REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 4087/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JA (ranije HA) iz [adresa], 78/1 Twekesbury Avenue, Darlinghurst, (ranije na adresi: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Saucha, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Saucha & partneri u Zagrebu, protiv tuženice MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ramljaku, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-2221/2018-2 od 27. ožujka 2019., kojom je potvrđena dopunska presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-333/16-49 od 10. rujna 2018., u sjednici održanoj 23. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska dopunska presuda kojom je utvrđeno da ne postoji tražbina tuženice prema tužitelju u iznosu od 807.450,00 kn slijedom čega da nije osnovan prigovor radi prijeboja.

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju iz odredbe čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) podnosi tuženica, a zbog svih revizijskih razloga iz odredbe čl. 385. st. 1. ZPP. Predlaže ukinuti obje nižestupanjske odluke i tužbeni zahtjev odbiti, uz naknadu troškova revizijskog postupka.

3. Na reviziju nije odgovoreno.

4. Revizija tuženice nije osnovana.

5. Revizijski sud pobijanu je drugostupanjsku presudu ispitao u smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP, samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

6. Suprotno tvrdnji revidentice, osporena presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje sukladno odredbi čl. 375. st. 1. ZPP i jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama koji je opravdavaju i koji nisu ni nejasni ni proturječni, pa je drugostupanjsku presudu moguće ispitati slijedom čega proizlazi da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu tuženica ukazuje.

7. Isticanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP iz razloga jer je drugostupanjski sud zaključio da nisu osnovani žalbeni razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 4. ZPP i čl. 315. st. 3. ZPP, ustvari sadržajno predstavlja pozivanje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, što je drugostupanjski sud pravilno otklonio. Ovo stoga jer tužitelj živi u [adresa], jer je ročištu za saslušanje stranaka nazočio punomoćnik tuženice i jer je isti tek na samom ročištu ispričao nedolazak tuženice, te konačno, i jer je tužitelj saslušan u ponovljenom postupku pred drugim uredujućim sucem na sve pravno relevantne okolnosti.

8. Nadalje, nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a koji prema odredbi čl. 356. ZPP postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu novčanog iznosa s naslova kupoprodajne cijene stana njegovog vlasništva koju kupoprodaju je od strane tužitelja kao prodavatelja realizirala tuženica kao njegova punomoćnica.

10. Presudom suda drugog stupnja broj Gž-891/2018-4 od 27. ožujka 2019. potvrđena je prvostupanjska odluka broj P-333/16-37 od 29. prosinca 2017. u toč. 1. izreke u cijelosti (kojom je obvezana tuženica na isplatu tužitelju iznosa od 406.613,00 kn sa kamatama od 20. rujna 2011. do isplate) dok je ista preinačena u toč. 2. i 3. izreke na način da je tuženica obvezana isplatiti tužitelju i iznos od 1.478.400,00 kn sa zateznim kamatama od 20. rujna 2011. do isplate a odbijen je zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 158.637,00 kn. Ujedno je tuženica obvezana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 253.250,00 kn.

11. Budući je prvostupanjski sud propustio odlučiti o prigovoru radi prijeboja, to je donio dopunsku presudu koja je predmet ovog postupka.

12. Iz relevantnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi:

- da je tužitelj kao vlasnik stana u [adresa], opunomoćio 1. ožujka 2007. tuženicu da u njegovo ime i za njegov račun proda predmetni stan i zaprimi kupoprodajnu cijenu,

- da je tuženica, kao punomoćnica tužitelja, 6. travnja 2007. sklopila sa Zorović d.o.o. Rijeka, kao kupcem, kupoprodajni ugovor za iznos od 260.000 eura u kunskoj protuvrijednosti koji iznos je isplaćen na račun tuženice, a tuženica je tužitelju isplatila iznos od 5.000 eura,

- da su parnične stranke bile u poslovnim odnosima duži niz godina, i da je tuženica temeljem usmenog dogovora parničnih stranaka bila ovlaštena da vodi poslovanje [obrt] u [adresa] u vlasništvu tužitelja, poslovanje tvrtke u suvlasništvu parničnih stranaka JA d.o.o. u [adresa] i Opereta d.o.o., da se brine o održavanju broda u vlasništvu tužitelja,

- da je u razdoblju od 28. veljače 2007. do 31. ožujka 2009. na račun Galerije Kaštel u [adresa], bilo uplaćeno ukupno 11 pozajmica u ukupnom iznosu od 605.100,00 kn, da su te uplate vršene sa računa kod Erste & Steiermarkische bank d.d., a da je kao uplatitelj tih pozajmica naveden HA, te ukupno 6 pozajmica u iznosu od 175.000,00 kn za koje je kao uplatitelj bilo navedeno društvo JA d.o.o., time da je bio i jedan povrat pozajmice u iznosu od 50.000,00 kn.

13. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestupanjski sud je pravilno smatrao da je obveznopravni odnos parničnih stranaka determiniran sadržajem punomoći od 1. ožujka 2007. Punomoć, kako određuje odredba čl. 313. st. 1. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 - dalje: ZOO), ovlaštenje je za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku. U konkretnom slučaju tužitelj je punomoć za sklapanje kupoprodajnog ugovora i primitak kupoprodajne cijene te raspolaganje njome isključivo u svrhu realizacije kupoprodaje, dao tuženici jasno specificirajući njene ovlasti, dok tuženica nije dokazala da bi imala ovlast tim novcem raspolagati u neke druge svrhe (niti je dokazala da je imala generičku punomoć).

14. Pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili i odredbu čl. 768. ZOO prema kojoj je o obavljenom poslu nalogoprimac - tuženica dužan položiti račun i predati bez odugovlačenja nalogodavcu - tužitelju sve što je primio na temelju obavljanja povjerenih mu poslova, bez obzira je li ono što je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne.

15. Dakle, punomoć je izdana upravo za konkretni posao. S obzirom da je u konkretnom slučaju tuženica, prema shvaćanju i ovog suda, bila nalogoprimac, a tužitelj nalogodavac, ista je dužna isplatiti naknadu nakon obavljenog posla koji je nesporno izvršen. Stoga se suprotni revizijski navodi ukazuju neosnovanim.

16. Dio revizijskih navoda kojima se komentira ocjena provedenih dokaza po nižestupanjskim sudovima (posebice ocjena sudova da tuženica nije dokazala da bi svojim novcem podmirivala neke obveze tvrtke i obrta tužitelja i njegove osobno jer je i sama iskazala da nije imala vlastitog novca), u suštini predstavljaju prigovore pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a iz tih razloga po odredbi čl. 385. ZPP revizija se ne može izjaviti.

17. Revizija tuženice sadržajno je identična sadržaju revizije podnesene protiv drugostupanjske odluke broj Gž-891/2018-4 od 27. ožujka 2019., te tuženica i ne obrazlaže posebno eventualne propuste suda u svezi ocjene neosnovanosti prigovora radi prijeboja.

18. S obzirom na naprijed navedeno pravilno je nižestupanjski sud otklonio prigovor radi prijeboja, pa je reviziju tuženice na temelju odredbe čl. 393. ZPP valjalo odbiti.

Zagreb, 23. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković