REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: 1 Us I-161/2023-8

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja V. N. iz B. B., OIB:.., kojeg zastupa opunomoćenik R. Z., odvjetnik u O., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z. OIB:…, radi poreza na dohodak, 31. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/21-01/381, URBROJ: 513-04-22-2 od 5. prosinca 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda O., Ispostave O., KLASA:

UP/I-410-23/2021-013/00028, URBROJ: 513-007-14-01-2021-0002 od 16. listopada 2021., kojim je tužitelju utvrđena obveza poreza i prireza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u iznosu od 217.560,67 kn.

2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, broj St-348/14-100 od 28. lipnja 2018., kojim je prihvaćena njegova ponuda, stvarno utvrđena tržišna vrijednost nekretnine upisane u zk. ul. br… k. o. O. k.č.br…, koja u naravi predstavlja oranicu Č. i k. č. br… Naime, on je stekao ove nekretnine u stečajnom postupku u postupku usmene javne dražbe, prema pravilima o ovrsi na nekretninama, za iznos od 114.100,00 kn te mu je na temelju iste osnovice utvrđena porezna obveza. Nadalje navodi da je ugovorom od 24. siječnja 2020. kojeg je sklopio sa kupcem L. S. otuđio iste nekretnine za cijenu od 125.000,00 kn. Prema tome, osnovica poreza na dohodak ostvarenog otuđenjem nekretnine iznosi 6.336,00 kn (125.000,00 kn – 118.664,00 kn). Ističe da pogrešno utvrđuju porezna tijela da je u razdoblju od stjecanja nekretnine u stečajnom postupku, pa do njezina otuđenja (24. siječnja 2020.) vrijednost nekretnine povećana za čak 8,5 puta. Na taj način porezna tijela mijenjaju činjenice koje su utvrđene pravomoćnim rješenjem u poreznom postupku, odnosno porezna tijela su 4. ožujka 2020. utvrdila vrijednost nekretnine u visini od 114.100,00 kn dok 16. listopada 2021. utvrđuju vrijednost u iznosu od 982.000,00 kn. Pri tome međutim porezna tijela nisu iznijela valjane razloge koji bi opravdali povećanje vrijednosti. Osim toga porezna tijela su pogrešno primijenila članak 58. stavak 1. Zakona o poreza na dohodak, odnosno primitak od otuđenja nekretnine odredili su izvan okvira i mjerila kojima se utvrđuje njezina tržišna vrijednost. Na ove okolnosti predlaže financijsko vještačenje, pa s obzirom na navedeno proizlazi da su porezna tijela pogrešno utvrdila relevantne činjenice o kojima ovisi cijena nekretnina i stoga predlaže sudu poništiti osporavano, kao i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora i određivanje odgodnog učinka tužbe.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti ostao kod razloga iz osporenog rješenja, te stoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a kako su između stranaka sporne odlučne činjenice sud je, sukladno članku 7. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine'', broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), u ovom predmetu održao usmenu raspravu na koju je pristupio opunomoćenik tužitelja koji je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe, dok na raspravu nije pristupio nitko za tuženika.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužitelj na temelju rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, broj: St-348/14-100 od 28. lipnja 2018. (pravomoćnog 14. srpnja 2018.) stekao nekretnine upisane u zk. ul. br… k. o. O., k. č. br…, površine 5452 m², što u naravi predstavlja oranicu Č. i k. č. br…. površine 7653 m² što u naravi predstavlja oranicu Č., za iznos od 114.100,00 kn te su mu istim rješenjem ove nekretnine dosuđene. Ovaj promet nekretnina je oporezovan privremenim poreznim rješenjem od 4. ožujka 2020. tako što je tužitelju utvrđena porezna obveza poreza na promet nekretnina u iznosu od 4.564,00 kn (porezna osnovica 114.100,00 kn).

7. Nadalje iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj navedene nekretnine prodao dana 24. siječnja 2020. kupcu L. S. za iznos od 125.000,00 kn, kako to proizlazi iz članka 2. kupoprodajnog ugovora od 24. siječnja 2020., ovjerenog kod javnog bilježnika M. B. iz O. pod brojem OV-856/2020. Iz spisa je razvidno da je u postupku oporezivanja ovog prometa nekretnina utvrđeno da je cijena naznačena u kupoprodajnom ugovoru manja od cijene koje se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Utvrđeno je da je tržišna vrijednost ovih nekretnina 982.000,00 kn, a porezna obveza L. S. 29.460,00 kn (službena zabilješka Porezne uprave, Područnog ureda O. od 16. listopada 2021. i isprava ''Porez na promet nekretnina za 2020. godinu'' za poreznog obveznika L. S.).

