Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž-648/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja C. o. d.d., Z., OIB: ..., protiv tuženika K. G. iz Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik T. I., odvjetnik u O. d. G., H., Ž. d.o.o., Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-1944/19-23 od 11. travnja 2022. u toč I. i III. izreke, u sjednici održanoj 23. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika K. G. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-1944/19-23 od 11. travnja 2022. u toč. I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika B. J. iz Z. posl. br. Ovrv-374/19 od 22. veljače 2019. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 125.568,07 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 20. studenog 2002. do 31. prosinca 2007. po stopi propisanoj Uredbom o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. pa do 31. srpnja 2015. sa zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika B. J. iz Z. posl. br. Ovrv-374/19 od 22. veljače 2019. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju na iznos od 125.568,07 kn plati zakonske zatezne kamate od 13. studenog 2002. do 19. studenog 2002. i u tom dijelu se tužbeni zahtjev odbija.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 5.112,78 kn, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 60,95 kn."

2. Protiv citirane presude u toč. I. i III. izreke tuženik je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da su na tužitelja prešla sva prava koje je imala Z.b. d.d., ali i tuženik je ovlašten isticati sve prigovore koje je imao prema Z.b. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu od tuženika je oduzeta imovinska korist za događaj za koji se vodi ovaj postupak jer tužitelj nakon isplate Z.b. nije postavio imovinskopravni zahtjev koji ima prednost pred oduzimanjem imovinske koristi, pa tužitelj zbog svog propusta oduzeti iznos može potraživati eventualno od Republike Hrvatske. Obrazlažući neosnovanost prigovora zastare prvostupanjski sud se poziva na odredbu čl. 20. st. 1. Kaznenog zakona iz kojeg utvrđuje da zastara kaznenog progona počinje teći s danom počinjenja djela te povezuje tu odredbu s odredbom čl. 377. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Nije jasno smatra li sud da zastara tražbine u vezi s kaznenim djelom počinje tempore criminis, odnosno danom počinjenja djela ili pravomoćnošću presude kojom je optuženik proglašen krivim za počinjenje djela pa su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni. Predlaže ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tuženik tvrdi da nije jasno smatra li sud da zastara tražbine u vezi s kaznenim djelom počinje tempore criminis, odnosno danom počinjenja djela ili pravomoćnošću presude kojom je optuženik proglašen krivim za počinjenje djela pa su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni, dakle da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.).

5.1. Prvostupanjski sud je odbio tuženikov prigovor zastare pozivajući se na odredbu čl. 377. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96., 112/99. i 88/01.; dalje ZOO), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 1163. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18. i 126/21.), kojom je propisano da kad je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja te stavak 2. istog članka prema kojem prekid zastarijevanja krivičnog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete.

5.2. Prema čl. 20. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 110/97., 27/98., 129/00., 51/01. i 71/06.; dalje KZ) zastara kaznenog progona počinje teći od dana kad je kazneno djelo počinjeno, a prekida se, shodno stavku 3. toga članka, svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi kaznenog progona počinitelja zbog počinjenog kaznenog djela.

5.3. Kaznena presuda kojom je tuženik proglašen krivim postala je pravomoćna 24. veljače 2009., a prijedlog za ovrhu je podnesen 22. veljače 2019., pa nije protekao rok od petnaest godina u kojem zastarijeva kazneni progon za kazneno djelo razbojništva iz čl. 218. st. 1. i 2. KZ, iz čega proizlazi da su razlozi o odlučnim činjenicama vezanima za tuženikov prigovor zastare jasni i neproturječni, dakle nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

5.4. Nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. toga Zakona pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 125.568,07 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 20. studenoga 2002. do isplate.

