REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1488/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv tuženika Grada Rijeke, Rijeka, Korzo 16, OIB 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnice Jasenka Perković i Danijela Kovačić, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Danijela Kovačić i Jasenka Perković u Rijeci, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1795/2020-3 od 22. studenoga 2021. kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Rijeci broj P-274/2019-13 od 10. veljače 2020., u sjednici održanoj 16. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1795/2020-3 od 22. studenoga 2021. kojima su potvrđeni presuda i rješenje Trgovačkog suda u Rijeci broj P-274/2019-13 od 10. veljače 2020.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnima za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodeći da je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda o tim pitanjima nepodudarno shvaćanju revizijskog suda, odnosno da glede tih pitanja postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), čl. 385.a ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja koja je predlagatelj naznačio u prijedlogu ne udovoljavaju pretpostavkama dopuštenosti iz čl. 385.a ZPP, jer se ne radi o pitanjima koja bi bila važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu na ime ostvarene koristi u visini zakupnine, za koju tvrdi da ju je tuženik ostvario bespravno koristeći poslovni prostor koji je tijekom utuženog razdoblja bio u vlasništvu tužiteljice.
6. Sadržajem prva dva naznačena pitanja tuženik ističe da, protivno shvaćanju drugostupanjskog suda, tužiteljica nije ispunila pretpostavke za stjecanje prava vlasništva spornog poslovnog prostora prema odredbi čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj 92/96, 92/99,39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19 - dalje: Zakon o naknadi) jer u upravnom postupku nije doneseno pravomoćno rješenje kojim bi ona bila utvrđena vlasnicom, te da sporna nekretnina nije mogla postati vlasništvo Republike Hrvatske na temelju odredbe čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP). U konkretnom slučaju, utvrđeno je da se je radilo o nekretnini koja je bila upisana kao društveno vlasništvo, bez upisanog prava korištenja, za koju nije podnesen zahtjev za naknadu. Sukladno pravnom shvaćanju ovog suda, izraženom primjerice u odluci Rev 199/2021-2 od 2. ožujka 2021., Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na temelju odredbe čl. 77. Zakona o naknadi ex lege, a ne pravomoćnošću rješenja nadležnog upravnog tijela, koje predstavlja samo deklaratornu odluku i kojom se utvrđuje ex lege stjecanje prava vlasništva na temelju navedene zakonske odredbe. Budući da je shvaćanje drugostupanjskog suda podudarno izloženom shvaćanju revizijskog suda, naznačena pitanja se ne mogu smatrati važnima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
7. Treće pitanje, kojim predlagatelj osporava zaključak suda o nepoštenju tuženika u smislu odredbe čl. 165. st. 1. ZVDSP, polazi od činjenica koje nisu utvrđene u postupku (da je tuženik obveznik naknade sukladno čl. 13. Zakona o naknadi te da se u njegovoj imovini nalazi(la) sporna nekretnina). Stoga se to pitanje ne može smatrati važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
8. Četvrto pravno pitanje se iscrpljuje u isticanju bitne povrede odredaba parničnog postupka, međutim navedeno nije samo po sebi dopušteni razlog za dopuštenje revizije. Naime, čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu (tako i Revd-3794/20 od 16. veljače 2021. te Revd-4994/22 od 11. siječnja 2023.).
9. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi sa čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 16. svibnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić
Broj zapisa: 9-30859-30d54
Kontrolni broj: 0db2a-e75f0-03a96
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ŽELJKO ŠARIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
