Poslovni broj: Usž-1194/23-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Ante Galića i Lidije Rostaš, članova vijeća te sudske savjetnice Martine Barić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja A. B. iz S., protiv tuženika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, Sektora za patente, Z., radi priznavanja patenta, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3271/20-10 od 11. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj 24. svibnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3271/20-10 od 11. studenog 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-381-03/07-010/0139, urbroj: 559-03/2-20-086/GV od 29. listopada 2020.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je tužiteljeva prijava za priznanje patenta pod brojem ….
3. Tužitelj je protiv navedene presude izjavio žalbu iz svih žalbenih razloga. Ističe da je prvostupanjski sud primijenio pogrešne propise jer je tužitelj, navodi, radio u Europskoj uniji od 2001. pa iz tog razloga zna koje propise je bilo potrebno primijeniti. Ukazuje na svoje iskustvo „razmjene s ispitivačima u EU“. Ističe da uočava razliku između mjerodavnih propisa i obrazloženja prvostupanjske presude. Opisuje princip rada predmetnog patenta te smatra da su ispunjenje zakonske pretpostavke za njegovo priznavanje. Ističe da je tuženik svoju odluku morao obrazložiti nedvosmisleno i jasno. Stava je da tuženik odbija dati tehnički i pravno utemljen rezultat ispitivanja predmetnog patenta. Posebno podcrtava da uvidom u patente, koje tuženik navodi kao relevantne, ne proizlazi da niti jedan od njih ima konstrukcijski sklop i/ili element s funkcijom naprave za promjenu omjera transformacije. Stava je da u prvostupanjskoj presudi nije dovoljno obrazloženo koji tehnički podatak je uobičajen. Smatra da je pobijanom presudom povrijeđen zakon na njegovu štetu. Predlaže da ovaj Sud poništi prvostupanjsku presudu te vrati predmet na ponovni postupak. U žalbi posebno umoljava da mu se pozivi za ročišta dostavljaju na adresu u Hrvatskoj i Francuskoj.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu ističe da su tužiteljevi prigovori o pogrešnoj primjeni materijalnog prava neutemljeni te da je prvostupsnjdki sud pravilno primijenio materijalno pravo. Ističe da je predmetni postupak pokrenut 30. ožujka 2007., a zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta 30. svibnja 1017. Navodi da se u ovom predmetu primjenjuju materijalni propisi koje prvostupanjski sud zaista i primijenio. Ističe da, suprotno tvrdnjama tužitelja prema kojima je bilo potrebno primijeniti odredbe koje su usklađenije s pravom EU, raniji i kasniji propisi sadrže istovjetne odredbe. Navodi da bitna karakteristika izuma mora biti navedena nakon razdjelnice jer je to dio zahtjeva u kojem se navode razlikovne karakteristike izuma, a u konkretnom slučaju se ona navodi u preambuli nezavisnog patentnog zahtjeva, što znači da je već poznato i ne predstavlja novost. Ističe da tužitelj u patentnim zahtjevima izum ne definira dovoljno i jasno, a tehničko rješenje mora biti jasno i nedvojbeno te ga je potrebno opisati da bi se mogao ispitati i u budućnosti koristiti za praktičnu uporabu. Predlaže da ovaj Sud odbije žalbu tužitelja i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitivanjem pobijane prvostupanjske presude sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.
7. U prvostupanjskom sporu utvrđeno je da je tužitelj 1. lipnja 2017. podnio prijavu patenta broj … za izum pod nazivom „volumetrijski varijabilni linearni energetski transformator“ te da je u postupku potpunog ispitivanja prijave patenta utvrđeno da predmet prijave ne udovoljava uvjetima za priznanje patenta jer, uzimajući u obzir relevantna stanja tehnike, tuženik zaključuje da prva i druga točka karakterističnog dijela zahtjeva navode opće poznata obilježja bilo kojeg uređaja s klipovima. U trećoj točki navedena je naprava za podešavanje omjera transformacije kojom se postiže podesiv radni volumen, ekspanzija i kompresija, ali je taj tehnički podatak uobičajen. Tuženik je zaključio da u predmetnoj prijavi nije opisan jedinstveni uređaj niti je istaknut cjelovit sklop unutar uređaja kojim se postiže podešavanje transformacije. Utvrđeno je da se radi o nedefiniranim tehničkim karakteristikama za koje se traži patentna zaštita, odnosno da je izum preširoko i nejasno opisan.
