Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Broj: 70. Ovr-2670/2021-14
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Renati Kuni, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, protiv ovršenice A. K., OIB: ..., zastupane po punomoćniku A. B., odvjetnici iz O., radi ovrhe radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed ovrhovoditelju, dana 16. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed ovrhovoditelju.
Obrazloženje
1. Republika Hrvatska, za Ministarstvo obrane, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku kao ovrhovoditeljica podnijela je dana 29. travnja 2021. godine ovom sudu prijedlog za ovrhu ispražnjenjem i predajom u posjed ovrhovoditelju, slobodan od osoba i stvari ovršenika, stan ..., a temeljem ovršne isprave pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku broj: P-... od dana 26. travnja 2006.g.
2. Na rješenje o ovrsi ovog suda pod poslovnim brojem Ovr-747/2021-4 od dana 17. lipnja 2021. (novi broj spisa: Ovr-2670/2021) ovršenica je po punomoćnici uložila žalbu i rješenjem broj: Gž Ovr-592/2021-2 od dana 14. listopada 2021.g. Županijski sud u Splitu uvažio je žalbu ovršenice i ukinuo navedeno rješenje ističući da se ovršenica izrijekom poziva na pravo na dom, a u konkretnom slučaju ovršna isprava donesena je 2006.g. dok Republika Hrvatska još nije bila članica Europske zajednice pa u parničnom postupku navedeno nije bilo predmet ispitivanja.
3. Uvažavajući uputu navedenog Županijskog suda održano je ročište dana 26. travnja 2023.g. i na istom ročištu ovršenica je izjavila kako stanuje na adresi ... i ta adresa je prijavljena nadležnim tijelima i na njenoj osobnoj iskaznici. Na navedenoj adresi u stanu živi 26 godina, bez prekida i nema nikakvu drugu nekretninu za život i stanovanje niti koristi ikakvu drugu nekretninu. Nakon pogibije sina u Domovinskom ratu, rečeno im je da mogu predati zahtjev za rješavanje stambenog pitanja pa su suprug i ona popunili takav zahtjev i predali ga u Ministarstvo obrane. Nakon podnošenja zahtjeva pozvana je u prostorije tog Ministarstva u Osijeku, gdje su suprug i ona zajedno s kćerkom dobili rješenje o privremenom korištenju stana na godinu dana. Navodi da nije čitala i razumjela to rješenje i naknadno je pozvana u prostorije Ministarstva gdje joj je rečeno da može birati, da li će ostati u tom stanu ili želi obnovu. Izjavila je i potpisala da želi ostati u tom stanu tako da u stanu živi do danas. Nikada joj nitko nije ponudio nikakav drugi stan ili bilo kakav smještaj. Ovaj stan smatra svojim domom i sa stanom ima trajnu vezu, a njen sin, pokojni Z. K., stekao je status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te prilaže u spis potvrdu o tome.
4. Ovrhovoditelj je po zastupniku izjavio kako je ovaj ovršni postupak radi ispražnjenja i predaje nekretnine pokrenut temeljem pravomoćne i ovršene presude broj P-..., nakon provedenog parničnog postupka. Presudom je naloženo ovršenici da Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane preda u neposredan posjed predmetni stan u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe. Ovršenica predmetni stan nije predala ovrhovoditelju u roku 15 dana pa niti do dana današnjeg, s time da ne zna i ne može reći koji su razlozi za to da Ministarstvo obrane nije ranije zatražilo ispražnjenje nego je ovaj ovršni postupak pokrenut nakon što je ovršenica u stanu bila više od 20 godina. Oni ne mogu naloga Ministarstva samostalno ići u ovršni postupak pa su morali čekati da Ministarstvo reagira i u ovaj postupak su krenuli nakon što je Ministarstvo obrane reagiralo prema njima i zatražilo pokretanje ovršnog postupka radi ispražnjenja i predaje nekretnine od strane ovršenice. Poznato joj je da ovršenica Ministarstvu obrane plaća najam za taj stan i poznato joj je da u jednom periodu nije bila uredan platiša pa su morali ići za tu najamninu i u ovršni postupak. Ne zna razloge zašto je Ministarstvo obrane sada zatražilo pokretanje ovog ovršnog postupka, ali pretpostavlja da moguće imaju neku drugu djelatnu vojnu osobu koju treba stambeno zbrinuti. To bi bio razlog zašto je Ministarstvo smatralo nužnim zatražiti ovo prisilno iseljenje, a objasnila je time i svrhu koja se ima ostvariti iseljenjem, odnosno zbrinuti neku drugu obitelj. Napominje da ovršenica protiv sebe ima pravomoćnu sudsku odluku koja joj nalaže iseljenje iz stana. Prema njenim saznanjima, a to proizlazi iz presude koja je temelj ovog ovršnog postupka, ovršenica i njen suprug nisu uspjeli iza svog pokojnog sina utvrditi status branitelja Domovinskog rata i zato je rješenje koje su dobili samo privremeno korištenje spornog stana. U toj fazi utvrđivalo se pred upravnim tijelom O.-b. ž., po zahtjevu roditelja pok. Z. K., priznavanje prava na obiteljsku invalidninu i utvrđivanje statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Za cijelo vrijeme korištenja stana ovršenica je plaćala naknadu za bespravno korištenje stana u visini najamnine, jer joj nije mogla biti naplaćivana najamnina kao bespravnoj korisnici koja nema zaključen Ugovor o najmu. Ministarstvo obrane je slalo uplatnice ovršenici. Na upit punomoćnice ovršenice koja je prijeko potrebna društvena potreba za iseljenje ovršenice, ovrhovoditeljica odgovara da se o tome očitovala u odgovoru na tužbu od 4. studenoga 2021. pod brojem P-DO-..., a to bi bio razlog da se iseljenjem ovršenice omogućava tijelima Republike Hrvatske stambeno zbrinjavanje službenih djelatnih vojnih osoba, koje imaju pravo na službene stanove temeljem Pravilnika o stambenom zbrinjavanju, dok je ovršenica svoje pravo na bespravno stanovanje u predmetnom stanu konzumirala dugi niz godina i u kojemu je ostavljena prešutnom voljnom Ministarstva obrane RH, unatoč pravomoćnoj presudi kojom se nalaže njeno iseljenje.
