Broj: Ppž-4474/2023

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. A. A., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. A. A. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Prekršajni odjel, od 11. travnja 2023., broj: 31.Pp-666/2023-4, u sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe okr. A. A., a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 11. travnja 2023., broj: 31.Pp-666/2023-4 proglašen je krivim okr. A. A. da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna 1.590,00 eura/11.979,86 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvama nasilja u obitelji – djeci D. A. i D. A., na adresi N. G., B. R. x i na bilo kojem drugom mjestu gdje se zateknu u trajanju tri mjeseca, na udaljenosti manjoj 2 metra.

1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka 19,00 eura/143,26 kuna.

2. Protiv te presude okr. A. A. po branitelju odvjetniku N. N. je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog

pobijana prvostupanjska

postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se

presuda, između ostalog, temelji i na nezakonitom dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona.

6. Prema obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. A. A. temelji na iskazu mlt. D. A. sa zapisnika o ispitivanju svjedoka u PP Nova Gradiška 10. veljače 2023. (strana 2 pobijane presude). Međutim, mlt. svjedok nije ispitan sukladno odredbama čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 292. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. dalje ZKP/08) odnosno sukladno odredbama čl. 115. st. 2. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj 84/11., 143/12., 148/13., 56/15. i 126/19.) o ispitivanju svjedoka.

7. Prema činjeničnom opisu izreke pobijane presude okr. A. A. počinio je nasilje u obitelji na štetu svoje djece D., rođ. 13. rujna 2020. i D., rođ. 24. listopada 2008. Dakle, u vrijeme počinjenja prekršaja, od 1. siječnja 2023. do 9. ožujka 2023., D. je navršio 14 godina.

7.1. Odredbom čl. 82. st. 3. Prekršajnog zakona propisana je supsidijarna primjena odredaba Zakona o sudovima za mladež, u pitanjima koja nisu sadržana u odredbama Prekršajnog zakona. Odredbom čl. 115. st. 2. Zakona o sudovima za mladež, propisano je:

„(2) Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom iz članka 113. ovog Zakona, koje u vrijeme ispitivanja nije navršilo šesnaest godina, to će se ispitivanje uvijek provesti prema odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju djeteta kao svjedoka (članak 292. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). Ispitivanju može prisustvovati osoba u koju dijete ima povjerenja.“

7.2. Odredbom čl. 292. st. 1. ZKP/08, propisano je:

„(1) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta koje nije navršilo četrnaest godina kao svjedoka provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio- video uređaja kojim rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu-svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način.“

7.3. Kako iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okr. A. A. temeljio i na iskazu svjedoka mlt. D. A. ispitanog na Zapisnik o ispitivanju svjedoka Policijske uprave brodsko- posavske, Policijske postaje Nova Gradiška od 10. veljače 2023., a koji iskaz je nezakonit, obzirom da ispitivanje istog nije provedeno sukladno odredbama čl. 292. Zakona o kaznenom postupku, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti.

7.4. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku, a to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi iskaz svjedoka D. A. i analizirajući njegov sadržaj ocjenjuje obranu okrivljenika, te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

8. Međutim, u konkretnom slučaju nisu se stekli zakonski uvjeti iz čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona za čitanjem zapisnika o iskazu svjedoka I. A. i D. A. (pod pretpostavkom da je zakonit dokaz, a nije), pred policijom.

8.1. Naime, prvostupanjski sud navedene svjedoke nije pozvao radi ispitivanja u prvostupanjskom dokaznom postupku, slijedom čega se nisu stekli zakonski uvjeti za čitanje njihovih iskaza. Ovo iz razloga što je čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona određeno da će se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka pročitati ako postoje uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti tih osoba, pri čemu su uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti svjedoka propisani u čl. 167. st. 4. Prekršajnog zakona. Tom zakonskom odredbom jasno je propisano „ako druge pozvane osobe nisu došle na glavnu raspravu, ona će se održati i bez njihove nazočnosti“, što znači da je za održavanje glavne rasprave bez svjedoka nužno da je svjedok bio pozvan na tu glavnu raspravu. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije postupio sukladno odredbi čl. 162. st. 2. Prekršajnog zakona i na glavnu raspravu nije pozvao svjedoke I. A. i D. A., već je pročitao njihove iskaze pred policijom, iako nepozivanjem navedenih svjedoka na ročište nisu bili ostvareni uvjeti za čitanje njihovih iskaza (čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona).

8.2. Iskazi svjedoka pribavljeni prema uvjetima čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona dokaz su u prekršajnom postupku i ako se svjedoci ne odazovu u postupku, mogu se čitati na raspravi. Dakle, pod uvjetom da je svjedok pozvan u postupku, a ne odazove se, sud će odlučiti da li se rasprava može održati bez njegove nazočnosti, te u tom slučaju postupiti u smislu odredbe čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona.

9. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da sadržaj provedenih dokaza ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučne činjenice, kako se to osnovano navodi u žalbi okrivljenika.

10. U pravu je okrivljenik da sud potpuno pogrešno cijeni obranu okrivljenika, ne uzimajući u obzir paušalnost takvog priznanja. Naime, okrivljenik je priznao da je znao posegnuti za neodgovarajućom metodom discipliniranja oštećenika uslijed njihova kontinuiranog neadekvatnog ponašanja prema roditeljima, ali pri tome nisu razjašnjene činjenice iz optužnog prijedloga i izreke pobijane presude, odnosno, okrivljenik nije priznao da je primijenio fizičku silu prema djeci u utuženom razdoblju, kao niti način upotrebe fizičke sile (šibom) i to prema nogama oštećenika. U pravu je okrivljenik navodima žalbe da se u obrani pred sudom uopće nije izjasnio da bi upotrebljavao šibu te da nije priznao činjenice na način iz kojeg bi se mogao izvesti zaključak o osnovanosti istih, a unatoč tome prvostupanjski sud je izveo zaključak da su činjenice iz optužnog prijedloga dokazane.

11. Iz navedenog razloga, uz počinjenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka i činjenično stanje je nepotpuno i pogrešno utvrđeno.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze (osim nezakonitog dokaza), po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka i po potrebi neposredno ispitati svjedoke I. A. i na zakonit način maloljetnog svjedoka, te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

13. Prilikom donošenja nove odluke skreće se pažnja prvostupanjskom sudu na sadržaj zaštitne mjere propisane čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tom smislu na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 12. prosinca 2022. donesen je zaključak da je naziv i sadržaj zaštitne mjere iz čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jasno određen tom odredbom i da je zaštitnu mjeru nužno izreći u cjelovitom obliku kao „zabranu približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve“, u protivnom, djelomično izricanje mjere dovodi do ukidanja prvostupanjske presude po službenoj dužnosti. Međutim, s obzirom na činjenicu da je protiv pobijane presude žalbu podnio samo okrivljenik, a ne i tužitelj, u prvostupanjski će sud u ponovljenom postupku paziti da ne povrijedi načelo zabrane reformatio in peius.

14. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. svibnja 2023.

Zapisničar :

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenike i tužitelja.