REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4638/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Splitska Riva d.o.o. iz Splita, Gundulićeva kbr. 23, OIB 18175139135, zastupanog po punomoćnici Sandi Mršić, odvjetnici iz Splita, protiv tuženice KTRD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Bukojeviću, odvjetniku iz Zagreba, radi predaje posjeda drvarnice i zabrane uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1283/2021-3 od 2. lipnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1297/2014 od 12. lipnja 2015., u sjednici održanoj 16. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1283/2021-3 od 2. lipnja 2022. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:
„Da li sud kod ocjene postojanja da li je jasno razgraničeni dio tavana kao sporedni dio višestambene zgrade služio samo jednom posebnom dijelu zgrade (tužiteljevom) a ne svim posebnim dijelovima zgrade, može uvjetovati dokazivanje takve činjenice samo određenom vrstom dokaza, u konkretnom slučaju pisane suglasnosti svih suvlasnika ili je postojanje takve činjenice moguće dokazivati usmenim iskazima drugih suvlasnika o nesmetanom korištenju takvog sporednog dijela zgrade od strane jednog suvlasnika i njegovih pravnih prednika kroz razdoblje duže od 20 godina?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom djelomično je prihvaćena žalba tuženice te preinačena prvostupanjska presuda i suđeno:
"I. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužitelju u suposjed drvarnicu koja se nalazi u kutu jugoistočnog dijela potkrovlja zgrade u [adresa], dok se za više traženo u dijelu kojim je tražena predaja u isključivi posjed i zabrana uznemiravanja u odnosu na predmetnu nekretninu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.337,50 kuna.“
2. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja naznačenog u izreci ovoga rješenja, a kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Tuženica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 2. lipnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. Po tome je ovdje postavljeno pitanje iz prijedloga za sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužitelja postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (kako je to naznačeno i u odluci revizijskog suda posl. br. Rev-2709/2017-2 od 21. travnja 2021.) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.
9. Stoga je pravilno za zaključiti:
9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),
9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda, te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).
Zagreb, 16. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
