REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1854/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. T., OIB ... iz Z., kojeg zastupa punomoćnik N. H., odvjetnik u Z. protiv tuženice E. & S. b. d.d., OIB ... R., koju zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M., K. & P., u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-429/2022-2 od 1. rujna 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2649/2019-32 od 28. siječnja 2022., u sjednici održanoj 17. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-429/2022-2 od 1. rujna 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2649/2019-32 od 28. siječnja 2022., u odnosu:

„na povredu prava na pravično suđenje iz odredbe čl.6.st.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske“ te u odnosu na pitanje:

„Treba li sud u postupcima u kojima tužitelj postavlja restitucijski zahtjev za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o kamatnoj stopi tužbeni zahtjev umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, točnije umanjiti s manje plaćenim kamatama nastalim u razdoblju kada je kamatna stopa bila niže od početno ugovorene?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2649/2019-32 od 28. siječnja 2022.

2. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, u odnosu na pitanja:

„1. Obzirom na primijenjeni stav VSRH-a da je podnošenjem kolektivne tužbe došlo do prekida zastare te da je ista ponovno počela teći pravomoćnošću odluka u kolektivnom sporu, ali i obzirom na noviji stav VSRH-a sa sjednice Građanskog odjela od 30.01.2020. broj Su-IV-47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora?

2. Ima li se stranka ugovora o kreditu koja je neki iznos stekla bez osnove (tuženik), u slučaju utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, smatrati poštenim /savjesnim ili nepoštenim /nesavjesnim stjecateljem tih iznosa i to sve u smislu odredbe članka 1115. (ranije članak 214.) ZOO-a?

3. Ima li se u svjetlu Direktive 93/13 kao i odluke Suda EU u predmetu broj C- 81/19 i C-243/20 smatrati da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF na način kako je ista ugovorena odredbom članka 7. stavka 3. predmetnog ugovora o kreditu isključena od ispitivanja nepoštenosti, a sve budući da je ta ugovorna odredba odraz tj. sadržajno u cijelosti usklađena s odredbom članka 22. ZOO-a?

4. Ima li mjesta primjeni članka 138. a Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09 – dalje u tekstu ZZP/07) u pojedinačnim sudskim postupcima (izravna primjena odluka u kolektivnom postupku), kada je odluka nacionalnog suda u kolektivnom postupku donesena na temelju predugovorne dokumentacije (oglasi i reklamni materijali) bez ispitivanja okolnosti u kojima su vođeni pregovori te opsega pruženih informacija prije sklapanja ugovora, a i stav je nacionalnog suda u kolektivnom postupku da su informacije koje su pojedini potrošači dobili tijekom pojedinačnih pregovora o sklapanju ponuđenog ugovora relevantne samo za pojedinačni odnos između banke i određenog potrošača i da se sudovi u kolektivnom postupku nisu time bavili ?

5. Predstavlja li neizjašnjavanje suca o postojanju okolnosti koje bi mogle utjecati na njegovu nepristranost, a koje okolnosti tuženiku nisu poznate niti može do njih doći samostalno, povredu prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava RH i čl.6. EKLJP?

6. Treba li sud u postupcima u kojima tužitelj postavlja restitucijski zahtjev za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o kamatnoj stopi tužbeni zahtjev umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, točnije umanjiti s manje plaćenim kamatama nastalim u razdoblju kada je kamatna stopa bila niže od početno ugovorene?“

2.1. Predlagatelj u bitnome smatra, imajući u vidu:

- da je podneskom od 28. prosinca 2020. predložio prvostupanjskom sudu da preispita postojanje okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje nepristranost i objektivnost suda, kao i okolnosti koje bi mogle dovesti do izuzeća suca, sukladno odredbama čl. 71. do 76. ZPP-a

- da se raspravni sudac tijekom postupka nije očitovao o prijedlogu tuženika da ispita postojanje tih okolnosti, a da se o tome nije očitovao niti u prvostupanjskoj presudi

- da iako je te iste okolnosti predlagatelj isticao i u žalbi, drugostupanjski sud otklanja te prigovore na način da zahtjev za izuzećem suca nije određeno postavljen odnosno da je tuženica neodređeno i hipotetski postavila zahtjev za izuzeće, te da u tim okolnostima to nije od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke

2.2. Slijedom navedenog, proizlazi da predlagatelj, ukazujući na postupanje suda u vezi s neočitovanjem suca prvostupanjskog suda o okolnostima koje bi mogle dovesti do njegovog izuzeća, učinio vjerojatnom povredu prava na pravično suđenje.

3. Odredba čl. 6 st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 - dalje: Konvencija) određuje da radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. I odredba čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90,135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14, dalje: Ustav) određuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

4. U situaciji kada je predlagatelj ukazao na propust suda da odluči o zahtjevu tuženika postoje li razlozi za izuzeće suca, isti je učinio vjerojatnim da je time onemogućen u ostvarenju prava na pravnično suđenje. Sud ima aktivnu ulogu u ostvarenju procesnih jamstava strankama koja jamstva u konačnici dovode do zaštite njihovih subjektivnih prava a time i onih koja štite Konvencija i Ustav.

5. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je šesto postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu jer u odnosu na postavljeno pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-1077/2020 od 2. veljače 2021., presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1336/2021 od 28. travnja 2022.) (tako i Revd-3522/2022-2 od 13. rujna 2022.).

6. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da su u ovoj pravnoj stvari ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješeno kao u izreci.

7. U odnosu na ostala pravna pitanja (1., 2., 3. i 4.) uzima se da je prijedlog za dopuštenje povučen, u smislu odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a.

Zagreb, 17. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.