REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj : Kžmp-4/2023.-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Saše Cvijetića kao predsjednika vijeća, Srebrenke Šantić kao izvjestitelja i Sandre Juranović kao člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Jadranke Đaković, u kaznenom predmetu protiv 1-okr. G. L. F. i dr. zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbama 1-okr. G. L. F. i 2-okr. Z. O. izjavljenima protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja Kovm- 122/2019 od 8. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e
Žalbe 1-okr. G. L. F. i 2-okr. Z. O. se odbijaju kao neosnovane.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci su odbijeni prijedlozi 1-okr. G. L. F., podnesen po branitelju N. F. i 2-okr. Z. O., podnesen po branitelju B. M. za izdvajanje iz spisa predmeta: zapisnika o ispitivanju svjedoka N. K. (list 156 do 158 spisa), zapisnika o ispitivanju svjedoka M. P. (list 165 do 166 spisa) te izvješća Sektora kriminalističke policije, Kriminalističko obavještajne službe o izvršenoj pretrazi mobitela u korištenju 1. i 2. okrivljenika (list 182 do 183 spisa), kao neosnovan. 2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio 1 okr. G. L. F. po branitelju N. F., odvjetniku iz R. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, a s prijedlogom da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi predmetni zapisnici o ispitivanju svjedoka N. K. i M. P. te izvješće Sektora krim. policije, Kriminalističko obavještajne službe o izvršenoj pretrazi mobitela, čime je po sadržaju predloženo preinačenje pobijane odluke.
2.1. Žalbu je podnio i 2-okrivljeni Z. O. po branitelju B. M., odvjetniku iz R. također zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, a s istovjetnim prijedlogom kao u ranije navedenoj žalbi.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 125/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
4. Žalbe okrivljenog G. L. F. i okrivljenog Z. O. nisu osnovane.
5. U žalbama obojice okrivljenika koje su podnesene zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka se ne precizira ili citira koja konkretno povreda postupka se smatra da je ostvarena u odluci. U tom pogledu pobijano rješenje ispitano je u opsegu članka 494. stavka 4. ZKP/08 te drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena bitna postupovna povreda iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, na koju je dužan paziti.
5.1. Nadalje, u žalbama okrivljenika također se na istovjetan način tvrdi da su u postupku povrijeđena prava obrane (čime se djelomice tvrdi o bitnoj postupovnoj povredi iz članka 468. stavak 3. ZKP/08 ) jer obrani nije bilo omogućeno da prisustvuje dokaznoj radnji ispitivanja svjedoka, a kako bi mogla imati uvid u iskaz predmetnih svjedoka i provjeriti odgovara li iskaz svjedoka sadržan u predmetnim zapisnicima onome što su svjedoci prilikom ispitivanja iskazivali.
5.2. Osim navedenog smatra se i da je nezakonito policijsko izvješće o obavljenoj pretrazi jer činjenica da je branitelj okrivljenika bio prisutan dokaznoj radnji ne znači da stoga izvješće nije nezakonit dokaz. Predmetno izvješće, prema žalbama, kao i ranije stavljenim prijedlozima za izdvajanje, u sebi sadrži rezultate izvida koji nemaju dokaznu snagu te je na taj način u dokazni materijal zaobilazno unesena činjenica koja se dokazuje drugim dokazima.
6. Suprotno tvrdnjama iz žalbe, sud prvog stupnja je iznio pravilno pravno shvaćanje o zakonitosti zapisnika o ispitivanju svjedoka jer se u konkretnom slučaju treba voditi računa o koncepciji državnoodvjetničke istrage koju propisuje ZKP/08 i načelu da se konfrontacijsko pravo obrane ostvaruje u kontradiktornom postupku na raspravi, gdje obrana ima mogućnost ispitati i svjedoke optužbe, uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, kao bitnih sastavnica konfrontacijskog načela.
