Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 350/2024-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G. S., OIB ..., iz Z., zastupane po punomoćniku T. G., odvjetniku u Z., protiv tuženika C. o. d.d., OIB ..., iz Z., zastupanog po punomoćnici B. Š., odvjetnici u R., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-230/2023-2 od 15. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Pn-183/2019 od 26. travnja 2022., u sjednici održanoj 1. veljače 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-230/2023-2 od 15. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Pn-183/2019 od 26. travnja 2022. tužiteljica je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnijela prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Može li se presuda temeljiti na nalazu i mišljenju vještaka utemeljenom na neslužbenom izvoru podataka kada postoji i službeni izvor istih podataka koji se razlikuje od neslužbenog izvora, a kada nije utvrđen točan datum nastanka štete nego se određuje okvirno period u kojemu je do štete moglo doći?,
2. Može li se odgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja utemeljiti na nagađanju da je propustila određenu radnju kojom bi eventualnu štetu spriječila?.
1.1. Tužiteljica je predmetni prijedlog za dopuštenje revizije podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pošteno suđenje.
1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije nije na jasan način navela razloge zbog kojih smatra da su predmetna pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP).
2.2. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pošteno (pravično) suđenje.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., st. 3. i st. 4. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.