REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1879/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆNG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čohilj & Rovis j.t.d. u Puli, protiv 1. tuženika ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupani po punomoćnici Martini Marušić Majica, odvjetnici u Zadru, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž- 830/2022-5 od 2. studenoga 2022., kojim je djelomično potvrđeno, a djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Zadru broj P-258/2020 od 1. veljače 2022., u sjednici održanoj 23. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Rješenjem drugostupanjskog suda djelomično je odbijena žalba tuženika i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje smetanja posjeda dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] odnosno suposjeda k. č. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pobliže označeno kao u izreci odluke i tuženici su obvezani na naknadu parničnih troškova tužiteljici u iznosu od 4.999,00 kn.

2. Tuženici su protiv drugostupanjske odluke podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije, na koji nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pitanja za koja tuženici smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi.

4. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito: ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili, ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

5. U odnosu na prvo postavljeno pitanje kojim tuženici problematiziraju je li tužba preinačena kada tužitelj povuče dio tužbenog zahtjeva pa nakon toga precizira tužbeni zahtjev postavljajući ga ponovno kao prethodni, za odgovoriti je da i sami tuženici uviđaju da se radi o preciziranju tužbenog zahtjeva nakon provedenog očevida na licu mjesta, a ne o preinaci tužbe. S druge strane, dostavljena odluka Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-112/2021-2 od 6. listopada 2021. gdje se doista radilo o smanjenju i povećanju tužbenog zahtjeva ne koincidira stanju predmetnog spisa.

6. Drugo postavljenim pitanjem tuženici smatraju da suposjednik nema pravo na zaštitu suposjeda uslijed smetanja kojega je počinio suposjednik ako bi za odlučivanje bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. Dostavljena odluka Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2889/2020-2 od 19. siječnja 2021. također nije usporediva, jer su u konkretnom slučaju nižestupanjski sudovi odlučili prema posljednjem mirnom stanju posjeda i počinjenom smetanju posjeda, a nisu smatrali relevantnim raspravljati o pravnim odnosima stranaka.

7. Slijedom svega navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, pa je prijedlog valjalo odbiti pozivom na odredbu čl. 389.b st. 1. ZPP.

Zagreb, 23. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković