REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1906/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ines Milić, odvjetnica u Splitu, protiv I-tuženice VO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-tuženice GO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], III-tuženika KO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i IV-tuženika mlt. UO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica VO, a svi tuženici zastupani po punomoćniku RO, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1000/2022- 2 od 24. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj P-2242/2022 od 19. listopada 2022., u sjednici održanoj 17. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije I do IV-tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
„I. Utvrđuje se da su tužiteljica FO iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1958. i sada pokojni DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1962., živjeli u izvanbračnoj zajednici koja ima učinke bračne zajednice u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona.
II. Dužni su tuženici u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici troškove postupka u visini od 22.875,00 kuna.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnose tuženici zbog pitanja koja glase:
„1. Da li je za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona potrebno da izvanbračni partneri se redovno posjećuju, žive zajedno ukoliko su u mogućnosti, da zajedno doprinose zajedničkom kućanstvu odnosno koji su bitni elementi postojanja izvanbračne zajednice neudate žene i neoženjenog muškarca?
2. Da li veza između DO i OO ima kvalitetu izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona s obzirom da prema kazivanju svjedoka FO nije posjećivala DO od listopada 2013.g. do njegove smrti 14. veljače 2014.g.?
3. Da li bi za postojanje izvanbračne zajednice između DO i OO između njih trebala postojati trajna ekonomska i emotivna zajednica da bi ima kvalitetu izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona?
4. Da li, a iako „nije od odlučnog značenja činjenica života na istoj adresi“, utvrđenja da DO i OO nisu živjeli na istoj adresi predstavlja jedan od elementa na temelju kojeg se može zaključiti činjenica nepostojanja izvanbračne zajednice između njih u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona?
5. Da li zajednica života zasnovana u smislu povremenog posjećivanja, pomaganja i sl. može imati kvalitetu izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 3. Obiteljskog zakona?“,
ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Iz sadržaja prijedloga te izričaja postavljenih pitanja razvidno je da tuženici u biti osporavaju činjenična utvrđenja sudova nižeg stupnja i izražavaju neslaganje sa činjeničnim zaključcima sudova. Pored toga odgovor na postavljena pitanja ovisi o činjeničnim okolnostima svakog pojedinog slučaja pa stoga odgovori na postavljena pitanja ne mogu imati značaj načelnih stavova ovog suda o pitanjima primjene prava i jednakosti svih u njegovoj primjeni, slijedom čega se ne radi o pitanjima zbog kojih bi trebalo dopustiti podnošenje revizije jer odgovorom na njih ovaj sud bi samo mogao riješiti prijepor između stranaka ali ne i donijeti načelna pravna shvaćanja koja bi riješila pitanje jedinstvene primjene prava u svim drugim sporovima iste vrste.
6. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 17. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina