REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7366/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B.R., zbog prekršaja iz čl. 59. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, od 8. listopada 2021., broj: 511-12-36/05-1-400-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 26. travnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okr. B.R., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci i novčanoj kazni, na način da se postupanje okr. B.R., činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz čl. 59. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 114/22), te se okr. Božidaru Rujevčanu na temelju tog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 390 (tristodevedeseteura)eura / 2.938,46 kuna[1] (dvijetisućedevetstotridesetosmakuna i četrdesetšestlipa).
II. Novčanu kaznu okr. B.R. dužan je platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude, a ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.
III. Odbija se prigovor okr. B.R. kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.
IV. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), okr. B.R. je dužan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 15 (petnaest) eura/113,02 kuna (stotrinaestkunaidvijelipe) u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. B.R. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 59. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je na temelju tog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca, a obvezan je na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. B.R., osobno je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. Obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. toč. 2. PZ-a, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. PZ-a, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba PZ-a o žalbenom postupku.
4. Prigovor je neosnovan.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
6. Okrivljenik u prigovoru priznaje prekršaj i izražava kajanje, navodeći da je bio u žurbi, da radi u pekari, da radi više poslova zbog preživljavanja, nije kažnjavan pa moli ublažavanje novčane kazne.
7. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, prvenstveno se ističe da je dana 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.) uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a koji propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne za prekršaj iz čl. 59. st. 1. i 5. tog Zakona (od 390 eura do 920 eura, što primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 2.938,46 kuna do 6.931,74 kuna), što taj Zakon čini blažim propisom od onoga koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, „Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19. i 42/20.,), a koji je za taj prekršaj propisivao novčane kazne u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz čl. 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja.
7.1. Stoga je ovaj sud u konkretnom predmetu, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da je pravilno pravno označio postupanje okrivljenika činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga kao prekršaj iz čl. 59. st. 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama „Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19., 42/20. i 114/22), te istome izrekao najnižu novčanu kaznu propisanu za taj prekršaj novim, blažim propisom, dakle, novčanu kaznu u iznosu od 390 eura/ 2.938,46 kuna, kako je to navedeno u t. I. izreke ove presude.
7.2. Slijedom iznesenog, preinačen je prekršajni nalog u pravnoj oznaci i novčanoj kazni kao u t. I. izreke ove presude.
8. Nadalje, razmotrivši odluku o novčanoj kazni povodom žalbenih navoda, potrebno napomenuti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. PZ-a, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što nije učinio pa su navodi u pogledu slabe materijalne situacije ostali na razini paušalnog isticanja.
8.1. U odnosu na navod prigovora kojima se ističe nekažnjavanost, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne i u konkretnom slučaju je našla dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni u visini zakonom propisanog posebnog minimuma.
8.2. Stoga, po ocjeni ovog suda, izrečena novčana kazna u posebno propisanom minimumu, primjerena je stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja ublažene kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a i svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.
8.3. Stoga je nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikovog prigovora.
9. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika (iz spisa ne proizlazi da je isti nezaposlen), držeći da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15 eura, odnosno, 113,02 kuna, dakle, gotovo minimalnog iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i osoba koje je eventualno dužan uzdržavati.
10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 26. travnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split, u 2 otpravka: za spis i okrivljenicu.
