REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9153/2022.
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog Z.G. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, i 114/22) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. Policijske postaje RIjeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: Pp-1086/2021-17 od 13. srpnja 2022, na sjednici vijeća održanoj 24. svibnja 2023.
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. Policijske postaje RIjeka, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni Z.G. je oslobođen optužbe na temelju odredbe čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s obrazloženjem da je nakon provedenog dokaznog postupka sud zaključio da dolazi u obzir primjena čl. 24.a Prekršajnog zakona, odnosno da se radi o beznačajnom prekršaju te je na temelju citirane odredbe Zakona okrivljenik oslobođen optužbe.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. Policijska postaja RIjeka je pravodobno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene odredaba materijalnog prava, odnosno pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako bi to proizlazilo iz sadržaja žalbe. Žalitelj ističe da je izreka presude proturječna sama sebi jer u odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost, odnosno razlozi su u znatnoj mjeri proturječni u odluci o prekršaju navodeći da nije bilo mjesta primjeni odredbe čl. 24.a Prekršajnog zakona, odnosno da bi se radilo o beznačajnom prekršaju. Predlažu da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati drugom sucu na ponovno postupanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te je pritom ovaj Sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, a jednako tako nije prihvaćeno niti obrazloženje prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju radi o neznatnom prekršaju, odnosno da po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 24.a Prekršajnog zakona.
5. Naime, odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona je propisano, nema prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvene vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj treba biti kažnjen.
6. Prvostupanjski sud je u točkama 13.2 do 13.8 dao obrazloženje za odluku o primjeni čl. 24.a Prekršajnog zakona, međutim prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju cijenio samo subjektivne elemente koji se odnose na osobu počinitelja, međutim za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruje bitno obilježje prekršaja potrebno je ostvarenje dva elementa, odnosno ona mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede, ne samo zaštićenog dobra nego i onih vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Dakle, prvostupanjski sud nije beznačajnost djela u odnosu na element objektivne naravi obrazložio ju za postojanje tog elementa pored gore navedenog, potrebno je cijeniti i težinu počinjenog prekršaja te konkretne okolnosti pojedinog slučaju pa obrazloženje prvostupanjskog suda u točki 13.2. da je sud utvrdio da se radi o neznatnom stupnju ugrožavanja vrijednosti koje se štite Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, kao i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom te da ne postoji potreba da okrivljenik bude kažnjen, kao i u točki 13.4. su paušalne. Nadalje, obrazloženje prvostupanjskog suda da se radilo o malom i kratkotrajnom intenzitetu primjene tjelesne sile od strane okrivljenika prema žrtvi, a pri čemu je sud uzeo u obzir i navode supruge okrivljenika u iskazu pred sudom po ocjeni ovog Suda nisu dostatne da bi se u konkretnom slučaju primijenila odredba čl. 24.a Prekršajnog zakona.
7. Nadalje, imajući u vidu vrijednosti koje se štite Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, da su na nacionalnoj razini okvir i temelj za zaštitu obitelji dani i u Ustavu Republike Hrvatske kao temeljnom pravnom aktu sa najjačom pravnom snagom u državi, te da odredbe Ustava kojim je posebno naglašena zaštitna braka i obitelji, a koje odredbe slijedi i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, ovaj Sud smatra, kao što je već navedeno, imajući na umu ne samo zaštićeno dobro nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 24.a Prekršajnog zakona.
8. Slijedom navedenog, trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Prvostupanjski sud će ponovo provesti dokazni postupak, provesti sve dokaze u cilju utvrđivanja materijalne istine i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.
9. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 24. svibnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
