Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

41 Pp-3399/2021-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe P. S. , d.o.o., zbog prekršaja iz članka 162. stavka 2. točke 8. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), u povodu optužnoga prijedloga Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, klasa: UP/I-362-02/21-02/59, ur. broj: 443-02-03-13-1/7-21-5 od 23. ožujka 2021., nakon javne glavne rasprave zaključene 18. svibnja 2023. u prisutnosti branitelja okrivljene pravne osobe, odvjetnika I. M. i u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja i predstavnika okrivljene pravne osobe, 22. svibnja 2023.

p r e s u d i o  j e

okrivljena pravna osoba P. S. građevinarstvo i usluge, d.o.o., sa sjedištem u S. , U. B. I. M. … , OIB: …., MBS: …., koju zastupa član uprave J. K., OIB: …., iz S., G. …,

k r i v a  j e

što je u svojstvu investitora kao pravne osobe do inspekcijskog očevida 17. lipnja 2020. izgradila:

1. sjeverno položene armirano-betonske potporne zidove izvedene kaskadno u tri kaskade širine 2,00 i 1,70 metara, i to:

1.1. dužine 10,00 metara, visine od 1,25 metara

1.2. dužine 13,00 metara, visine 1,50 metara

1.3. dužine 14,50 metara, visine 1,50 metara

2. južno položena dva armirano-betonska zida

2.1. dužine L=27,65 metara, visine 1,80 metara

2.2. dužine L=31,50 metara, visine 2,30 metara

2.3. temeljnu stopu dimenzija 0,40 x 0,45 metara, dužine 31,50 metara 2.4. stepenište položeno na zapadu, tlocrtnih dimenzija cca 2,00 x 3,00 metara 2.5. stepenište položeno na istoku s pripadajućim potpornim zidovima i podestima, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3,80 x 5,30 metara

2.6. armirano-betonski ogradni zid dužine cca 2,00 metara, visine cca od 1,00 do 2,30 metara

3. potporni zid visine 0,50 metara izrađen od prefabriciranih betonskih elemenata, ukupne dužine cca 32,00 metara

koji su izgrađeni bez glavnog projekta na lokaciji uvala V., PisP.ak, na k. č. br. 6743/1, 6745/4 i 6956/3 k. o. Ž. i na k. č. br. 6185 k. o. R., bezprethodno ishođenog glavnog projekta,

čime je okrivljena pravna osoba kao investitor počinila prekršaj iz članka 128. stavka 1. i stavka 2. kažnjiv po članku 162. stavku 2. točki 8. Zakona o gradnji,

pa joj se na temelju te odredbe navedenoga Zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.500,00 (tri tisuće petsto) EURA / 26.370,75 kuna (dvadeset šest tisuća tri stotine sedamdeset kuna i sedamdeset pet lipa), po fiksnom tečaju konverzije od 7,5345 kuna

Okrivljena pravna osoba dužna je novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno. Ako okrivljena pravna osoba plati dvije trećine (2/3) novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.

Nalaže se okrivljenoj pravnoj osobi na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 150,00 (sto pedeset) eura / 1.130,18 kuna (tisuću sto trideset kuna i osamnaest lipa), u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim optužnim prijedlogom okrivljenoj pravnoj osobi stavljen je na teret prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude.

2. U povodu tog optužnog prijedloga sud je izdao prekršajni nalog, broj: Pp- 3399/2021-6 od 1. veljače 2023., protiv kojega je okrivljena pravna osoba, po branitelju, odvjetniku I.M., pravodobno podnijela prigovor, pa je prekršajni nalog na ročištu održanom 15. ožujka 2023. stavljen izvan snage.

3. Uredno pozvana, okrivljena pravna osoba nije tijekom postupka imenovala predstavnika u smislu članka 114. stavka 6. Prekršajnoga zakona, pa je glavna rasprava održana bez nazočnosti predstavnika okrivljene pravne osobe (članak 167. stavak 3. Prekršajnoga zakona), a u prisutnosti njezina branitelja, odvjetnika I. M.

4. Na glavnoj raspravi održanoj 18. travnja 2023. ispitani su kao svjedoci viša građevinska inspektorica LJ. P. te, na prijedlog obrane, S. L. , vlasnik osnivača okrivljene pravne osobe.

