REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-668/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Z. Ž. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. Z. Ž. i okr. B. H., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu od 23. siječnja 2020., broj: 27. Pp J-645/2019-32, u sjednici vijeća održanoj 17. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. Z. Ž. i okr. B. H. a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. Z. Ž. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okr. B. H. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da bi:

dana 15. 10. 2019. u 16:00 sati, na njivi u D. K. kod kbr. xx, narušavali javni red i mir da način da je 1. okrivljeni sa terase svoje obiteljske kuće vičući vrijeđao A. M., rođenu 10. 05. 1985, s prebivalištem na adresi D. K. kbr. xx, K., pogrdnim riječima: „kurva, jebo ti Bog mater, gamad“, a potom i F. P., rođenog 16. 10. 1964., s prebivalištem na adresi D. K. kbr. xx, K., pogrdnim riječima: „peder, gamad“, a potom 2. okrivljena vičući vrijeđala A. M. pogrdnim riječima: „kurva, gamad“, a nakon navedenoga došla na njivu odnosno do traktora na kojemu se nalazio F. P. te istoga najprije vičući vrijeđala pogrdnim riječima: „jebo ti pas mater, to nesmiješ špricati“, a zatim ga i udarila sa pomagalom za hodanje „štakom“ u predjelu podlaktice lijeve ruke,

dakle, narušavali javni red i mir glasno vičući i vrijeđajući susjede na njivi kao mjestu dostupnom čujnosti i vidljivosti, a 2. okrivljena pritom i fizički napala F. P. udarivši ga štakom,

- pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. Z. Ž. i okr. B. H. je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog u Zlataru, Stalne službe u Klanjcu od 23. siječnja 2020., broj: 27. Pp J-645/2019-32, okr. Z. Ž. i okr. B. H. su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 kuna (što je protuvrijednost 40,00 EUR), koju su dužni platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna, svaki okrivljenik.

2. Protiv te presude, zajedničku žalbu su podnijeli okr. Z. Ž. i okr. B. H., putem braniteljice odvjetnice A. S. P., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici oslobode od optužbe odnosno da se obustavi prekršajni postupak protiv oboje okrivljenih odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje se okr. Z. Ž. i okr. B. H. optužuju, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.

5. Naime, iz izreke pobijane presude proizlazi da je okr. Z. Ž. proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio na „terasi svoje obiteljske kuće“, a okr. B. H., isti prekršaj, da je počinila „na njivi“, pri čemu je, za ovu okrivljenicu, ispušten dio činjeničnog opisa optužbe kojim se ovu okrivljenicu teretilo da je dio inkriminirane radnje počinila „na prilaznom zemljanom putu“. Dakle, prema izreci prvostupanjske presude, mjesta počinjenja prekršaja su terasa obiteljske kuće i njiva, koja mjesta, po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, spadaju u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj.

6. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

7. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

8. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.

9. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa prvostupanjske presude, okr. Z. Ž. i okr. B. H. su proglašeni da su prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinili na fiktivnom javnom mjestu (terasa obiteljske kuće i njiva), ali nije opisano da je njihova radnja (vika i tjelesni sukob) bila čujna i vidljiva na neograničenom javnom mjestu. Ovaj nedostatak nije otklonjen djelomičnom naznakom refleksije posljedice u zakonskom opisu prekršaja, jer sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja.

10. Iz navedenih razloga, djelo za koje se protiv okr. Z. Ž. i okr. B. H. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da su okrivljenici za predmetno djelo prekršaja oslobođeni od optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Uslijed navedene odluke, žalba okrivljenih je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. svibnja 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.