Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:7 Kž-1161/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optužene ŠO, zbog kaznenog djela sramoćenja iz čl. 148. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice KO, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru broj: Kv-307/2022 (K-143/19) od 17. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba privatne tužiteljice ČO kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenja Općinskog suda u Zlataru broj: Kv-307/2022 (K-143/19) od 17. listopada 2022., na temelju čl. 520. u vezi čl. 506. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) odbacuje se zahtjev privatne tužiteljice ČO za obnovu kaznenog postupka od 9. kolovoza 2022., dopunjen podneskom od 26. kolovoza 2022.
2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je osobno žalbu podnijela privatna tužiteljica ČO, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede kaznenog zakona, te je predložila da se pobijano rješenje preinači na način da se optuženica proglasi krivom za počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret.
3. Žalba privatne tužiteljice nije osnovana.
4. U svojoj žalbi privatna tužiteljica ČO navodi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, a koja bi se sastojala u tome što sud nije bio propisno sastavljen, a ta okolnost bi bila u tome što se sutkinja, predsjednica vijeća, Aleksandra Ljeljak trebala izuzeti od odlučivanja u ovom postupku zbog toga što je već u ranijem postupku donijela rješenje poslovni broj: Kv-313/21 u predmetu K- 200/20 dana 15. listopada 2021., a u kojem je bio i sudac Damir Čižmek koji je bio sudac u predmetu poslovni broj: Pn-32/2017, pa po stavu žaliteljice također je trebao biti izuzet od odlučivanja.
4.1. Naprijed iznesen prigovor žaliteljice nije osnovan i nije u pravu ista kada tvrdi da je počinjena bitna povreda koja bi se sastojala u nepropisno sastavljenom sudu koji je odlučivao u ovdje predmetnom postupku iz razloga što je nesporno da je privatna tužiteljica vodila više postupaka protiv ovdje optuženice, te je bilo predmeta u kojima su, bilo predsjednica vijeća ili članovi vijeća, bili suci koji su rješavali i u tim predmetima. Međutim, predmet ovog postupka je zahtjev privatne tužiteljice za obnovu kaznenog postupka poslovni broj: K-143/19, dakle predmet u kojem ranije nije sudjelovala Aleksandra Ljeljak, pa prema tome nije osnovan navedeni prigovor i ne može se govoriti o nepropisnom sastavu vijeća.
5. Nadalje, što se tiče prigovora vezano za pogrešno utvrđeno činjenično stanje valja reći da je također isti neosnovan.
5.1. Prvostupanjski sud je pravilno, nakon što je privatnu tužiteljicu pozvao da dopuni zahtjev za obnovu postupka, te ju uputio u zakonske osnove za obnovu postupka, pravilno odlučio da zahtjev koji bi se odnosio na osnov iz čl. 498. st. 1. toč. 4. ZKP/08 nije osnovan iz razloga što nove okolnosti na koje se privatna tužiteljica poziva su takve naravi da ne bi dovele do drugačije odluke. Naime, pravilno prvostupanjski sud ukazuje da navedena odredba glasi: "ako se nakon pravomoćnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kada se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi očito dovele do blaže osude.".
5.2. Kako u ovdje konkretnom slučaju žaliteljica u prijedlogu za obnovu postupka ne iznosi nove činjenice i nove okolnosti jer su sve tvrdnje i dokazi koji se sada opet iznose već bili predmet analize i ocjene prvostupanjskog suda ili su pak postojale u vrijeme odlučivanja u prvostupanjskom postupku, pa u tom slučaju nije iznijela niti jednu novu činjenicu niti ukazala na bilo koji novi dokaz koji bi opravdavao zakonsku osnovu za obnovu postupka.
5.3. Žaliteljica tražeći obnovu postupka ustvari traži ponovnu ocjenu provedenih dokaza u prvostupanjskom postupku i opetovano ističe činjenice i predlaže dokaze koji su postojali i ranije. Stoga je prvostupanjski sud ispravno postupio kada je odbacio zahtjev privatne tužiteljice u odnosu na navedeni osnov.
6. Što se tiče osnova iz čl. 502. st. 2. ZKP/08, također je pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je zaključio da nije ispunjen navedeni osnov. Naime, prema navedenom kazneni postupak obnovit će se i kada je zahtjev za obnovu podnesen na temelju konačne presude ili odluke Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena povreda prava i sloboda iz Konvencije, ako je povreda konvencije utjecala na ishod postupka, a povreda ili njezina posljedica može se ispraviti u obnovljenom postupku.
6.1. U ovdje konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno ukazao na okolnost da toga nema, jer u spisu (list 395 spisa), postoji dopis koji je proslijeđen od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, a koji se odnosi na predmet poslovni broj Pn-32/2017, a u kojem se konstatira cit: "Prijave se odnose na slobodu izražavanja podnositelja zahtjeva, te je kazneni sud primijetio da je podnositeljica zahtjeva podnijela brojne prijave protiv susjeda i gradskog predsjednika, te da stoga ne može biti osuđena za klevetu jer se nije moglo dokazati da je bila svjesna da su njezine izjave bile neistinite.".
6.2. Iz naprijed navedenog proizlazi da se radi o dopisu a citirana odredba propisuje da će se kazneni postupak obnoviti kada je zahtjev za obnovu podnesen na temelju konačne presude ili odluke Europskog suda za ljudska prava, pa kako to u ovdje konkretnom slučaju nije navedena pravna situacija, to je pravilno prvostupanjski sud odlučio da se zahtjev za obnovu postupka odbaci i u odnosu na ovaj zakonski osnov. 6.3. Prema tome, u konkretnom slučaju privatna tužiteljica nije iznijela niti jednu novu činjenicu niti je ukazala na bilo koji novi dokaz koji bi opravdao zakonsku osnovu za obnovu postupka. Naime, žaliteljica tražeći obnovu i ponovnu ocjenu provedenih dokaza opetovano ističe činjenice i predlaže dokaze o kojima je već pravomoćno odlučeno i koji su bili poznati u vrijeme presuđenja, a nema ni uvjeta predviđenih čl. 502 st. 2. ZKP/08, pa je stoga prvostupanjski sud pravilno odlučio kada je temeljem čl. 520. u vezi čl. 506. st. 1. ZKP/08 odbacio zahtjev za obnovu postupka.
7. Kako žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je žalbu privatne tužiteljice, temeljem čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 valjalo odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 23. svibnja 2023.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent
