1              Poslovni broj: II Kž-43/2024-5

 

Poslovni broj: II Kž-43/2024-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog B. D. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog B. D. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kv I-10/2024. (K-32/2023.) od 18. siječnja 2024. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 1. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba optuženog B. D. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem,u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog B. D. i drugih, zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., pod točkom I izreke pobijanog rješenja, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) protiv optuženog B. D. produljen je istražni zatvor iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08., dok je pod točkom II izreke pobijanog rješenja određeno je da se u istražni zatvor optuženom B. D. uračunava vrijeme lišenja slobode od 30. kolovoza 2022. pa nadalje.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio optuženi B. D. po branitelju, odvjetniku R. K., bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske "preinači pobijano rješenje vijeća i mjeru istražnog zatvora ukine, ili zamijeni kombinacijom mjera opreza po odabiru vijeća, a podredno, da sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje."

 

3. Spis je, u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika po osnovi iz članka 123. stavku 1. točka 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebnih pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora podobna ostvariti svrhu zbog koje je istražni zatvor protiv obojice okrivljenika i do sada primjenjivan i neprikladnosti zamjene blažim mjerama, a koje razloge u cijelosti kao ispravne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

5.1. Također, po mišljenju drugostupanjskog suda prvostupanjski je sud zakonito utvrdio i pravilno obrazložio da se osnovana sumnja da bi optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo proizlazi iz personalnih i materijalnih dokaza na kojima se temelji potvrđena optužnica. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu istih, kao i bez potrebe reprodukcije sadržaja istih dok će odluku o tome je li optuženik počinio terećeno kazneno djelo donijeti raspravno vijeće tek po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza. U odnosu na okolnosti koje žalitelji iznose u žalbi, vezano za njegovo viđenje rezultata provedene istrage o kojima ovisi osnovana sumnja, skreće se pozornost žalitelju da, i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, prilikom razmatranja žalbe podnesene protiv rješenja o produljenju istražnog zatvora, isto tako nije ovlašten ocjenjivati dokaze, već će ocjena dokaza biti u nadležnosti raspravnog vijeća.

 

6. Nadalje, protivno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud je s pravom izveo zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, odnosno postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

 

7. Prije svega, pravilno je prvostupanjski sud utemeljio svoj zaključak o opasnosti od ponavljanja kaznenog djela na činjenici ranije višestruke osuđivanosti optuženika, a kako to proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije, i to većinom zbog imovinskih kaznenih djela, te jedanput zbog kaznenog djela s elementom nasilja, na višegodišnje zatvorske kazne, a što očigledno na njega nije utjecalo da svoje ponašanje uskladi sa zakonom s obzirom na to da je u ovom postupku osnovano sumnjiv da je počinio kazneno djelo razbojništva. Stoga je sud prvog stupnja, i prema ocjeni drugostupanjskog suda, s pravom isključio primjenu mjera opreza, jer se svrha istražnog zatvora u konkretnom slučaju ne može s uspjehom ostvariti primjenom bilo koje blaže mjere, a kako to u žalbi sugerira žalitelj.

8. Ponavlja se žalitelju da je bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke ponovljeni žalbeni navod optuženog B. D. kojim ističe vrijednost navodno otuđenih predmeta, kao i da bi činjenjem imovinskih kaznenih djela pribavljao sredstva za život, jer to nije zaključak prvostupanjskog suda niti sud na tim činjenicama temelji odluku o produljenju istražnog zatvora protiv optuženog B. D..

 

9. Isto tako, nije od utjecaja na pravilnost odluke prvostupanjskog suda niti ponovljeni žalbeni navod kojim se ističe da je odlukom o produljenju bez "dostatnog i konkretnog obrazloženja" prvostupanjski sud postupio protivno ustaljenoj sudskoj praksi.

 

10. Neosnovani je i daljnji navodi žalbe kojim se ukidanje istražnog zatvora predlaže zbog tvrdnji o povredi načela razmjernosti. Naime, prilikom ocjene o povredi tog načela vodi se računa o razmjeru između težine kaznenog djela za koje se optuženik tereti, kazni koja se prema podacima u spisu može očekivati, te potrebi određivanja i trajanja istražnog zatvora, a imajući u vidu sve navedeno, nije nađeno da bi to načelo bilo povrijeđeno, niti prijeti iscrpljivanje rokova iz članka 133. ZKP/08.

 

11. Također, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja je opetovani žalbeni navod optuženika B. D. kako se opasnost od ponavljanja kaznenog djela može uspješno prevenirati njegovim stupanjem na izdržavanje kazne zatvora u drugom predmetu, imajući u vidu odredbu članka 56. stavka 5. Zakona o izvršenju kazne zatvora ("Narodne novine" broj 14/21.) koja propisuje da istražni zatvor ima prednost pred izdržavanjem kazne zatvora i ne predstavlja valjani razlog za njegovo ukidanje.

 

12. Dakle, i po ocjeni drugostupanjskog suda istražni zatvor se ukazuje kao jedina, nužna i svrhovita mjera kojom se može uspješno prevenirati opasnost iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. na strani optuženika te u konkretnom slučaju nema mjesta za primjenu blažih mjera, jer je intenzitet opasnosti od ponavljanja kaznenog djela takve jačine da blaže mjere ne predstavljaju adekvatnu garanciju za njezinu uspješnu prevenciju.

 

13. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

 

 

Zagreb,1. veljače 2024.