Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž Zk-62/2023-2

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Dušku Abramoviću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja 1. S. F., OIB ...... i 2. A. S., OIB .... oboje iz R I, P., zastupani po punomoćniku L. R. odvjetniku u R. protiv protustranke M. Z., OIB ..... iz R.I., S., zastupane po punomoćnici V. C. odvjetnici u M. L., radi uknjižbe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z-10087/2021 od 15. ožujka 2022., kojim je odbijen prigovor predlagatelja protiv rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj Z-29050/2020 od 2. ožujka 2021., 1. lipnja 2023.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Z-10087/2021 od 15. ožujka 2022.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom sudu brisanje zabilježbe žalbe protiv pobijanog rješenja.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem u točki I izreke odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju broj Z-29050/2020 od 2. ožujka 2021., točkom II. izreke određen je upis zabilježbe odbijenog prigovora iz točke I. koji će se sukladno čl. 145. toč. 5. ZZK-a izbrisati po službenoj dužnosti po pravomoćnosti rješenja, dok je točkom III. izreke naložena provedba rješenja uz brisanje zabilježbe prigovora pod poslovnim brojem Z-10087/2021.

2.Protiv tog rješenja zemljišnoknjižnog suca prvostupanjskog suda žalbu su podnijeli predlagatelji iz svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 - u nastavku: ZZK) s prijedlogom da se rješenje preinači prihvaćanjem kao osnovanog njihovog prigovora protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i dopusti zatraženi upis.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih navoda pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba postupka.

5. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je ovlašteni zemljišnoknjižni referent kao i zemljišnoknjižni sudac, odlučujući o prigovoru predlagatelja pravilno utvrdio stanje upisa na predmetnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi, sadržaj isprava koje su priložene uz prijedlog za upis te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan prigovor predlagatelja i potvrdio citirano rješenje ovlatšenog zemljišnoknjižnog referenta od 2. ožujka 2021.

6. Odlučujući o prigovoru predlagatelja protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjski sud je utvrdio da predlagatelji osporavaju zakonitost rješenja od 2. ožujka 2021., zbog svih žalbenih razloga. Zemljišnoknjižni sudac je ocijenio da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent u primjeni odredbe čl. 117. ZZK-a pravilno odbio prijedlog predlagatelja za upis s obzirom na okolnost da predlagatelji nisu dostavili suglasnost svih suvlasnika odnosno vlasnika posebnih dijelova nekretnine za brisanje postojećih upisa posebnih dijelova na predmetnoj nekretnini u smislu odredbe čl. 95. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), kao i ocjenu ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta da postoji nesklad u opisu posebnih dijelova zgrade u odnosu na opise koji se navode u potvrdi Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Malom Lošinju od 28. kolovoza 2020., s time da se ta razlika u opisu etaža pojavljuje kod obje uporabne cjeline, slijedom čega da postoje nedostaci u prijedlogu, kao i nesuglasnost navedenih podataka u priloženim ispravama pa je zbog tih razloga prigovor predlagatelja odbio kao neosnovan i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta primjenom odredbe čl. 123. st. 4. ZZK-a.

7. Predlagatelji u žalbi, ponavljaju sve navode koje su iznijeli i u prigovoru protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, te prvenstveno ističu da je kako ovlašteni zemljišnoknjižni referent tako i zemljišnoknjižni sudac pogrešno zaključio o neispunjenosti pretpostavke propisane odredbom čl. 95. st. 2. ZV-a, ukazujući da u konkretnom slučaju predmetnu suglasnost svih suvlasnika za brisanje postojećih upisa predstavlja međuvlasnički ugovor koji su sklopili predlagatelji i protustranka, te u istome naveli da jedna stranka drugoj daje ovlaštenje da temeljem međuvlasničkog ugovora izvrše uspostavu prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine, koji su im međuvlasničkim ugovorom pripali u vlasništvo.

8. Odredba čl. 95. nalazi se u odjeljku 5. ZV-a pod nazivom "prestanak vlasništva na posebnom dijelu" te je u odredbi čl. 94. regulirano da vlasništvo posebnog dijela nekretnine prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasništva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti a s time ujedno prestaje i vlasništvo sporednih dijelova (propast predmeta).

9.U istom odjeljku nalazi se i odredba čl. 95. pod nazivom "Brisanje" kojom je u stavku 1. regulirano da osim u slučaju iz čl. 94. ovoga Zakona, vlasništvo posebnog dijela nekretnine prestaje uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, a stavkom 2. za uknjižbu brisanja iz stavka 1. ovog članka na temelju odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio.

