Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž R-89/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužiteljice M. B; OIB:…., iz L., koju zastupa punomoćnik M.K., odvjetnik u Z., protiv tuženika D.z.Z.ž., sa sjedištem u N., OIB: 41639129563, Šiptal 1, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima - odvjetnicima u Odvjetničkom društvu K. & M. d.o.o., Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pr-1147/2021 od 9. ožujka 2023., dana 18. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tuženika D.z.Z.ž., i djelomično potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pr-1147/2021 od 9. ožujka 2023. u dijelu pod toč. I. izreke i u dijelu pod toč. III. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici M.B. trošak u iznosu od 264,41 EUR (1.992,19 kn) sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

II Djelomično se preinačuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Pr-1147/2021 od 9. ožujka 2023. u dijelu pod toč. III. izreke kojim je naloženo tuženiku D.z.Z.ž., naknaditi tužiteljici M.B. parnični trošak preko iznosa od 264,41 EUR (1.992,19 kn) do iznosa od 311,07 EUR (2.343,75 kn) tj. za iznos od 46,66 EUR (351,56 kn) tako da se u tom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, odbija kao neosnovan.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika D.z.Z.ž., za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku D.z.N., sa sjedištem u N., OIB: 41639129563, da tužitelju M.B. iz L., OIB: ……, zastupanoj po punomoćniku M.K., odvjetnik iz Z., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 232,33 eur / 1.750,52 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 8,37 eur/63,07 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,43 eur/10,76 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,79 eur/28,52 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,91 eur/59,63 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,18 eur/39,04 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,94 eur/44,72 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,47 eur/18,63 kn od 16.1.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,83 eur/36,36 kn od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,32 eur/62,72 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,31 eur/40,00 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,14 eur/121,64 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,67 eur/163,28 kn od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,94 eur/37,25 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,08 eur/8,16 kn od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,27 eur/39,72 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,28 eur/62,42 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,91 eur/59,58 kn od 16.8.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,60 eur/57,25 kn od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,83 eur/43,89 kn od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,65 eur/87,78 kn od 16.11.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,12 eur/15,96 kn od 16.12.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,33 eur/25,08 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,60 eur/27,12 kn od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,18 eur/61,64 kn od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,65 eur/117,93 kn od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,03 eur/45,41 kn od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,59 eur/79,76 kn od 16.10.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,90 eur/142,43 kn od 16.12.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,38 eur/70,70 kn od 16.01.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,16 eur/68,98 kn od 16.01.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,47 eur/11,09 kn od 16.02.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na pa do isplate i to do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 6,54 eur/49,25 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, iznos od 2,19 eur/ 16,49 kn od 16.8.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, iznos od 7,57 eur/57,01 kn od 16.9.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, iznos od 2,58 eur/19,43 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovoga postupka u iznosu od 311,07 EUR / 2.343,75 kuna, uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, a do zatraženog, zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan."

2. Protiv citirane presude u dijelu pod toč. I. i III. izreke, žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi ističe kako prvostupanjski sud navodi da se potraživani dodaci sukladno odredbama važećih kolektivnih ugovora obračunavaju na sve efektivno odrađene sate, uključujući i sate prekovremenog rada. Prvostupanjski sud počinio je apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Dalje ističe da u skladu s čl. 319. st. 1. Zakona o obveznim odnosima odredbe ugovora imaju se primjenjivati onako kako glase, a što da se odnosi kako na same ugovorne stranke kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama tako i na sud koji o načinu primjene istih odlučuje. Odnosno sud nema pravo niti može tumačiti odredbe kolektivnog ugovora na način kojim bi se iste mijenjale, odnosno ne može se mijenjati njihov sadržaj i smisao, kao i suglasna volja stranaka koja je izražena sklapanjem kolektivnog ugovora. U Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja jasno i izričito je uređeno da se dodaci po čl. 57., čl. 59. i čl. 60., kao i dodaci po čl. 54. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama računaju na osnovnu plaću, kao fiksni dodaci koji ne ovise o odrađenim satima u mjesecu. Citira odredbu čl. 47. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama navodeći da osnovna plaća ne ovisi ni o broju sati mjesečnog fonda radnih sati niti o broju stvarno odrađenih sati. Na istom radnom mjestu, osnovna plaća je fiksni iznos i mijenja se tek jednom godišnje kad radnik navrši sljedeću godinu radnog staža ili ako se odlukom Vlade Republike Hrvatske promjeni osnovica za izračun. Dodatak za posebne uvjete rada, liječnički dodatak za iznimnu odgovornost obračunati su na osnovnu plaću i ne obračunavaju se na prekovremene sate jer prekovremeni sati nisu dio osnovne plaće. Žalbu izjavljuje i zbog odluke o parničnom trošku jer su istom povrijeđene odredbe čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku te je pogrešno primijenjena Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Nezakonito je tužiteljici priznat trošak podneska od 29. studenoga 2022. obzirom tuženik nije ničim izazvao taj trošak, dok je tužiteljica bila dužna u tužbi ispravno postaviti svoj tužbeni zahtjev. Nadalje, nije jasno iz kojeg razloga je tužiteljici priznat trošak sastava podneska od 15. veljače 2023. kada je, imajući u vidu da je riječ o sporu male vrijednosti, tužiteljica bila dužna u tužbi navesti sve činjenice i dokaze na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev. Nije jasno iz kojeg razloga je tužiteljici priznat trošak sastava podneska od 20. veljače 2023. kada je kasnijim podneskom od 22. veljače 2023. tužiteljica ispravila omašku u postavljenom tužbenom zahtjevu. Osim toga, nije jasno iz kojeg razloga je sud priznao trošak sastava podneska od 22. veljače 2023. po Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kada je isti samo specificiran tužbeni zahtjev. Tuženik posebno ukazuje da je tužiteljica sve navedeno mogla dostaviti na ročište 23. veljače 2023. umjesto da je slala podneske 15. veljače, 20. veljače i 22. veljače 2023. Zaključno, nije jasno iz kojeg razloga je tužiteljici priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude obzirom navedeni trošak nije bio potreban. Slijedom navedenog predlaže žalbu uvažiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. U konkretnom slučaju tužbeni zahtjev tužiteljice niži je od 10.000,00 kn što znači da je to sukladno odredbi čl. 458. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP) koji se primjenjuje po čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) - spor male vrijednosti.

6. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toga Zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. toga Zakona.

6.1. Dakle, u odnosu na žalbeni razlog na koji se tuženik poziva u žalbi - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, reći je da ovaj drugostupanjski sud nije ispitivao pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja budući da se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati iz tog razloga.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupanja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tuženik budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega se ista može ispitati.

8. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP u svezi sa čl. 467. st. 1. ZPP.

9. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od svibnja 2016. do siječnja 2020. u bruto iznosu od 232,33 EUR (1.750,52 kn) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate, kako je to specificirano pod toč. I. izreke i to na ime otežanih uvjeta rada za vrijeme prekovremenog rada, na ime dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za prekovremene sate, i na ime manje obračunatog iznosa naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

10. Prvostupanjski sud je prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP, utvrdio da je tužiteljica kod tuženika zasnovala radni odnos na radnom mjestu medicinske sestre te da joj stoga svi dodaci i uvećanja, koji se računaju u odnosu na iznos osnovne plaće, pripadaju za efektivno odrađene sate rada, kako u redovnom tako i u prekovremenom radu. Prvostupanjski sud se pritom poziva na odredbu čl. 47. Kolektivnog ugovora za djelatnike zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13.; dalje KU/13) zaključujući da plaću tužiteljice i za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci u odnosu na osnovnu plaću, uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada. Nadalje, pozivom na odredbu čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 35/19.) zaključuje da se dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi obračunava za svaki efektivno odrađeni sat rada, redovnog ili prekovremenog i to tako da se utvrdi vrijednost osnovne plaće za sat rada i na njega obračuna dodatak. Primjenom odredbe čl. 34. st.2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18.; dalje KU/18) te članak 59. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj 141/12; dalje TKU) tužiteljici je priznata naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je naložio tuženiku isplatiti tužiteljici na ime razlike manje isplaćenih plaća s osnova neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada bruto iznos od 232,33 EUR (1.750,52 kn) s time što je za iznos od 18,88 EUR (142,18 kn) zahtjev odbijen zbog nastupa zastare.

11. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda na utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo.

12. I u ovoj fazi postupka tuženik osporava obračunavanje dodataka tvrdnjom da se dodatak za otežane uvjete rada i dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi računaju na osnovnu plaću i da se ne obračunavaju na prekovremene sate.

13. Člankom 47. KU/13 (čl. 45. KU/18) određeno je: "Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća."

13.1. Prema odredbi čl. 57. st. 2. KU/13 radnicima na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada uvećava se osnovna plaća.

13.2. Prema čl. 59. istog Kolektivnog ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće.

14. Po ocjeni ovog suda tumačenje tuženika, kako se dodatak za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU/13 odnosno liječnički dodatak za iznimnu odgovornost iz čl. 59. KU/13 ne obračunavaju na prekovremene sate, nije prihvatljivo.

15. Naime, u svezi s primjenom spornih odredbi ukazati je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj: Rev 3566/2018-2 od 17. prosinca 2019. na materijalnopravno pitanje:

"Imaju li tužitelji, kao zdravstveni radnici u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15), za ostvareni prekovremeni rad pravo na isplatu dodatka na posebne uvjete rada iz čl. 57. Kolektivnog ugovora, i dodatka na odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. Kolektivnog ugovora, i na sate odrađenog prekovremenog rada na iznos uvećanja za prekovremene sate rada, odnosno da li i za ostvarene sate prekovremenog rada imaju uz uvećanje od 50% i pravo na isplatu dodataka iz čl. 57. i 59. navedenog kolektivnog ugovora?." odgovorio:

"Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu.".

