REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1583/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB 80572192786 protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB 39901919995, radi naknade štete odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja, protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-994/2020-3 od 10. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu poslovni broj P-2001/2018-17 od 20. prosinca 2019., u sjednici održanoj 24. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-994/2020-3 od 10. siječnja 2022. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu poslovni broj P-2001/2018-17 od 20. prosinca 2019. u odnosu na pitanje:

„Odgovara li upravitelj željezničke infrastrukture temeljem čl. 120. st. 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/2013, 18/15, 110/15) i odredbe čl. 4. st. 1. čl. 20. st. 1. i čl. 22. st. 1. i 2. Pravilnika o unutarnjem redu željezničkog prometa ( NN 124/10) za štete koje željezničkim prijevoznicima nastanu od strane trećih osoba na njihovoj imovini (prijevoznim kapacitetima-putničkim vagonima) koja se po nalogu upravitelja nalazila unutar pružnog (infrastrukturnog) pojasa?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž 994/2020-3 od 10. siječnja 2022. zbog pitanja koja glase:

„1. Odgovara li upravitelj željezničke infrastrukture temeljem čl. 120. st. 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/2013, 18/15, 110/15) i odredbe čl. 4. st. 1. čl. 20. st. 1. i čl. 22. st. 1. i 2. Pravilnika o unutarnjem redu željezničkog prometa ( NN 124/10) za štete koje željezničkim prijevoznicima nastanu od strane trećih osoba na njihovoj imovini (prijevoznim kapacitetima-putničkim vagonima) koja se po nalogu upravitelja nalazila unutar pružnog (infrastrukturnog) pojasa?

2. Da li je upravitelj željezničke infrastrukture (njegovi ovlašteni radnici) temeljem čl. 22. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom prometu, spriječiti pristup neovlaštenim osobama na infrastrukturno područje, odnosno da li je dužan poduzeti mjere za udaljenje trećih osoba koje se zateknu na željezničkom infrastrukturnom području, koje nije određeno za pristup, kretanje ili zadržavanje osoba?

3. Odgovora li upravitelj željezničke infrastrukture za štetu koja, zbog neprovođenja mjera unutarnjeg reda, nastanu unutar infrastrukturnog pojasa, a s obzirom da je odgovoran za prekršaj temeljem čl. 128. st. 5. toč. 12. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ukoliko ne provodi mjere unutarnjem reda propisane čl. 120. st. 7. istog Zakona?

4. Postoji li odgovornost (suodgovornost) željezničkog prijevoznika za nastanak štete koja nastane na željezničkom vozilu koje je garažirano na infrastrukturnom području kolodvora, ako je pod nadzorom upravitelja željezničke infrastrukture?“.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno pravno pitanje navedeno u izreci ovoga rješenja, za koje predlagatelj smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

2.1. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, postavljeno pitanje je važno, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, a sudska praksa drugostupanjskog suda nije jedinstvena.

2.2. Zbog istog pravnog pitanja, a u istovrsnim pravnim stvarima, prihvaćeni su prijedlozi tužitelja i dopušteno je podnošenje revizije, u predmetima poslovni broj Revd 2037/2021-2 od 3. studenog 2021., Revd 1502/2022-2 od 19. siječnja 2022., Revd 2532/2022-2 od 5. listopada 2022.

3. Ostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ovo stoga što drugo i treće pitanje u bitnome predstavljaju samo razradu pitanja u odnosu na pitanje za koje je revizija dopuštena, dok u svezi s četvrtim pitanjem valja navesti da je tužbeni zahtjev odbijen uz obrazloženje da nema tuženikove odgovornosti za nastalu štetu pa pobijana odluka nije utemeljena na shvaćanju o tužiteljevoj suodgovornosti odnosno doprinosu nastaloj šteti (na što se odnosi četvrto postavljeno pitanje).

4. Slijedom navedenoga, jer su u odnosu na prvo postavljeno pitanje ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385. a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije to je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 24. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina

Broj zapisa: 9-3085a-06c18

Kontrolni broj: 08e85-0d64d-8a787

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.