4.1. Svjedokinja P. izjavila je da je u inspekcijskom nadzoru gradnje potpornih zidova u uvali V. na navedenim katastarskim česticama koje pripadaju katastarskim općinama Ž. i R. bila 17. lipnja 2020. u povodu predstavke da se grade potporni zidovi u toj uvali, što da je bespravno jer je riječ o području općine O. , koje je područje njihovim prostornim planom proglašeno izvangrađevnim i tamo se ništa ne smije graditi. Zatekla je izgrađene armirano- betonske zidove, pobliže navedene u optužnom prijedlogu, investitora pravne osobe P. S. , d. o. o., za koje radove investitor uopće nije imao glavni projekt. Naknadno da je investitor dostavio glavni projekt na uvid, ali da nije bio napravljen u skladu sa zakonom jer nije imao potvrde nadležnih javnopravnih tijela, a nije ih ni mogao dobiti s obzirom na to da je riječ o području koje je prema prostornom planu izvangrađevno, tako da predočeni glavni projekt nije dokument na temelju kojega bi se mogli legalno graditi potporni zidovi. Osim toga, ni zemljišne čestice na kojima su zidovi izgrađeni nisu usklađene katastarski sa stvarnim stanjem, koje da je utvrdila uvidom u geodetsku snimku izvedenog stanja potpornih zidova dostavljenu od geodeta investitora. Iz te snimke da je utvrdila da su armirano-betonski zidovi izgrađeni upravo na česticama zemlje navedenima u optužnom prijedlogu, kojima da gospodare „H.Š.“ i „H.V.“. Naime, to da je i vodno zaštićeno područje jer tamo prolazi i jedan potok, što je sve navedeno u priloženom rješenju od 1. ožujka 2021. kojim se investitoru nalaže uklanjanje navedenih AB zidova. Tijekom postupka inspekcijskog nadzora investitor da je tvrdio da su zidovi izvedeni na čestici zemlje koja je u njegovom vlasništvu, što nije uspio dokazati, no čak ako bi se i radilo o njegovom vlasništvu, tu nikakva gradnja nije dozvoljena.

4.2. Svjedok L. izjavio je kako smatra da su izvedeni armirano-betonski potporni zidovi zapravo sanacija postojećih zidova, koji da su izvedeni kao zaštita od klizanja terena na čestici zemlje 6743/3 k. o. Ž., a ne na česticama zemlje navedenima u optužnom prijedlogu, koja čestica zemlje da je u većinskom vlasništvu investitora P. S. , d.o.o. Problem da je u tome što stvarno stanje ne odgovara katastarskom stanju, a nadležna inspektorica da smatra da su zidovi izgrađeni pretežito na česticama zemlje koje su državno vlasništvo. Međutim, protivno tomu, zidovi koji su sanirani da su u pretežitom dijelu na čestici zemlje 6743/3 k. o. Ž. te dijelom na čestici zemlje 6743/1 iste katastarske općine, s time što su na čestici zemlje 6743/1 k. o. Žeževica zidovi izvedeni uz suglasnost „H.Š.“ kao javnopravnoga tijela, jer tuda prolazi dio protupožarnoga puta.

5. U dokazne svrhe pročitana je obavijest iz članka 109.a Prekršajnoga zakona od 23. ožujka 2021., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. lipnja 2020., zapisnik od 27. siječnja 2021., zapisnik od 24. veljače 2021., pregledan je geodetski situacijski snimak č. z. 6743/3 k. o. Žeževica, rješenje inspekcije od 1. ožujka 2021. te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u posljednje tri godine okrivljena pravna osoba nije prekršajno kažnjavana.

5.1. Prema zapisniku od 27. siječnja 2021. proizlazi da je 17. lipnja 2020. izvršen kontrolni inspekcijski pregled na licu mjesta na lokaciji V., na više katastarskih čestica, investitora ovdje okrivljene pravne osobe. Tim pregledom da je utvrđeno da je investitor od posljednjeg inspekcijskog pregleda 18. listopada 2018. izgradio više potpornih zidova, detaljno opisanih u zapisniku od 17. lipnja 2020. (kao što je naveden u izreci presude, op. suda). S. L. , vlasnik investitora, u telefonskom razgovoru da je izjavio da su predmetni zidovi izgrađeni na čestici koja je vlasništvo investitora te da je za izgradnju pribavio glavni projekt koji je naknadno dostavio u ured Građevinske inspekcije na uvid. Glavni projekt da je izrađen za „Zahvat na saniranju pokosa erodiranog tla na pozicijama postojećih meja prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima na k. č. z. 6743/3 i ostale k. o. Žeževica, T.D. A/03/07/20, Z.O.P. Vruja“, a izrađen je od strane glavnog projektanta J. J. i projektanta konstrukcije A. N. , u srpnju 2020. Investitoru nadalje da je naloženo dostaviti geodetski situacijski snimak za česticu zemlje 6743/3 k. o. Žeževica te da je on dostavio snimak iz srpnja 2020. s preklopom na katastarskoj mapi. Da je izvršen uvid u zemljišne knjige i katastarski operat za česticu 6743/3 k. o. Ž. te je utvrđeno da je ovdje okrivljena pravna osoba vlasnik i posjednik za 5/6 predmetne čestice, čija je ukupna površina 1058 m[2] . Uvidom u geodetski situacijski snimak da je utvrđeno da se čestica zemlje oznake 6743/3 k. o. Ž. ne poklapa s položajem te čestice na katastarskoj mapi, nego je drugačijeg geometrijskog oblika i drugačije je položena u odnosu na situaciju iz katastarske mape. Isto tako da granice dviju katastarskih općina – R. I Ž. – nisu usklađene, pa je u telefonskom razgovoru s tvrtkom koja je izradila geodetski snimak, koji je dostavila okrivljena pravna osoba, utvrđeno da su granice čestice zemlje 6743/3 k. o. Ž. ucrtane prema izjavi prijašnjeg stvarnog vlasnika te čestice koji je na terenu označio položaj ovih granica. Naposljetku, uvidom u Prostorni plan Općine Z. (Službeni glasnik Općine Z. , br. 2/06, 1/12, 5/16) da je utvrđeno kako u dijelu 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti, u članku 96. stoji: P. D. , Općina Z. označeno kao „prijedlog za zaštitu dijelova prirode spomenik prirode – geološki“ – S.P.G.