7. Na temelju činjeničnih utvrđenja:

- da je 13. pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu, broj K-89/07 od 11. rujna 2008. tuženik K. G. (optuženik u tom kaznenom predmetu) proglašen krivim što je 25. rujna 2002., oko 14,10 sati, u Z., (ulica...) u poslovnici Z.b., za vrijeme dok se tamo nalazilo dvanaest zaposlenika i dvije stranke, zajedno s još jednom nepoznatom muškom osobom, maskirani motorističkim kacigama sa spuštenim vezirom u cilju da dođu do novca, po ulasku u prostor za stranke iz automatskog pištolja S. call. 7,65 mm, serijskog broja 1115S, čije držanje prema čl. 11. st. 1. Zakona o oružju građanima nije dozvoljeno, ispalio jedan hitac čije se zrno zabilo u drveni ormar neposredno ispod stropa iznad radnog prostora zaposlenika banke, te iako svjestan da je navedeni hitac ispalio u blizini ljudi te tako svjesno ugrozio njihov tjelesni integritet, a potom obojica naredili svim prisutnima da legnu na pod, nakon čega je nepoznati muškarac udarcem noge otvorio drvena mimohodna vrata koja dijele prostor za stranke od radnog prostora zaposlenika i ušao u isti gdje je s četiri blagajnička mjesta iz otvorenih ormarića uzeo i u zajedničku korist zadržao sav novac u iznosu od oko 124.750,00 kn, oštetivši na taj način Z.b. za navedeni iznos, dakle, prijetnjom da će izravno napasti na život ili tijelo nekih osoba oduzeli tuđe pokretne stvari s ciljem da ih protupravno prisvoje, a pri tome je uporabljeno oružje, opće opasnom radnjom izazvao opasnost za život ili tijela ljudi, a djelo je počinjeno na mjestu gdje je okupljeno više osoba i neovlašteno posjedovao vatreno oružje čije posjedovanje građanima nije dopušteno, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine razbojništvo iz čl. 218. st. 1. i 2. Kaznenog zakona,

- da se Z.b. Z. dopisom od 30. studenoga 2002. obratila tužitelju sa zahtjevom za isplatu iznosa od 85.140,00 kn, 5.335,00 EUR i 100,00 CHF, vezano za oružanu pljačku u poslovnici Z.b. d.d., (ulica...) 25. rujna 2002. te je tužitelj 20. studenoga 2002. Z.b. d.d. na ime naknade štete iz štetnog događaja od 25. rujna 2002. isplatio iznos od 125.568,07 kn.

- da je tužitelj svom osiguraniku naknadio štetu iz štetnog događaja od 25. rujna 2002. pa su na njega, kao osiguratelja, prešla sva osiguranikova prava prema tuženiku, kao osobi odgovornoj za štetu i to do visine isplaćene naknade,

prvostupanjski sud održava na snazi platni nalog u dijelu kojim je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 125.568,07 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 20. studenoga 2002. do isplate, imajući u vidu odredbu čl. 939. st. 1. ZOO.

8. Odredbom čl. 939. st. 1. ZOO je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

9. Tuženik prigovara da je presudom Županijskog suda u Zagrebu od njega oduzeta imovinska korist za događaj za koji se vodi ovaj postupak, a tužitelj nakon isplate Zagrebačkoj banci nije postavio imovinskopravni zahtjev koji ima prednost pred oduzimanjem imovinske koristi, pa bi zbog svog propusta oduzeti iznos mogao eventualno potraživati od Republike Hrvatske.

9.1. Prije svega, tvrdnju o oduzimanju imovinske koristi u kaznenom postupku tuženik prvi put iznosi u žalbi pa kako se radi o novoj činjenici koja je istaknuta tek u žalbi, ovaj sud je po čl. 352. st. 1. ZPP nije mogao uzeti u razmatranje.

9.2. Pored toga, izvorni oštećenik Z.b. d.d. u kaznenom postupku nije postavljao imovinskopravni zahtjev jer mu je C.o. d.d. naknadila štetu, kako to proizlazi iz obrazloženja kaznene presude, a to što tužitelj iz ove parnice nije postavio imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku protiv tuženika ne utječe na njegovo pravo da u posebnom postupku (ovršnom, koji je prerastao u parnični) postavi subrogacijski zahtjev iz čl. 939. st. 1. ZOO.

10. Prema tome, prvostupanjski sud je održavanjem na snazi platnog naloga u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju isplati 125.568,07 kn sa zateznim kamatama od 20. studenoga 2002. do isplate, i po ocjeni ovoga suda, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 939. st. 1. ZOO u vezi čl. 451. st. 3. ZPP), kao i kod odluke o troškovima postupka (154. st. 5. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19., koji se primjenjuje na temelju čl. 117. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 70/19.), nalažući tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 5.112,78 kn.

11. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u toč. I. i III. izreke, dakle odlučiti kao u izreci ove presude.

12. U nepobijanom dijelu u toč. II. i IV. izreke, ista presuda ostaje neizmijenjena.

U Zadru 23. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov, v.r.