Poslovni broj: 15 UsI-2878/22-5

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja P. P., OIB: …, iz

O., , zastupanog po opunomoćeniku V. D., odvjetniku u O., , protiv tuženika Državnog inspektorataRepublike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva29, radi uklanjanja građevine, bez održavanja rasprave, 22. svibnja 2023. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/22-02/926, URBROJ: 443-02-03-20-22-02 od 16. studenog 2022. godine.

II. Uslijed presuđenog kao pod točkom I., ročište zakazano za dan 25. svibnja 2023. u 12,45 sati neće se održati.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 16. prosinca 2022. godine protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/22-02/926, URBROJ: 443-02-03-20-22-02 od 16. studenog 2022. godine, tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja, nakon čega ističe kako spor pokreće zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, tužitelj je građevinu i to: ab temelje i prvu ploču površine 5,90 x 7,95 m te vanjske konstruktivne zidove suterena (garaže), izbetonirane a.b. ploče iznad suterena, te vanjske konstruktivne zidove prizemlja izgradio još 1986. godine, a za izgrađeno je pravodobno podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, što je vidljivo iz zahtjeva podnesenom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostavi K. od 20. studenog 2012., Klasa: UP/I-35605/12-02/989. Dakle, postupak ozakonjena još nije okončan, koji da je prethodno pitanje koje treba rješiti, radi čega da je pobijano rješenje o uklanjanju građevine preuranjeno. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Kako stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave (članak 36. točka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 64/16, 29/17 i 121/22, dalje ZUS), a odlučne činjenice za rješavanje ovog spora su dostatno utvrđene, sud iako je zakazao glavnu raspravu, odlučio je istu ne održati pa je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu od strane tuženika, odlučio donijeti presudu.

4.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

5.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, KLASA: UP/I-362-02/22-02/926, URBROJ: 443-02-03- 20-22-02 od 16. studenog 2022. godine, točkom 1. naređeno je tužitelju kao investitoru u roku od 100 dana od dana zaprimanja rješenja uklanjanje izgrađene građevine stambene namjene visine suterena i prizemija to: a.b. temelja i prve ploče građevine čija je tiocrtna površina 590 x 795 cm, ozidanih vanjskih konstruktivnih zidova suterena (garaže), izbetonirane a.b. ploče iznad suterena, ozidanih vanjskih konstruktivnih zidova prizemlja na katnu visinu (stambeni dio), krovne konstrukcije iznad prizemlja, te nadozida postojećeg ogradno-potpornog zida visine 2 reda betonskih blokova u dužini od 670 cm, koji su izgrađeni na čest zgr.br. 532 k.o. O., dok je točkama od 2. do

6. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

8.Iz podataka upravnog spisa dostavljenog od strane tuženika uz odgovor na tužbu razvidno je kako je od strane građevinskog inspektora dana 11. studenog 2022.

godine, u nazočnosti tužitelja kao investitora, u provedbi inspekcijskog nadzora izgrađene građevine stambene namjene koja je izgrađena na čest. zgr. br. 532 k.o. O., obavljen inspekcijski pregled građenja o čemu je sačinjen zapisnik Klasa: UP/I- 362-02/22-02/926, Urbroj: 443- 02-03-20-22-01, kada je utvrđeno da je investitor u dvorištu, pored postojeće poluugrađene stambene građevine, za koju je ishodio Uporabnu dozvolu Br. UP/I-02-1986/1-82, od 30. ožujka 1985., u novije vrijeme izgradio još jednu građevinu stambene namjene tlocrtne površine 590 x 795 cm, visine suterena i prizemlja, sa kosim izlomljenim krovom i crijepom kao pokrovom, te da je na postojeći ogradno-potporni zid nadozidao dva reda betonskih blokova u dužini 670 cm, koji radovi su izvedeni bez prethodno ishođenog odobrenja za gradnju, tj. građevinske dozvole, koje prigode je predmetna gradnja skicirana i fotografija, te su skica i fotografije priložene zapisniku i čine njegov sastavni dio, a ovaj zapisnik tužitelj je vlastoručno bez primjedbi potpisao. Prema obrazloženju osporenog rješenja proizlazi da je tužitelj opisanim postupanjem počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), kojom je propisano da građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije, zbog čega je na temelju odredbe čl. 113. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18 i 117/21) doneseno osporeno rješenje, protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni spor.

9.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.

St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.

St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

10.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru da u roku od 100 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetne građevine pobliže opisane točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretnih građevina koje su izgrađene bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom slučaju bez pravomoćne građevinske dozvole, što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.

11.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku, kao niti tijekom ovog spora tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetnih građevina u odnosu na koje mu je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da za konkretne građevine nije ishodilo potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu koja činjenica nije ni prijeporna, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje predmetnih građevina, zbog čega je isto zakonito.