6.1. Odnosno, okolnost da državni odvjetnik nije obavijestio okrivljenike ili njihove branitelje o ispitivanju svjedoka u prethodnom postupku ne čini zapisnike o njihovom ispitivanju nezakonitim dokazima u smislu članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08, Okrivljenici svakako imaju u kaznenom postupku pravo ispitivati svjedoke (kao i suokrivljenike te vještake) te sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama, ali članak 64. stavak 1. ZKP/08 koji opisuje prava okrivljenika, propisuje i da okrivljenik ta prava ima u skladu sa zakonom. Upravo su po odredbama ZKP/08 u prethodnom postupku prava okrivljenika u određenoj mjeri ograničena te je pravo državnog odvjetnika odlučiti hoće li ili ne pozvati obranu na ispitivanje svjedoka u istrazi, ali nekonfrontirani iskaz ne smije biti korišten isključivo ili u odlučujućoj mjeri kao temelj za osudu, kako to izričito predviđa čl. 431. st 2. ZKP/08. Isto tako, okrivljenik ima pravo koristiti na raspravi sva prava iz tzv. kataloga prava okrivljenika, iz čega svega proizlazi da nekonfrontirani svjedočki iskaz iznesen pred državnim odvjetnikom ne predstavlja sam po sebi nezakoniti dokaz, a pravičnost postupka ocjenjuje se u njegovoj cjelini, što znači da se konfrontacijsko pravo u pravilu ostvaruje na raspravi na kojoj okrivljenik ima mogućnost ispitati i svjedoke optužbe.
7. U odnosu na nezakonitost posebnog izvješća navodi se da prema članku 242. stavcima 1. i 4. ZKP/08 dokaznu radnju pretrage nalaže sudac istrage na zahtjev državnog odvjetnika, a može ju provesti državni odvjetnik, istražitelj ili policija. U konkretnoj pretrazi radilo se o pretrazi pokretne stvari-mobitela kojeg koristi 1-okr. G. L. F. i po sadržaju zapisnika o pretrazi provela ju je policija na temelju naloga suda, a po zahtjevu državnog odvjetnika. Nakon toga je po sadržaju posebnog izvješća (list 182 spisa), kojeg se predlaže izdvojiti, policija u stvari izvijestila državnog odvjetnika da je izvršena pretraga te dostavila isprave o tome, dok se na listu 183 spisa nalazi DVD snimka pretrage, pa sve navedeno ne predstavlja službenu bilješku o „rezultatima izvida koji nemaju dokaznu snagu“ kako se to tvrdi u prijedlozima za izdvajanje posebnog izvješća kao nezakonitog dokaza i žalbama, već dostavu podataka i isprava od strane tijela koje je provelo dokaznu radnju, tijelu koje vodi prethodni postupak.
8. U žalbama se ističe i da okrivljenik nije bio prisutan pretrazi, ali pravilno sud prvog stupnja ističe kako ZKP/08 ne propisuje da u dokaznoj radnji pretrage pokretne stvari, u konkretnom slučaju mobitela, mora osobno prisustvovati okrivljenik te naročito iz odredbe članka 250. ZKP/08 ne proizlazi da bi prisustvovanje okrivljenika bilo uvjet zakonitosti radnje pretrage mobitela. U konkretnom slučaju policija je prije dokazne radnje pretrage okrivljeniku u smislu čl. 239. ZKP/08 dostavila pouku o pravima, štoviše izvijestila je i branitelja o pretrazi koji je bio prisutan pretrazi te okolnosti na koje se pozivaju žalitelji ne predstavljaju nezakoniti način pribavljanja dokaza.
9. Stoga navodima svojih žalbi u kojima su žalitelji ustrajali na svojim tvrdnjama o nezakonitosti dokaza, nisu doveli u pitanje ispravnost pobijane odluke pa je žalbe valjalo odbiti te kako nije utvrđeno povreda postupka iz članka 494. stavka 4. ZKP/08 na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti riješeno je kao u izreci po članku 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08.
Rijeka, 25. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća
Saša Cvijetić
