REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1940/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Marijani Mastilović, odvjetnici u Splitu, protiv tuženih: ad. 1) ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ad. 2) PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Anti Kačiću, odvjetniku u Dubrovniku, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1733/2022-3 od 25. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj P-252/2021 od 20. srpnja 2022., u sjednici održanoj 23. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužiteljice protiv toč. I. presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1733/2022-3 od 25. siječnja 2023., zbog sljedećih pravnih pitanja:
"1. Da li se, u slučaju ako su izvanbračni drugovi tijekom trajanja životne zajednice koja je trajala kraće od tri godine sklopili brak, u tijek životne zajednice uračunava kako vrijeme prije sklapanja braka tako i vrijeme nakon njegovog sklapanja, ako je ta životna zajednica neprekidno trajala (u kontinuitetu) i da li je onda takva izvanbračna zajednica izjednačena s bračnom zajednicom u smislu imovinsko pravnih učinaka te zajednice?
2. Ako je izvanbračna zajednica trajala kraće od tri godine i u tom razdoblju je stečena imovina, a nastavljena je u kontinuitetu sklapanjem braka (pa čak i kada u izvanbračnoj zajednici nije rođeno niti začeto zajedničko dijete), može li se ta imovina stečena za trajanja izvanbračne zajednice (izvanbračna stečevina) izjednačiti s imovinom stečenom za vrijeme trajanja braka (bračna stečevina), odnosno priznaje li se kontinuitet imovine koja predstavlja stečevinu, prvo izvanbračnih, a potom bračnih drugova?"
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1733/2022-3 od 25. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj P-252/2021 od 20. srpnja 2022., a zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja.
2. Tuženici nisu podnijeli odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovoga rješenja, jer je riječ o pravnim pitanjima u odnosu na koje odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse ovoga suda.
4. Naime, drugostupanjska odluka u ovoj pravnoj stvari u suprotnosti je primjerice s odlukom ovoga suda broj Rev-1364/2010-2 od 21. studenoga 2012.
5. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 23. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković