Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: 7 UsI-973/22-23

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, te Anđi Klišanin, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Z. Ž. iz Š., , zastupanog po opunomoćenici A. B., odvjetnici u Š.,, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnjeslužbe, Zagreb, A. Mihanovića 3, zastupanog po

    opunomoćeniku Ž. M.,službenoj osobi, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon usmene i javne rasprave,zaključene 23. svibnja 2023., objavom odluke temeljem čl. 61. st. 5. Zakona o upravnimsporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21), 31. svibnja 2023.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II-141-02/21-01/03376056045, Urbroj: 341-99-05/3-21- 9339 od 17. veljače 2022.

    II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Š., Klasa: UP/I-141-02/21-01/03376056045, Urbroj: 341-99-05/3-21- 7431 od 24. kolovoza 2021.

    III. Tužitelju Z. Ž., hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata,

    priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, počevši od 8. srpnja 2021., uzrokovanog 50% bolešću koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i 50% uzrokovanog bolešću izvan tih okolnosti, te se nalaže prvostupanjskom tijelu da u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude donese rješenje kojim se tužitelju utvrđuje pripadajući iznos i isplata invalidske mirovine.

    Obrazloženje

    1. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II-141-02/21-01/03376056045, Urbroj: 341-99-05/3-21- 9339 od 17. veljače 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Š., Klasa: UP/I-141-02/21- 01/03376056045, Urbroj: 341-99-05/3-21-7431 od 24. kolovoza 2021.

    2. Citiranim prvostupanjskim rješenjem od 24. kolovoza 2021. tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 80% bolesti izvan tih okolnosti, priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka sposobnosti za rad od 8. srpnja 2021. u svoti od 3.596,75 kuna mjesečno.

    3. Tužitelj je podnio tužbu protiv osporenog rješenja tuženika, pobijajući zakonitost istog zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno zbog toga što je pogrešno utvrđeno da bi kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti i to samo dijelom od 20% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dok je dijelom od 80% gubitak sposobnosti za rad nastao kao posljedica bolesti izvan tih okolnosti, odnosno izvan okolnosti opisanih u čl. 2. st. 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: ZOPHBDR- a). Tužitelj smatra da je pobijano rješenje nezakonito jer mu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije priznat status zbog trajnog gubitka radne sposobnost u iznosu od 100%-og oboljenja uzrokovanog bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Tužitelj smatra da je drugostupanjsko rješenje pravno neutemeljeno u odnosu na procijenjeni omjer stupnja invalidnosti i uzroka oboljenja, osobito iz razloga što mu je najprije prema nalazu i mišljenju vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u S., izdvojeno mjesto rada Š., dana 8.srpnja 2021. godine utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti i to 30% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom od 70% kao posljedica bolesti nastala izvan tih okolnosti, da bi dana 28. srpnja 2021. godine, Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti prema čl. 53. ZOHBDR, obavilo reviziju navedenog nalaza i mišljenja, te smanjilo omjer uzroka invalidnosti na način da je uzrok 20% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a 80 % bolest izvan tih okolnosti, a koje vještačenje je potvrđeno nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, Klasa: 561-01/21-09/318, Urbroj: 426-04- 01/20-22-9 od dana 01. veljače 2022. godine. Tužitelj smatra da niti jedno od naprijed nadležnih tijela vještačenja tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka nije vodilo računa o tome da se kod tužitelja radi o teškom duševnom oboljenju s trajnim posljedicama, sa nesumnjivom i neupitnom uzročno - posljedičnom vezom sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Isto tako, niti jedno od nadležnih tijela vještačenja, a posebno Povjerenstvo za reviziju i Vijeće viših vještaka, svoje nalaze i mišljenja ne obrazlažu valjanim razlozima, već vrlo paušalno i birokratski ocjenjuju vrlo ozbiljno narušeno zdravstveno stanje tužitelja kao posljedicu u većem omjeru druge bolesti, a ne bolesti koja je vrlo očigledno i jasno uzrokovana sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Također, vrlo je nejasno i kontradiktorno obrazloženje nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka koje utvrđuje da je tužitelj sudionik Domovinskog rata, koji je obolio od PTSP-a i liječi se od 1992 godine, ambulantno, kroz dnevnu bolnicu i hospitalizacije, pri čemu utvrđuju da je na zadnjem pregledu psihijatar predlagao ostanak u bolnici, što pokazuje da mu se zdravstveno stanje kroz vrijeme pogoršava. Nadalje, kao uzrok invalidnosti navodi se u manjem omjeru psihička bolest (trajna promjena osobnosti) kao posljedica sudjelovanja u obrani suverenitet Republike Hrvatske, a u većem omjeru psihičke bolesti (depresivni sindrom i dr.) koje nisu posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta. Dakle, Vijeće vještaka Zavoda bez ijednog valjanog razloga i stručnog obrazloženja utvrđuje da je uzrok psihičke bolesti samo 20% posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, iako su ostala psihička oboljenja proizašla iz istog traumatičnog doživljaja, sudjelovanja u Domovinskom ratu. Također, nije jasno zašto Povjerenstvo za reviziju umanjuje stupanj narušenosti zdravstvenog stanja kao posljedicu sudjelovanja u Domovinskom ratu s 30% (kako je to utvrdilo prvostupanjsko vijeće vještaka) na 20%, kao i zbog kojeg razloga vijeće viših vještaka smatra isto pravilno utvrđenim, a sve bez valjanog stručnog obrazloženja. U odnosu na pitanje uzroka psihičkih bolesti tužitelja, ističe da je on kao branitelj pristupio u Hrvatsku vojsku te da je prije samog rata i aktivnog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imao skladan i neopterećen život u okviru svoje obitelji, prijatelja i zajednice, da nikada nije bio hospitaliziran zbog bilo kakvih kroničnih, bilo tjelesnih bilo duševnih oboljenja. Po završetku rata tužitelj se pokušao integrirati u društvo kao radno sposobna osoba, ali je zbog drastičnog pogoršanja bolesti morao napustiti radno mjesto. Tužitelj je uz tužbu dostavio specijalistički nalaz Odjela za psihijatriju, Opće bolnice Š., za kojeg navodi da je iz istog jasno i razvidno da mu je kao primarna dijagnoza utvrđena Trajna promjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (F62.0), a kao početak tretmana kod psihijatra navedena je 1992. godina. S obzirom na sve navedeno, postavlja pitanje koji su to drugi uzročnici, ako nisu rat i ratne okolnosti, nesporno nanijeli kronična duševna oboljenja i oštećenja do te mjere da su mu sada oštećene kognitivne funkcije mozga,

    da je trajno promijenjena njegova ličnost i osobnost, da je postao sasvim asocijalan i autističan, neispavan, bojažljiv i razdražljiv prema svojoj okolini, te da nije u stanju uspostaviti nikakav društveno prihvatljiv odnos sa svojim sinom i bivšom suprugom, već su mu jedino društvo osobe koje su pretrpile iste vrste trauma. Također, prilaže Specijalistički nalazi Odjela za psihijatriju Opće bolnice Š. od 11. studenog 2020.