12.Glede temeljnih, a zapravo i jedinih tužbenih prigovora tužitelja u kojima ističe kako je on predmetnu građevinu i to: a.b. temelje i prvu ploču površine 5,90 x 7,95 m te vanjske konstruktivne zidove suterena (garaže), izbetoniranu a.b. ploču iznad suterena, te vanjske konstruktivne zidove prizemlja izgradio još 1986. godine, a za izgrađeno da je pravodobno podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, što je vidljivo iz zahtjeva podnesenom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostavi K. od 20. studenog 2012., Klasa: UP/I- 35605/12-02/989, a da postupak ozakonjena još nije okončan, koji da predstavlja prethodno pitanje koje treba rješiti, radi čega smatra da je osporeno rješenje o uklanjanju preuranjeno, time i nezakonito, za kazati je kako su ovakvi navodi u cijelosti neosnovani.

13.Naime, s prethodnim u vezi naprije je za istaknuti kako je u provedenom postupku, konkretno prilikom inspekcijskog nadzora obavljenog 11. studenog 2022., kojem je nazočio i sam tužitelj u svojstvu investitora, nedvojbeno utvrđeno kako je na čest. zgr. br. 532 k.o. O., investitor u dvorištu, pored postojeće poluugrađene stambene građevine, za koju je ishodio uporabnu dozvolu Br. UP/I-02-1986/1-82, od 30. ožujka 1985., u novije vrijeme izgradio još jednu građevinu stambene namjene tlocrtne površine 590 x 795 cm, visine suterena i prizemlja, sa kosim izlomljenim krovom i crijepom kao pokrovom, te da je na postojeći ogradno-potporni zid nadozidao dva reda betonskih blokova u dužini 670 cm, koji radovi su izvedeni bez prethodno ishođene građevinske dozvole. Nadalje, ove prigode je predmetna gradnja skicirana i fotografija, te su skica i fotografije priložene zapisniku i čine njegov sastavni dio, a koji zapisnik je tužitelj vlastoručno bez primjedbi potpisao. Stoga, potpuno je jasno da se ovdje radi o novijoj gradnji, što potvrđuju i fotografije sa inspekcijskog nadzora iz kojih je razvidno da se se s obzirom na materijele korištene u građenju i sam izgled iste radi o novoj građevini, a na koja utvrđenja niti sam tužitelj, koji je nazočio inspekcijskom pregledu nije imao nikakvih primjedbi. Ujedno, da se radi o nezakonitoj gradnji ukazuje i okolnost koju sam tužitelj ističe, i to da je on u odnosu na predmetnu građevinu pokrenuo postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, pa da je riječ o zakonito izgrađenoj građevini, tada zasigurno takav postupka ne bi ni pokretao.

14.Također, vezano za okolnost samog pokretanja postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju u odnosu na građevinu za koju je naređena inspekcijska mjera uklanjana, za kazati je kako takav postupak ne predstavlja prethodno pitanje za konkretnu upravnu stvar, već je upravo odgovarajući akt, u konkretnom slučaju pravomoćna, odnosno izvršna građevinska dozvola uvjet na temelju kojeg se može graditi, s tim da se graditi mora u skladu s aktom za građenje, u kojoj situaciji je stranka ovlaštena u smislu odredbe čl. 42. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) podnijeti zahtjev za prekidom izvršenja rješenja o uklanjanju, ukoliko su ispunjene pretpostavke iz ove odredbe, dok na strani tuženika ne postoji obveza da provjerava je li u tijeku postupak ozakonjenja u odnosu na građevine za koje je donijeto rješenje o uklanjanju.

15.Pored toga, takav postupak ukoliko tužitelj ishodi pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, eventualno može biti od utjecaja isključivo na izvršenje rješenja o uklanjanju, no predmet ovog spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika kojim se tužitelju naređuje inspekcijska mjera uklanjanja predmetnih nezakonito izgrađenih građevina, uslijed čega je jasno da predmet ovog spora nije, niti može biti izvršenje rješenja, s tim da prema podacima upravnog spisa proizlazi da tuženik još nije ni donio rješenje o izvršenju rješenja o uklanjanju. Isto tako, postupak na koji se tužitelj poziva, ne predstavlja niti razloge zbog kojih bi tuženik trebao prekinuti upravni postupak kakve u vidu ima odredba čl. 55. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku s obzirom da nije riječ o pravnom pitanju koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, s tim da naznačeni postupak ne predstavlja niti razloge kakve u vidu ima odredba čl. 44. Zakona o upravnim sporovima zbog kojih bi trebalo prekinuti ovaj spor budući da odluka suda u sporu ne ovisi o pravnom pitanju koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadležno javnopravno tijelo nije odlučilo (prethodno pitanje), uslijed čega ovaj sud nije prekinuo predmetni spor do pravomoćnog okončanja tog postupka, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari, osporeno rješenje tuženika nije preuranjeno niti nezakonito.

16.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

17.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-

a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao pod točkom I. u izreci ove presude.

18. Naposljetku, s obzirom da je sud uslijed naprijed izloženih razloga odlučio donijeti presudu bez održavanja rasprave, zakazano ročište za 25. svibnja 2023. u 12,45 sati postalo je bespredmetno, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci presude.

U Splitu, 22. svibnja 2023. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja V.D., odvjetniku u O., ,

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.