8. Budući da je prodao predmetne nekretnine prije isteka dvije godine od dana nabave te ostvario dohodak tužitelj je rješenjem od 16. listopada 2021. utvrđen poreznim obveznikom u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine, broj: 115/16., 106/18. i 121/19.).

9. Naime, prema članku 58. navedenog Zakona dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci (stavak 1.). Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave (stavak 2.).

10. Polazeći od citiranih zakonskih odredbi i utvrđenih činjenica, pravilno je i zakonito prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem od 16. listopada 2021. utvrdilo osnovicu i predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za 2020. i to tako da porezna osnovica za utvrđivanje predujma iznosi 863.336,00 kn (razlika između ostvarenog dohotka te nabavne vrijednosti i izdataka), a ukupan porez i prirez 217.560,67 kn, što je sve valjano obrazloženo i u osporenom rješenju.

11. Tužitelj u tužbi tvrdi da je tržišna vrijednost predmetnih nekretnina pogrešno utvrđena i da nije bilo nikakvih promjena na tržištu koje bi uvjetovale promjenu cijena u razdoblju od stjecanja do otuđenja predmetnih nekretnina.

12. U konkretnom slučaju tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina utvrdila su porezna tijela u upravnom postupku, i ta vrijednost je jednaka vrijednosti utvrđenoj u postupku oporezivanja prometa nekretnina na temelju kupoprodajnog ugovora od 24. siječnja 2020.

13. Na ročištu održanom 25. svibnja 2023. sud je opunomoćeniku tužitelja skrenuo pažnju na činjenicu da je kontrolu pravilnosti navedene procjene, a time i zakonitosti poreznih rješenja, moguće izvršiti u upravnom sporu vještačenjem po vještaku građevinske struke (jer je ovdje riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu). Pritom bi postupak procjene obuhvatio, između ostalog, prikupljanje potrebne dokumentacije, očevid i prikupljanje podataka na terenu te izradu elaborata procjene nekretnine. Međutim, opunomoćenik tužitelja ovaj poticaj suda da predloži drugu vrstu vještačenja nije prihvatio te je tražio saslušanje tužitelja i određivanje financijskog vještačenja na okolnost da li su se tržišni uvjeti u smislu vrijednosti nekretnina i zainteresiranosti kupaca za ovakvu vrstu nekretnina izmijenili do te mjere da su porezna tijela mogla utvrditi tržišnu vrijednost koja je bitno veća od cijene koju je tužitelj platio u stečajnom postupku 2018.

14. Prema ocjeni suda, predloženo izvođenje dokaza financijskim vještačenjem i zadatak vještaku kakav je tužitelj predložio je irelevantno i neprikladno, jer se takvim vještačenjem ne bi utvrdila odlučna činjenica, a to je tržišna vrijednost predmetne nekretnine u trenutku prodaje. Uopćeno kretanje tržišnih uvjeta u smislu promjene vrijednosti nekretnina nije konkretna činjenica koja bi bila relevantna za ocjenu pravilnosti procjene poreznih tijela. Na takvom vještačenju sud ne bi mogao temeljiti nikakvu odluku. Valja pri tome primijetiti da se iz podataka spisa može zaključiti da tužitelj predmetnom procjenom poreznih tijela nije oštećen jer iz spisa proizlazi da je sudska vještakinja B. M., stalna sudska vještakinja za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnina, u svom elabaratu, koji je priložen spisu upravnog predmeta, vrijednost predmetnih nekretnina procijenila znatno više nego porezna tijela.

15. Jednako kao što je izvođenje dokaza financijskim vještačenjem neprikladno, neprikladan dokaz za utvrđivanje relevantnih činjenica je i saslušanje tužitelja. Stoga je sud te dokazne prijedloge odbio na ročištu održanom 25. svibnja 2023.

16. Zbog svega navedenoga, sud je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke presude, a na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a kao pod točkom II. izreke ove presude.

17. Odredbom članka 26. stavka 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

18. Tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao ni jednu pretpostavku za donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe, niti bi odgoda izvršenja poreznih rješenja bila u javnom interesu, pa je stoga, na temelju članka 26. ZUS-a, odlučeno kao u izreci rješenja.

U Osijeku 31. svibnja 2023.

Sudac:

Tomislav Artuković,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena (članak 67. stavak 1. i članak 26. ZUS-a).