    godine i 8. listopada 2021. godine, u kojima se navodi i potvrđuje sve gore navedeno. Tužitelj smatra da niti jedno od nadležnih tijela vještačenja nije svoj nalaz i mišljenje temeljilo na stručnoj i sveobuhvatnoj procjeni te su posve zanemarili stručno stajalište specijalista psihijatrije, koji od 1992. godine, pa do danas, svjedoče i ocjenjuju svojim neposrednim opažanjima duševno stanje tužitelja. S obzirom na sve navedeno, tužitelj opravdano smatra da je tuženikovo pogrešno utvrđenje da je istome uzrok bolesti u svezi čl. 2. st. 2. ZOPHBRDR-a samo 20% posljedica sudjelovanja u ratu, a ne 100%, samo izgovor bez valjanog stručnog obrazloženja, koji služi isključivo zakidanju tužitelja u materijalnom smislu obveza tuženika koje bi imao u slučaju stvarnog i točnog utvrđenja invaliditeta, a poglavito kad se uzme u obzir cjelokupna loša financijska situacija državnog proračuna. Radi svega navedenog tužitelj je spreman prihvatiti novo vještačenje po vještaku specijalistu psihijatrije, a kojeg odredi sud, kako bi dokazao da je uzrok nastanka njegove invalidnosti u omjeru od 100% nastao kao neposredna posljedica ratnih okolnosti. Slijedom izloženog, a kako tužitelj smatra pobijano rješenje nezakonitim i to u dijelu utvrđenja tuženika da je 20% njegova oboljenja uzrokovano ratnim okolnostima, a izvan ratnih okolnosti 80%, jer se isto utvrđenje temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjenicama iz kojih je izveden nepravilan zaključak glede činjeničnog stanja ovog predmeta, te je tuženik na podlozi takvih činjenica pogrešno primijenio zakonske odredbe, a sve na štetu tužitelja kao stranke u postupku, predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, a tuženiku naloži donijeti odgovarajuće rješenje, kojim će tužitelju priznati pravo na invalidsku mirovinu, kako je to precizirao na raspravi održanoj kod ovog suda 23. svibnja 2023., nakon provedenog vještačenja, na način da se tužitelju Z. Ž.

    utvrdi pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog uzroka 50% bolesti u svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 50% kao posljedice bolesti izvan tih okolnosti, te je zatražio naknadu troškova upravnog spora.

    4. Tuženik je u dostavljenom odgovoru na tužbu naveo da tužba nije osnovana. Osporavano rješenje doneseno je u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa važećim zakonskim propisima. Ističe i da je u smislu odredbe članka 53. ZHBDR-a prigovor tužitelja neosnovan, jer Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti svojim nalazom i mišljenjem od 28. srpnja 2021. nije dalo suglasnost na nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom; Područnog ureda u S., Izdvojeno mjesto rada Š., evidencijski broj vještačenja: 625223 od 08.

    srpnja 2021 u dijelu koji se odnosi na omjer uzroka, jer je prema nalazu i mišljenju Povjerenstva uzrok: bolest 20% zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i bolest 80% izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske, a što je potvrđeno i nalazom i mišljenjem vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Područnog ureda u S., Izdvojeno mjesta rada Š., evidencijski broj vještačenja: 636632 od 9.

    kolovoza 2021. S obzirom na medicinsku dokumentaciju priloženu uz tužbu tužitelja od 28. travnja 2022. zatraženo je očitovanje višeg vještaka specijalista Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, koji u očitovanju, Klasa: 561- 01/21-09/318, Urbroj: 426- 04-01/20-22-12 od 24. svibnja 2022. ne nalazi osnove za promjenom ocjene utvrđene u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od 1. veljače 2022. te potvrđuje da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u svezi članka 30. ZHBDR-a i 80% bolest koja nije u svezi članka 30. ZHBDR-a.

    5. Predmetni postupak za priznavanje prava na invalidsku mirovinu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 8. lipnja 2021.

    6 Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika (kao i prvostupanjskog upravnog rješenja).

    7. Među strankama nije sporno da je kod tužitelja nastupio potpuni gubitak sposobnosti za rad, počevši od 8. srpnja 2021.

    8. Među strankama je sporan utvrđeni omjer invalidnosti u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu te je li zdravstveno stanje tužitelja odgovarajuće ocijenjeno od strane ovlaštenih vještaka. Naime, tužitelj smatra da je omjer invalidnosti uzrokovan bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske veći od 20%, odnosno veći od onoga omjera koji su utvrdili ovlašteni vještaci te u tom smislu osporava utvrđenja nadležnih vještaka.