5.2. Nastavno na taj zapisnik, načinjen je zapisnik od 24. veljače 2021., prema kojem nadalje proizlazi da je Izmjenama i dopunama prostornoga plana uređenja Općine Z. (Službeni glasnik Općine Z., br. 5/16) člankom 31. određeno: „Na području općine nalazi se sljedeće javno vodno dobro i vodno dobro:

Rijeka C. i bujica K. s pritocima S., P.P. i P.. Značajnije čestice vodnog dobra i javnog vodnog dobra na području predmetnog PPU-a su: (…) 6956 – bujica V. 1 k. o. Ž.. Unutar tokova koji predstavljaju vodno dobro, javno vodno dobro, kao i u pripadnom im inundacijskom pojasu, tj. zaštitnom pojasu strogo zabranjeno planirati bilo koje druge sadržaje osim onih koje se odnose na građenje vodnih građevina, tehničko i gospodarsko održavanje vodotokova, zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina i provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.“ Nadalje, da je uvidom u Prostorni plan Grada O. utvrđeno da je č lankom 112. propisano da „na prijevoju D. i V. nisu dopušteni nikakvi zahvati u prostoru, područje se štiti u prirodnom izgledu bez pošumljavanja, gradnje prometnica i drugih građevina“, tj. da je tu riječ o izvangrađevinskom području. Stoga se u zapisniku zaključuje da je glavni projekt koji je dostavio investitor (ovdje okrivljena pravna osoba) po dovršenom inspekcijskom nadzoru provedenom u lipnju 2020. i koji glavni projekt je izrađen u srpnju 2020., izrađen protivno Prostornom planu Općine Z. i Prostornom planu Grada O..

5.3. Slijedom toga, rješenjem od 1. ožujka 2021., naloženo je investitoru (ovdje okrivljenoj pravnoj osobi) ukloniti građevine navedene u izreci ove presude, uz obrazloženje, u bitnom, da su izgrađene bez glavnog projekta, koji je investitor bio dužan ishoditi prije gradnje, s tim što se smatra da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu je ovdje riječ, a to je propisano člankom 113. stavkom 1. točkom 2. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, br. 115/18).

6. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svojem slobodnom uvjerenju, svakog posebno te u njihovim međusobnim odnosima, utvrđujući s podjednakom pozornošću činjenice koje terete okrivljenike i one koje im idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve prema članku 88. Prekršajnoga zakona, utvrđeno je da su se u postupanju okrivljene pravne osobe ostvarila sva bitna obilježja prekršaja za koji je ovom presudom proglašena krivom.

7. Člankom 128. Zakona o gradnji propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole (stavak 1.) te da se građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. (stavak 2.).

8. Člankom 162. stavkom 2. točkom 8. Zakona o gradnji propisano je da prekršaj čini investitor pravna osoba koji gradi bez glavnog projekta, tipskog projekta ili drugog akta propisanog pravilnikom iz članka 128. stavka 1. toga Zakona ili protivno tom projektu, odnosno aktu.