10. Iz prijedloga za upis, te priloženog međuvlasničkog ugovora kojeg su stranke sklopile 19. listopada 2020., u odnosu na predmetnu nekretninu, kao i stanje upisa na predmetnoj nekretnini (list 31 – 32) proizlazi da se radi o etažnom vlasništvu s neodređenim omjerima upisanim kao etažno vlasništvo (E-1) u odnosu na stan u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, WC-a, predsoblja, hodnika u ukupnoj površini od 67,36 m2 kojemu stanu pripada drvarnica za korist protustranke, te etažnog vlasništva također s neodređenim omjerom (E-2) u odnosu na stan na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice s WC-om, predsoblja, hodnika i balkona ukupne površine od 93,54 m2, te upisom suvlasničkog dijela na toj etaži za korist predlagatelja svakog u ½ dijela.

11. Iz navedenog stanja upisa proizlazi da je vlasništvo određenog posebnog dijela predmetne nekretnine (etažno vlasništvo) a koje proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na predmetnoj nekretnini uspostavljeno, samo s neodređenim omjerima, a prema sadržaju prijedloga, predlagatelji istim traže uspostavu etažnog vlasništva sukladno međuvlasničkom ugovoru, elaboratu etažne podjele iz srpnja 2020. koji je sačinio S.B., dipl. ing. arhitekture, i potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje , graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u M. L.od 28. kolovoza 2020. što znači da se ne radi o situaciji koju ima u vidu odredba čl. 94. ZV-a, kao ni odredba čl. 95. st. 1. ZV-a na koju se pozvao ovlašteni zemljišnoknjižni referent kao i prvostupanjski sudac, jer u konkretnom slučaju očito vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine nije prestalo, već se traži uspostava etažnog vlasništva povezanog s odgovarajućim suvlasničkim omjerima.

12. Utoliko su, osnovani žalbeni navodi predlagatelja u odnosu na primjenu odredbe čl. 95. st. 1. i 2. ZV-a jer u ovom slučaju suglasnost svih suvlasnika odnosno vlasnika posebnih dijelova nekretnine za brisanje postojećeg upisa posebnih dijelova (etaža) na predmetnoj nekretnini nije bila potrebna. Osim toga ukazuje se da prema stanju u spisu i dostavljenog podneska protustranke M. Z. (list 41) proizlazi da je protustranka takvu suglasnost dala.

13. Međutim, odbijajući prijedlog za upis, ovlašteni zemljišnoknjižni referent, kao i prvostupanjski sudac, odlučujući o prigovoru predlagatelja pravilno su ocijenili da se opisi posebnih dijelova nekretnine, navedeni u prijedlogu za upis, diobnom elaboratu i citiranoj potvrdi Upravnog odjela Ispostava u M.L. razlikuju, odnosno da nisu sukladni i to u odnosu na obje samostalne uporabne cjeline pri čemu u potvrdi od 28. kolovoza 2020. u odnosu na međuvlasnički ugovor koji je sklopljen kasnije, 19. listopada 2020. u odnosu na stan A se kao pripadak navodi kućni vrt i dvorište u situaciji označenim oznakom PA, što se tako u međuvlasničkom ugovoru ne navodi (samo se navodi kućni vrt površine 103 m2) a u odnosu na stan B u potvrdi navodi kućni vrt i dvorište u situaciji označeni oznakom PB i nenatkrivena terasa u potkrovlju zgrade što tako nije navedeno u međuvlasničkom ugovoru i prijedlogu.

14. Prema shvaćanju ovog suda, radi se o neotklonjivim nedostacima u ispravama jer utemeljenost prijedloga ne proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava (čl. 117. st. 1. alineja c ZZK), a u takvim okolnostima zemljišnoknjižni sud nije bio ovlašten postupiti u smislu odredbe čl. 118. st. 7. ZZK-a i pozvati predlagatelje da opisane nedostatke otkloni.

15. Naime, zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojem sud o prijedlogu za upis odlučuje isključivo na temelju prijedloga za upis, priloženih isprava i stanju upisa nekretnine u zemljišnoj knjizi u trenutku podnošenja prijedloga za upis.

16. Stoga žalbeni navodi predlagatelja o suprotnom, odnosno da se radi o ekstremnom formaliziranju suda, o "minornim i nebitnim greškicama" nisu osnovani, pa je s obzirom na ove okolnosti, zemljišnoknjižni sudac pravilno odbio prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda kojim je odbijen prijedlog predlagatelja za upis.

17. Zbog tih razloga primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a i čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 1. lipnja 2023.

SUDAC

Duško Abramović v.r.