    9. U sporu su održane rasprave na kojima je strankama, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS-a), dana mogućnost očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

    10. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora, u kojem je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicine rada.

    11. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

    12. Odredbom čl. 30. stavkom 2. Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih ob itelji („Narodne novine“, br. 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti.

    13. Tuženikovo rješenje temelji se, u osnovi, na stručno-medicinskim činjenicama utvrđenima od strane Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, Vijeća viših vještaka u nalazu i mišljenju, Klasa: 561-01/21-09/318, Urbroj: 426-04-01/20-22-9 od 1. veljače 2022. Prema nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka, tužitelj je završio srednju školu, smjer metalurški tehničar. Naknadno je završio i tečaj za pregledača vlakova i vagona, te je poslove obavljao dok je bio u radnom odnosu. Sada je nezaposlen i ima 25, godina, 8 mjeseci i 28 dana radnog staža. Sudionik je Domovinskog rata i ima utvrđen status HRVI od 20% za stalno uslijed oboljenja PTSP. Liječi se od 1992. Liječi se ambulantno i kroz dnevnu bolnicu, u fazama pogoršanja ima hospitalno liječenje. Na zadnjem pregledu psihijatar je predlagao ostanak u bolnici, na koji tužitelj nije pristao. U komorbiditetu dijabetes tip II, hipertenzija, te depresivni sindrom. Vijeće viših vještaka poziva se i na nalaz i mišljenje Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti Ministarstva hrvatskih branitelja od 28. srpnja 2021., koje se suglasilo da kod tužitelja postoji potpuni gubitak sposobnosti za rad, ali se nije suglasilo s omjerom uzroka invalidnosti, te prema njihovoj odluci omjer uzroka invalidnosti iznosi 20% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, u vezi članka 30. ZHBDR-a i 80% bolest koja nije predmet ocjene prema članku 30. ZHBDR-a. Uzrok invalidnosti je u manjem omjeru psihička bolest - trajne promjene osobnosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a u većem omjeru depresivni poremećaj, hipertenzija, giht i dijabetes, koje nisu posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Vijeće viših vještaka potvrđuje nalaz vijeća vještaka da je procjena potpunog gubitka radne sposobnosti ispravna, a kumulacijski razmjer uzroka da je 20% bolest po ZHBDR (PTSP), te 80% bolest koja nije u svezi sudjelovanja u Domovinskom ratu.

    14. Udovoljavajući prijedlogu tužitelja ovaj Sud je u predmetnom upravnom sporu izveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. med. M. V. - B., stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada, a sve na okolnost utvrđivanja omjera uzroka invalidnosti tužitelja zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i zbog bolesti izvan tih okolnosti, odnosno je li pravilno utvrđen omjer uzroka invalidnosti tužitelja od 20% uzrokovanog zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% zbog bolesti izvan tih okolnosti, a koje utječu na smanjenje radne sposobnosti tužitelja.