8. U skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona o patentu („Narodne novine“, 173/03., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.; Zakon o patentu) tužitelj je pisanim putem izvješten o rezultatima ispitivanja te je u izvješću izloženo da izum nije dovoljno jasno i jednoznačno opisan te se u patentnim zahtjevima navode četiri varijante koje nisu međusobno precizno i logično povezane. Utvrđeno je da se radi o konceptu i ideji, a ne konkretnom uređaju.
9. Prvostupanjski sud je prihvatio činjenična utvrđenja javnopravnih tijela te zaključio da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe Zakona o patentu, slijedom čega je odbio tužbeni zahtjev.
10. Što se tiče tužiteljeva prigovora da rješenje tuženika nije dovoljno obrazloženo, prvostupanjski sud je konstatirao da je osporeno rješenje tuženika valjano obrazloženo te da su razmotreni svi tužiteljevi prigovori izneseni tijekom postupka, a razlozi neusvajanja njegove patentne prijave navedeni su u obrazloženju rješenja. Polazeći od toga, a imajući na umu i činjenicu da tužitelj ničim nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenja javnopravnog tijela, odbijen je tužbeni zahtjev.
11. Ocjenjujući osnovanost žalbe, valja poći od mjerodavnih odredaba Zakona o patentu. Člankom 37. stavkom 1. Zakona o patentu propisano je da se potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave: 1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u skladu s člankom 5. stavkom 6. te člancima 6. i 7. toga Zakona, 2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa člankom 20. stavkom 4. toga Zakona, 3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. toga Zakona, 4. izum koji je nov u skladu s člancima 8. i 9. toga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu s člankom 10. toga Zakona i koji je industrijski primjenjiv u skladu s člankom 11. toga Zakona.
12. Člankom 8. stavkom 1. Zakona o patentu propisano je da je izum nov ako nije sadržan u stanju tehnike. Člankom 10. stavkom 1. Zakona o patentu propisano je da izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike. Prema članku 11. Zakona o patentu, izum je industrijski primjenjiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu. Člankom 20. stavkom 4. Zakona o patentu propisano je da se izum mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti.
13. Promatrajući utvrđeno činjenično stanje, koje tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju, u svjetlu navedenih mjerodavnih odredaba Zakona o patentu kao i žalbenih navoda tužitelja, ovaj Sud drži pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za priznanje patenta. Sud u cijelosti prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda i javnopravnog tijela kao i iscrpno, logično i uvjerljivo obrazloženje javnopravnog tijela na kojemu je utemeljena ocjena da predmetni patentni zahtjev ne zadovoljava kriterij industrijske primjenjivosti.
14. Osvrćući se na žalbeni navod da prvostupanjski sud nije primjenio mjerodavne odredbe Zakona o patentu, valja reći da su primjenjene odredbe Zakona o patentu koje su bile na snazi u trenutku pokretanja predmetnog postupka.
15. Ocjenjujući okolnosti konkretnog slučaja u svjetlu naprijed navedenog normativnog okvira, Sud zaključuje da u prvostupanjskom sporu u kojemu je sud, nakon uvida i analize dokumentacije u spisu, prihvatio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, nisu učinjeni postupovni propusti koji bi doveli u sumnju zakonitost osporavane presude. Prema ocjeni ovoga Suda, dokumentacija u spisu predmeta, zajedno s iscrpnim razlozima obrazloženja prvostupanjskog rješenja, pružala je dovoljnu osnovu za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom predmetu.
16. Slijedom iznesenog, utvrdivši da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti, Sud je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odbio žalbu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 24. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća
Sanja Štefan, v.r.