5. Pravo na dom zaštićeno je člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("NN RH Međunarodni ugovori" broj: 18/97., 6/99.-isp., 8/99., 14/02., 13/03.-objava, 9/05.-objava, 1/06. i 2/10.-objava; a koji glasi: "1. Svatko ima pravo na poštovanje...doma..., 2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih". Nadalje čl. 34. st.1 Ustava republike Hrvatske glasi:"Dom je nepovrediv. (...)", a čl. 16. Ustava Republike Hrvatske glasi:"Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju".
6. Ocjenjujući razmjernost i razumnost zadiranja ovrhovoditelja kao tijela javne vlasti u pravo ovršenice na dom, sud je cijenio navode ovršenice kako je prijavljena nadležnim tijelima na adresu ..., i u spornom stanu stanuje i živi duže od 20 godina, temeljem rješenja Ministarstva obrane o privremenom korištenju stana na godinu dana. U tom stanu živi bez prekida i nema nikakvu drugu nekretninu za život i stanovanje i nitko joj nije ponudio nikakav drugi stan ili bilo kakav smještaj. Sporni stan smatra svojim domom i s njim ima trajnu vezu.
Ovrhovoditelj po zastupniku nije sporio ove navode ovršenice nego ističe da je ovršenica za vrijeme korištenja stana plaćala naknadu i ističe da nema pojašnjenja oko toga da je ovršenica u spornom stanu živjela duže od 20 godina i da ovaj postupak nije ranije pokrenut.
Ovršenica je zajedno s članovima svoje obitelji kontinuirano živjela u spornom stanu i nakon što je s danom 18. studenog 1999.g. isteklo i postalo konačno rješenje o privremenom korištenju stana koje je doneseno dana 18. studenog 1998.g. i u istom stanu živi i koristi ga do danas, dakle kontinuirano više od 20 godina i ispunjava zakonske obveze stanara i nema drugi stan ili kuću pa je ovaj sud stajališta da je navedeni stan dom ovršenice.
7. Presudom P-... od dana 26. travnja 2006.g. naloženo je tuženoj A. K. da tužitelju Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane preda u neposredan posjed dvosoban stan ..., slobodan od osoba i stvari, a prijedlog ovrhovoditelja za prisilno iseljenje je u skladu sa zakonom, budući je iz Izvatka iz zemljišne knjige razvidno da je sporni stan vlasništvo Republike Hrvatske. Kao legitimni cilj ovrhovoditelja istaknuta je zaštita prava vlasništva, a ovrhovoditelj je kao razlog za nužnost prisilnog iseljenja ovršenice istaknuo da se time omogućava tijelima Republike Hrvatske stambeno zbrinjavanje službenih djelatnih vojnih osoba koje imaju pravo na službene stanove temeljem Pravilnika o stambenom zbrinjavanju.
8. U konkretnom slučaju ne postoje suprotstavljeni interesi dviju privatnih osoba ili dviju skupina privatnih osoba (obitelji), a ovrhovoditelj kao javna vlast ne bi mogao sam koristiti taj stan za stanovanje.
9. Svrha koja se ima ostvariti iseljenjem ovršenice (stambeno zbrinjavanje službenih djelatnih vojnih osoba koje imaju pravo na službene stanove temeljem Pravilnika o stambenom zbrinjavanju) nije po mišljenju ovog suda dovoljno važna da se zbog nje ovršenicu ostavi bez stambenog smještaja i to nakon više od 20 godina tijekom kojih je ovrhovoditelj prešutno omogućio ovršenici da u istom živi i koristi ga. Dakle sud je pri ocjeni razmjernosti i razumnosti predložene mjere ispitao miješanje javne vlasti u pravo na dom i smatrao da je isto bilo utemeljeno na zakonu, ali je smatrao da ovrhovoditelj kao javna vlast nije dokazao da bi iseljenje ovršenice iz spornog stana bilo nužno u demokratskom društvu.
10. Slijedom navedenog je Sud poštujući odredbu čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("NN RH Međunarodni ugovori" broj: 18/97., 6/99.- isp., 8/99., 14/02., 13/03.-objava, 9/05.-objava, 1/06. i 2/10.-objava; donio odluku kao u izreci rješenja.
Osijek, 16. svibnja 2023.
Sutkinja
Renata Kuna v. r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 ( osam ) dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda Županijskom sudu.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
Dostaviti:
1. Ovrhovoditelju, po ODO-u
2. Ovršenici, po punom.