    15. U pisanom nalazu i mišljenju od dana 16. ožujka 2023. stalna sudska vještakinja za medicinu rada, u bitnom, nakon analize spisu priložene medicinske i druge dokumentacije u svojem mišljenju i zaključku, navodi da se tužitelj od 1992. liječi po psihijatru. U početku liječenje je obavljeno diskontinuirano u ambulantom psihijatrijskom tretmanu. Godine 2001. je provedeno prvo bolničko liječenje zbog pogoršanja psihičkog stanja i pokušaja suicida, a kao dijagnoze se navode kronični PTSP, depresivni sindrom i pokušaj suicida. Ponovljeno bolničko liječenje u fazi pogoršanja psihičkih bolesti obavljeno je 2002., a provedeno je i psihijatrijsko liječenje u sustavu dnevne psihijatrijske bolnice. 2013. pod dijagnozama povratnog depresivnog poremećaja i trajnih promjena ličnosti kod perzistirajućeg PTSP. Navedene kliničke dijagnoze objektivizirala je i psihologijska obrada provedena 2017. Usprkos provedenoj farmakoterapiji, te liječenju u ambulantom, bolničkom i liječenju u sustavu dnevne psihijatrijske bolnice, psihičke tegobe i dalje perzistiraju na način kako je to naprijed navedeno. Zbog navedenog psihičkog stanja tužitelj više nije mogao obavljati poslove pregledavača vagona, koje je do tada obavljao, a što je utvrđeno od strane nadležnog specijalista medicine rada od 6. rujna 2016. Iznosi mišljenje da je tužitelj prije odlaska u Domovinski rat bio psihički zdrava osoba i normalno je funkcionirao u svim segmentima života, te da joj je kao sudskom vještaku koji vještači već 30. godina poznato da vještaci psihijatri smatraju da je povratni depresivni poremećaj u osoba koje nemaju ranijih psihičkih tegoba, a kakav je slučaj i kod tužitelja, posljedica traumatičnih ratnih događaja, pa smatra da je i ta bolest u uzročno – posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Ostale bolesti i to: dijabetes neovisan o inzulinu, hiperlipoproteinemia, povišene vrijednosti krvnog tlaka, masna jetra, klinički izražena KOPB, metabolički sindrom, za koje tužitelj uzima terapiju, nisu izražene u takvom stupnju funkcijskog oštećenja koji bi sa 80% participirali u omjeru udjela opće nesposobnosti za rad tužitelja, već je to sudjelovanje maksimalno 50%. Zaključno je navela da drugostupanjsko tijelo vještačenja i Povjerenstvo kod donošenja ocjene radne sposobnosti nisu uzeli u obzir da je tužitelj do odlaska u Domovinski rat bio psihički zdrava osoba, te nisu s dovoljno pažnje ocijenili stupanj funkcijskog oštećenja drugih bolesti koje nisu u svezi s člankom 2. stavkom 2. ZHBDR-a.

    16. Na navedeni pisani nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada tužitelj nije imao primjedbi, a tuženik je ovom Sudu dostavio podnesak dana 19. travnja 2023. u privitku kojeg je dostavljeno očitovanje višeg vještaka specijalista Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu od dana 17. travnja 2023., a u kojem se, u bitnom, iznosi da sudska vještakinja navodi da je kumulativni razmjer nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti 50% bolest po ZHBDR (PTSP i povratni depresivni poremećaj). Viši vještak specijalist zaključuje kako se isključivo u kumulativni razmjer može priznati PTSP, no kako je simptomatologija PTSP u pogoršanju upravo radi depresivnih ideacija koje su u sklopu PTSP, smatra da je moguće prihvatiti novi kumulativni razmjer 50% bolest (PTSP) po ZHBDR i 50% bolest izvan tih okolnosti (dijabetes neovisan o inzulinu, hiperlipidemija, povišene vrijednosti krvnog tlaka, masna jetra, klinički izražena KOPB, metabolički sindrom).

    17. Obzirom da iz medicinske dokumentacije niti ostale spisu priležeće dokumentacije ne proizlazi suprotno utvrđenjima stalne sudske vještakinje za medicinu rada, to je ovaj Sud nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada cijenio vjerodostojnim i objektivnim dokazom, držeći da je isti stručan i sačinjen u skladu s pravilima struke, a s kojim nalazom su se suglasili tužitelj i tuženik po višem vještaku specijalistu Zavoda, uz korekciju nalaza i mišljenja kako je omjer uzroka invalidnosti kao posljedica bolesti PTSP zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u pogoršanju, upravo radi depresivnih ideacija koje su u sklopu PTSP.