15.1. Izloženo pravno shvaćanje prihvaćeno je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-56/19-18 od 9. prosinca 2019.

16. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu razlike naknade plaće za istaknuti je da je odredbom čl. 36. st. 1. KU/13 propisano da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

16.1. Odredbom čl. 36. st. 2. KU/13 propisano je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca ako je to za njega povoljnije (istovjetno čl. 34. st. 1. i 2. KU/18).

17. S obzirom da je tužiteljica tužbeni zahtjev precizirala u skladu s obračunom dostavljenim od strane tuženika koji iz tog razloga nije osporavao visinu istog, pa kako tuženik tužiteljici nije obračunavao ni isplatio utužene dodatke za sate koje je tuženik evidentirao kao prekovremeni rad odnosno naknadu plaće u skladu s naprijed navedenim odredbama KU/13 i KU/18, to je pravilno prvostupanjski sud odlučio kao u izreci pod toč. I. dosuđujući ujedno i pripadajuće zatezne kamate koje teku na određene mjesečne iznose od dospijeća do isplate pozivom na odredbu čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).

18. U pogledu odluke o trošku ocjenjuje se neosnovanim žalbeni navod tuženika kojim ukazuje na trošak priznat tužiteljici za sastav podneska od 29. studenoga 2022. budući da je tužiteljica navedeni podnesak sastavila nakon što je tuženik postupio po rješenju prvostupanjskog suda od 7. listopada 2022. i dostavio prvostupanjskom sudu traženu dokumentaciju odnosno tužiteljica postupila po rješenju prvostupanjskog suda od 21. studenoga 2022. kada joj je naloženo postaviti određeni tužbeni zahtjev u skladu s odredbom čl. 186.b st. 4. ZPP.

18.1. Također se neosnovanim nalazi žalbeni navod u svezi troška priznatog tužiteljici za sastav podneska od 15. veljače 2023., jer spisu predmeta nije priložen podnesak tužitelja od navedenog dana, dok je podnesak od 14. veljače 2023. podnesak kojim se tužiteljica očitovala na navode odgovora na tužbu u svezi s čime je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo i za sastav istog priznao naknadu primjenom Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., 37/22. i 126/22.; dalje Tarifa) – 25 bodova. Žalbeni navod iznesen u svezi sa sastavom podneska od 20. veljače 2023. nalazi se neosnovanim iz razloga jer je tužiteljica primila izračun kojeg je tuženik dostavio 5. veljače 2023. predlažući da se tužiteljica očituje da li je sa istim suglasna i konačno uredi svoj tužbeni zahtjev, što je tužiteljica i učinila podneskom od 20. veljače 2023.

19. Međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je donoseći pobijanu odluku pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici priznao trošak za sastav podneska od 22. veljače 2023. po Tbr. 8. toč. 1. Tarife u visini od 25 bodova budući da je riječ o podnesku kojim tužiteljica samo ispravlja omaškom učinjenu grešku u prethodnom podnesku te se ne radi o podnesku iz Tbr. 8. toč. 1. Tarife već iz Tbr. 8. toč. 3. Tarife – ostalom podnesku za sastav kojeg pripada 25 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 3., 6. i 7. odnosno u konkretnom slučaju 6,25 bodova što uvećano za trošak PDV od 25 % iznosi 7,81 bod odnosno 15,55 EUR (117,19 kn), a ne 62,21 EUR (468,75 kn).

20. Također je prvostupanjski sud donoseći pobijanu odluku pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici priznao trošak pristupa na ročište povodom objave presude budući da je na tom ročištu zamjenici punomoćnika tužiteljice pročitana izreka presude, ukratko obrazloženi razlozi donošenja takve presude koja je zamjenici punomoćnika uručena u ovjerenom prijepisu (čl. 335. st. 8. ZPP) kako to proizlazi iz zapisnika sačinjenog 9. ožujka 2023. tako da tužiteljici taj trošak pripada sukladno odredbi Tbr. 9. toč. 3. Tarife, kako je to pravilno priznao prvostupanjski sud. 21. Slijedom iznesenog valjalo je, primjenom odredbi čl. 368. st. 1. ZPP te čl. 373. toč. 3. ZPP, djelomično odbiti žalbu tuženika odnosno djelomično uvažiti žalbu tuženika i odlučiti kao pod toč. I i II izreke ove drugostupanjske presude.

22. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. st. 5. ZPP budući da je tuženik u žalbenom postupku uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva odnosno samo u pogledu odluke o troškovima postupka, a zbog čega nisu nastali posebni troškovi, kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke pod toč. III. izreke.

23. U preostalom, a ne pobijanom dijelu po toč. II. izreke, i u dijelu pod toč. III. izreke kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za više zatražen trošak postupka, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

24. Dvojno iskazivanje temelji se na odredbi čl. 48. st. 1. u svezi čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22).

U Zadru 18. svibnja 2023.

Sutkinja

Sanja Dujmović