9. Iz izvedenih materijalnih dokaza, ponajprije dokumentacije načinjene tijekom inspekcijskoga postupka koji je provela Građevinska inspekcija Državnog inspektorata, proizlazi kako je investitor okrivljena pravna osoba građenje koje je predmet ovoga postupka izvela bez glavnog projekta, tj. glavni projekt koji je dao naknadno izraditi nije u skladu s prostornim planovima Općine Z. i Grada O., pa se prema odredbi članka 113. stavka 1. točke 2. Zakona o državnom inspektoratu smatra da su radovi izvedeni bez glavnog projekta ako je glavni projekt protivan prostornom planu. Pritom je dodatno za ukazati da je odredbom pravilnika iz članka 128. stavka 1. Zakona o gradnji – Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20) – propisano da su se u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova reguliranih tim pravilnikom investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu (članak 1. stavak 2.). Iz navedenoga, stoga, slijedi da je okrivljena pravna osoba kao investitor izvela građenje u izvangrađevinskom području na temelju naknadno dostavljenoga glavnog projekta koji nije bio izrađen u skladu s prostornim planovima područja na kojem su se radovi izvodili, pa se prema citiranoj zakonskoj odredbi smatra da su izvedeni bez glavnog projekta te je njihovo uklanjanje naloženo izvršnim rješenjem Građevinske inspekcije, utemeljenim na zakonu.

10. U odnosu na navod svjedoka L. da bi r adovi bili izvedeni na k. č. br. 6743/3 k. o. Ž. , za ukazati je kako je tijekom inspekcijskoga nadzora terenskim pregledom utvrđeno gdje su izvedeni sporni radovi te je dodatno uvidom u geodetski situacijski snimak koji je na traženje inspekcije dostavio investitor (okrivljena pravna osoba) utvrđeno da se čestica zemlje oznake 6743/3 k. o. Ž. ne poklapa s položajem te čestice na katastarskoj mapi, nego je drugačijeg geometrijskog oblika i drugačije je položena u odnosu na situaciju iz katastarske mape, i to stoga što su granice te čestice ucrtane prema izjavi njezina prijašnjeg stvarnog vlasnika, koji je na terenu označio položaj ovih granica. O tome je pred sudom iskazivala svjedokinja P., čiji iskaz sud ocjenjuje vjerodostojnim i nema razloga u nj sumnjati, tim više što je svoje navode i obrazložila te su oni potkrijepljeni materijalnom dokumentacijom u spisu predmeta, pa tako i zakonitim rješenjem o uklanjanju.

11. Isto tako, nije osnovano pozivanje branitelja okrivljene pravne osobe na postojanje razloga iz članka 181. točke 4. Prekršajnoga zakona. Ovo stoga što je pregledom pravomoćne presude u predmetu ovoga suda, broj: 38 Pp G-409/2019 razvidno da je predmet toga postupka bila, između ostaloga, izgradnja dvaju armirano-betonskih zidova izlomljenog tlocrtnog oblika, debljine 40 cm, istočno položeni zid visine cca 1,60 metara do 3,50 metara, ukupne dužine cca L=26,10 metara i zapadno položen zid visine od 2,35 metara ukupne dužine cca L=10,10 metara, pa je usporedbom tih zidova sa zidovima čija je izgradnja utužena u ovom predmetu (i koji su navedeni gore u izreci) uočiti da se oni ne poklapaju niti po dimenzijama niti po obliku i položaju, drugim riječima da izrekom ove presude nisu obuhvaćeni upravo zidovi za čiju je izgradnju okrivljena pravna osoba već pravomoćno oslobođena od optužbe.

12. S obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje, trebalo je okrivljenu pravnu osobu proglasiti krivom za prekršaj iz članka 162. stavka 2. točke 8. Zakona o gradnji.

13. Za taj je prekršaj propisana novčana kazna u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna, preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro=7,5345 kuna, u skladu s člankom 13. stavkom 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22).

14. Odlučujući o prekršajnopravnoj sankciji sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude lakša ili teža za okrivljenika u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa je tako okrivljenoj pravnoj osobi otegotnim cijenio to što je radove izvodila u području u kojem je zabranjeno izvođenje bilo kakvih radova te opseg izvedenih radova, koji ukazuje na ustrajnost u činjenju prekršaja. Olakotnom joj je cijenio raniju prekršajnu nekažnjavanost. Stoga joj je izrečena novčana kazna bliže propisanom zakonskom minimumu jer je procijenjeno da će se i takvom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije, tj. odvratiti okrivljenu pravnu osobu i sve ostale od toga da čine prekršaje. Okrivljena pravna osoba upozorena je da će se plaćanje dviju trećina izrečene kazne u ostavljenom roku smatrati plaćanjem kazne u cijelosti (članak 152. stavak 3. Prekršajnoga zakona).

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljene pravne osobe. Sud je pritom uzeo u obzir broj održanih ročišta u ovom postupku, to da je riječ o prekršaju iz područja gospodarstva - bespravna gradnja, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).

16. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Split, 22. svibnja 2023.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v. r.

Ljiljana Vuko, v. r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od primitka otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 2 (dva) primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljenoj pravnoj osobi

- branitelju

- tužitelju

- u spis

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Sanda Peroš