    18. Pri tome je navesti da je neosnovan prigovor opunomoćenika tuženika, istaknut na raspravi održanoj kod ovog suda 23. svibnja 2023. da je na stranici 5. obrazloženja nalaza i mišljenja sudska vještakinja vezano uz omjer uzroka invalidnosti ocijenila da je invalidnost po osnovu ZHBDR-a, odnosno s osnova sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu maksimalno 50%, a što da znači da taj postotak može biti i manji, jer je suprotno tvrdnji opunomoćenika tuženika, sudska vještakinja u pisanom nalazu i mišljenju navela da ostale bolesti tužitelja nisu izražene u takvom stupnju funkcijskog oštećenja koji bi sa 80% participirale u omjeru udjela opće nesposobnosti za rad tužitelja, već je to sudjelovanje maksimalno 50%, dakle isto se odnosi na bolesti koje nisu u svezi sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

    19. Prema tome, kako stranke nisu suštinski osporile stručno-medicinske zaključke sudskog vještaka, ovaj Sud utvrđuje da su u upravnom postupku odlučne stručno- medicinske činjenice pogrešno utvrđene, zbog čega je na štetu tužitelja došlo do povrede odredbi čl. 8. i čl. 47. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

    20. Sukladno prethodnom, Sud je poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te je sam riješio upravnu stvar na način da je utvrdio da kod tužitelja, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, od dana 8. srpnja 2021. postoji potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 50% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (PTSP), a dijelom kao posljedica 50% bolesti izvan tih okolnost, uz nalog prvostupanjskom tijelu da o tome donese odgovarajuće rješenje u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude (čl. 58. st. 1., vezano uz čl. 81. st. 2. ZUS-a, radi čega je riješeno kao u izreci presude pod točkama I, II i III.

    21. Prvostupanjsko tijelo, u skladu sa člankom 81. stavkom 1. ZUS-a, polazeći od sudske odluke o utvrđenju iz točke III. izreke presude, dužno je donijeti odgovarajuće rješenje s ostalim propisanim pratećim utvrđenjima. Pri tome prvostupanjsko rješenje doneseno u izvršenju ove presude, u dijelu koji se odnosi na utvrđenja iz točke III. izreke presude, ne može biti stavljeno izvan snage od strane revizijskog tijela tuženika pozivom na revizijske odredbe ZOMO-a, niti je prvostupanjsko tijelo prije donošenja rješenja u izvršenju ove presude u dijelu kojim je odlučeno sudskim utvrđenjem ovlašteno zatražiti nalaz i mišljenje revizijskog tijela, jer bi prvostupanjsko tijelo na taj način postupilo protivno odluci ovog Suda, koja se sastoji u bezuvjetnim utvrđenjima iz točke III. presude, čime bi se prvostupanjsko tijelo bez pravne osnove upustilo u meritum stvari riješene sudskom presudom, sve imajući na umu da u pogledu učinaka sudske odluke donesene u upravnom sporu odredbe članka 10. i članka 81. stavka 1. i 2. ZUS-a, vezano uz članak 6. stavak 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22 i 16/23) imaju prvenstvo u odnosu na norme ZOMO-a kojima je uređena upravna revizija. Osim toga, uzevši u obzir hijerarhiju između upravnog sudstva i upravnih tijela, utemeljenu primarno na odredbi čl. 19. st. 2. Ustava Republike Hrvatske (59/90, 135/97, 8/98-proč. tekst, 113/00, 124/00-proč. tekst, 28/01, 41/01-proč. tekst, 55/01-ispr., 76/10, 85/10-proč. tekst i 5/14), protivno tumačenje dovelo bi do pravno neprihvatljivog zaključka da sudska odluka podliježe preispitivanju od strane upravnog tijela.

    22. Zaključno, a vezano za zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora, navesti je da će sud sukladno odredbi članka 79. stavku 6. ZUS-a o troškovima spora donijeti posebno rješenje.

    U Splitu 31. svibnja 2023.

    S U T K I N J A

    Mirela Valjan-Harambašić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. ZUS-a).

    DNA:

    - tužitelju, po opunomoćeniku A. B., Š.,

    - tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, A. Mihanovića 3

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.