REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1923/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. B., OIB: ... iz V., koju zastupa punomoćnik M. V., odvjetnik u R., protiv tuženice A. b. d.d., OIB: ... Z., koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Ć. i Š., u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-763/2022-2 od 16. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1099/2021-21 od 17. lipnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1099/2021-29 od 23. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 24. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-763/2022-2 od 16. veljače 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1099/2021-21 od 17. lipnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1099/2021-29 od 23. kolovoza 2022., u pobijanom dijelu pod točkom I.,II., III., V. i VI. izreke, u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
2. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom ?
3. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe U. „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna pretplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u preplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1099/2021-21 od 17. lipnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1099/2021-29 od 23. kolovoza 2022. u pobijanom dijelu pod točkama
I.,II., III., V. i VI. izreke.
1.1.Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja slijedećeg sadržaja:
1. Može li sud, primjenom čl. 502. c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe U. „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
2. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
3. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača ( i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijekom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl.241. ZOO-a?
4. Je li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva?
5. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamatama, tj. o dospijeću tražbine?
6. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe U. „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope i temeljem fiksnog tečaja na dan sklapanja ugovora, protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima, ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?
7. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenje u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom ?
8. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe U. „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna pretplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u preplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?
9. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe U. „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule, iako zakon dopušta ugovaranja valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
10. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranja valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna stana protiv popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?“
2.Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su drugo, sedmo i osmo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je u odnosu na drugo postavljeno pitanje shvaćanje iz pobijane drugostupanjske odluke u protivnosti sa pravnim shvaćanjem Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci Broj U- III-3446/21 od 30. lipnja 2022., dok je pravno shvaćanje u pobijanoj odluci glede sedmog pitanja iz izreke ovog rješenja u suprotnosti sa shvaćanjem izraženim u brojnim odluka ovog suda poslovni broj Rev-54/07 od 5. rujna 2007., poslovni broj Rev-3019/2016. od 1. listopada 2019., poslovni broj Rev x-1044/2017 od 19. rujna 2019. ( tako i Revd-330/2023 od 7. veljače 2023.)
4.1. U odnosu na osmo postavljeno pitanje, valja reći da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na to pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž- 1077/2020 od 2. veljače 2021.) (tako i Revd-3522/2022-2 od 13. rujna 2022.).
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci.
6. U odnosu na ostala pravna pitanja (1.,3., 4., 5., 6., 9. i 10.) uzima se da je prijedlog za dopuštenje povučen, u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a.
Zagreb, 24. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
