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-50/2022-2 od 7. kolovoza 2023. kojima je dijelom potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-996/21-11 od 9. prosinca 2021., a dijelom ukinuta presuda istog suda u odnosu na I. tuženu te je u odnosu na nju tužba odbačena, tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

 

1. Da li je drugostupanjski sud dužan u svojoj presudi jasno i detaljno obrazložiti svoje stajalište u pogledu svih žalbenih navoda tužitelja, odnosno bilo koje stranke u postupku, te jasno obrazložiti svoj stav u pogledu svih navoda žalbe o kojoj odlučuje, te pri tome navesti razloge zbog kojih smatra da su konkretni žalbeni navodi i razlozi neutemeljeni odnosno navesti i obrazložiti zbog čega smatra da navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnosti zakonitost prvostupanjske odluke, odnosno zbog čega smatra da prvostupanjski sud nije počinio pogreške i nepravilnosti na koje parnična stranka ukazuje u svojoj žalbi protiv prvostupanjske presude i čini sli time drugostupanjski sud bitne povrede čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a „?,

2. Je li presuda nerazumljiva, ako sud nije naveo koje materijalno-pravne propise je primjenio, a to se ne može razumjeti niti iz teksta obrazloženja i čini li sud bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?,

3. Da li temeljem čl. 418. OGZ, koji je bio na snazi do 01. rujna 1980.g. se može steći pravo vlasništva građenjem, ako je graditelj gradio u vrijeme važenja toga Zakona ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak nije protivio, odnosno da li je graditelj nesavjestan ako gradi na zemljištu u suvlasništvu ,a drugi suvlasnik se toj gradnji ne protivi?,

4. Može li vlasnik određenog realnog dijela katastarske čestice istovremeno biti i suvlasnik idealnog dijela cijele te nekretnine i da li to jedno drugo isključuje i da li je u skladu sa načelom jedinstva nekretnine prema čl. 9. , čl. 366. i 367. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da vlasnik kuće je ujedno i suvlasnik cijele katastarske čestice na kojoj je kuća izgrađena, odnosno može li postojati različiti pravni status zemljišta i zgrade nakon što je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, od 01. 01. 1997.g., kada je uspostavljeno načelo jedinstva nekretnine?,

5. Veže li Rješenje o nasljeđivanju nasljednika jednog ostavitelja u odnosu na nasljednike sasvim drugog ostavitelja, odnosno može li se smatrati presuđenom stvari činjenica da je tužitelj u ostavinskom postupku u kojem nisu sudjelovali tuženici utvrđen kao suvlasnik nekretnine ,a u parnici traži utvrđenje vlasništva cijele nekretnine?,

6. Ima li se smatrati da se radi o diobi nekretnine, kada jedan od suvlasnika uz suglasnost ostalih suvlasnika izdvoji dio nekretnine u samostalni posjed , te sagradi na izdvojenom dijelu kuću, ili se radi o diobi uživanja i čini li sud drugog stupnja takvim obrazloženjem bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a?,

7. Je li moguće steći samovlasništvo na kući sagrađenoj na određenoj katastarskoj čestici koja je formirana u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga, u kojem postupku je određen oblik, površina i izgrađenost novoformirane čestice, u kojem postupku su sudjelovali tuženici i nisu prigovorili obliku, površini i izgrađenosti takve novoformirane katastarske čestice koja je kao takova upisana u posjedovnici novog zk. ul. bez da se stječe samovlasništvo cijele katastarske čestice na kojoj je izgrađena kuća odnosno jeli pravno održivo stanje da je tužitelj vlasnik kuće za cijelo , a da je katastarska čestica na kojoj je izgrađena kuća u suvlasništvu stranaka?.

 

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, pravo vlasništva te pravo na dom.

 

1.2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije II. i III. tuženici se protive tom prijedlogu. Zahtijevaju naknadu troška odgovora na taj prijedlog.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

 

2.1. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. nije pravno pitanje koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je odgovor na to pitanje sadržan u jasnoj zakonskoj odredbi.

 

2.2. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2. također nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime tim pravnim pitanjem tužitelj tek propituje da li je u konkretnom slučaju počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

2.3. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 3. nije važno za odluku u ovom sporu jer je zasnovano na činjeničnim pretpostavkama suprotnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova.

 

2.4. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 4. također nije važno za odluku u ovom sporu obzirom na predmet spora koji je određivanjem tužbenih zahtjeva odredio sam tužitelj.

 

2.5. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 5. također nije važno za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što je utvrđenje nižestupanjskih sudova da tužitelj nije dokazao da bi na drugi način stekao vlasništvo (suvlasništvo) predmetne nekretnine (diobom, građenjem, dosjelošću) preko dijela koji je naslijedio (a niti da bi njegov pravni prednik stekao to pravo). K tome ne postoji niti razlog važnosti toga pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 311/1990, na koju se poziva tužitelj, donesena je u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom slučaju.

 

2.6. Niti pravna pitanja navedena pod rednim brojem 6. i rednim brojem 7. nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što odgovori na ta pitanja ovise o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

 

2.7. Konačno, ocijenjeno je da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, pravo vlasništva te pravo na dom.

 

3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 3. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

 

4. Zahtjev II. i III. tuženika za naknadu troška podnošenja odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odbijen je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP jer je ocijenjeno u smislu odredbe čl. 155. st. 1. toga Zakona da ta radnja u postupku nije bila potrebna radi donošenja odluke o prijedlogu za dopuštenje revizije (st. III. izreke ovog rješenja).

 

Zagreb, 1. veljače 2024.

 

                                                        Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.