Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 6

Poslovni broj: 8 Gž Ovr-90/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja C.o. d.d. iz Z., OIB: ……, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva H. & P. d.o.o., Z., protiv protivnika osiguranja T.T. iz P., OIB: ……, zastupanog po punomoćniku Ž. D., odvjetniku u P., radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Požegi poslovni broj Ovr-42/2023-2 od 24. veljače 2023., dana 19. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja T.T. kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Požegi poslovni broj Ovr-42/2023-2 od 24. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja riješeno je:

''I. Temeljem ovršne isprave — pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn—6115/06 od 15.01.2018.,

a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od € 9.007,43/kn 67.866,51 zajedno s kamatama tekućim od 02.02.2023. do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

iznosa od € 14.498,44/kn 109.238,50 na ime dospjelih neplaćenih zakonskih zateznih kamata,

kao i troška ovog postupka u iznosu € ......./kn ....... sa kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje

8 Gž Ovr-90/2023-2

posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

određuje se uknjižba založnog prava u korist predlagatelja osiguranja C. o. d.d. Z., na nekretninama protivnika osiguranja i to:

— k.č.br. 1941 u naravi oranica Dilovi, površine 4878 m2, sveukupne površine 4878 m2, upisano u zk.ul.br. 867 k.o. T. sve upisano kod Zemljišnoknjižnog odjela Požega Općinskog suda u Požegi;

— k.č.br. 1889 u naravi livada Smiljanka, površine 1994 m2; k.č.br. 1890 u naravi livada Simljanka, površine 618 m2; k.č.br. 1906 u naravi lavada u selu, površine 5458 m2; k.č.br. 1961 u naravi kuća, dvoriše i oranica u Bankovci, površine 3083 m2; sveukupne površine 11153 m2; upisano u zk.ul.br. 729 k.o. T., sve upisano kod Zemljišnoknjižnog odjela Požega Općinskog suda u Požegi.

II Nalaže se provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi, uz zabilježbu ovršivosti tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.

III Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.''

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio protivnik osiguranja navodeći da glavnica iznosi 9.007,43 eura, a da se pritom određuje osiguranje na kući, a što da samo po sebi upućuje na nerazmjer vrijednosti imovine obuhvaćene osiguranjem i visine tražbine. Upire na odredbu iz čl. 6. Ovršnog zakona. Ističe da nije moguće ispitati da li je rješenje o zasnivanju založnog prava više od potrebnog tegobno i nepovoljno za protivnika osiguranja jer da predlagatelj nije pružio nikakve podatke o vrijednosti imovine na kojoj predlaže zasnivanje založnog prava pa da je, s obzirom na izneseno, ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. točke 5. Ovršnog zakona. Navodi i da je riječ o tražbini koju predlagatelj ima prema njemu kao jamcu te da je protivnik osiguranja osoba koja ima stalne prihode od mirovine, a da predlagatelj svoju tražbinu nije niti pokušao ostvariti na mirovini protivnika osiguranja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje te odbiti prijedlog predlagatelja.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, valja reći da se nisu ostvarile bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. – u nastavku: ZPP), a koji se primjenjuje na temelju odredbe iz čl. 107. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.), na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.-Odluka USRH, 73/17. i 131/20. – u daljnjem tekstu: OZ)

8 Gž Ovr-90/2023-2

6. Odredba čl. 296. OZ propisuje da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

7. Budući da je uz prijedlog za osiguranje podnesena valjana ovršna isprava iz čl. 23. OZ, odnosno pravomoćna i ovršna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6115/06 od 15. siječnja 2018., preinačena presudom i rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-525/18 od 28. svibnja 2018., a kojom je protivniku osiguranja naloženo predlagatelju osiguranja platiti iznos od 9.007,43 eura (67.866,51 kn) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 745,40 eura (5.616,25 kn), dakle, kojom ovršnom ispravom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, dok je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, utvrđeno da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, to je prvostupanjski sud udovoljio prijedlogu predlagatelja i odredio predloženo osiguranje založnim pravom.

8. Člankom 19. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 131/20. - dalje: ZIDOZ) izmijenjen je čl. 290. OZ-a na način da izmijenjen glasi:

"(1) Na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

(2) Na osiguranje tražbine ne primjenjuju se odredbe ovog Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b ovog Zakona.

(3) Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos glavnice od 40.000,00 kn, bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javnim očevidnicima."

9. Tvrdnja protivnika osiguranja o nerazmjeru u odnosu na zasnivanje založnog prava radi osiguranja novčane tražbine u iznosu glavnice od 9.007,43 eura (67.866,51 kn) nije osnovana jer je suprotna citiranom (izmijenjenom) članku 290. stavak 2. OZ (toč. 8. obrazloženja) koji izričito propisuje da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe OZ o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b OZ. Pobijano rješenje je pravilno i zakonito jer je ispunjena zakonska pretpostavka iz članka 296. OZ, a to je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, na temelju koje isprave on ima pravo tražiti osiguranje tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

9.1. U odnosu na žalbene navode da je protivnik osiguranja jamac predmetne tražbine, nisu od odlučnog značaja, kao niti okolnost da se predlagatelj osiguranja prethodno nije pokušao namiriti na mirovini protivnika osiguranja, budući Ovršnim zakonom nije propisana takva obveza, kao preduvjet zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Osim toga, valja istaknuti da pravno stajalište Županijskog suda u Splitu, na koju se protivnik osiguranja poziva u žalbi, nije primjenjivo u konkretnoj pravnoj stvari budući se u toj pravnoj stvari odlučivalo o osnovanosti privremene mjere zabranom otuđenja nekretnina. U odnosu na žalbene navode da je povrijeđena odredba iz čl. 50. st. 1. točke 5. OZ, a kojom odredbom je naveden žalbeni razlog protiv rješenja o ovrsi, valja istaknuti da primjenom načela

8 Gž Ovr-90/2023-2

strogog formalnog legaliteta ovaj sud nije ovlašten upuštati se u razmatranje materijalne zakonitosti i pravilnosti ovršne isprave.

10. S obzirom da su ispunjene sve pretpostavke iz citirane odredbe čl. 296. OZ, a ovršni sud nije ovlašten ispitivati zakonitost priloženih ovršnih isprava, to istaknuti žalbeni navodi nemaju utjecaj na zakonitost pobijanog rješenja. Valja istaknuti i da je protivnik osiguranja vlasnik predmetne nekretnine, kako to proizlazi iz zemljišnih knjiga, konkretno zemljišnoknjižnog izvatka (list spisa 22), te koji izvadak je javna isprava te se smatra da zemljišna knjiga potpuno i istinito održava činjenično i pravno stanje zemljišta, sukladno odredbi iz čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22.).

11. Slijedom iznesenog je valjalo na temelju čl. 380. točka 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Zadru 19. svibnja 2023.

Sutkinja

Sanja Dujmović