Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž R-93/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mr. sc. R. M., OIB: …, iz Đ., protiv tuženice S. Š. B., OIB: …, iz B., zastupane po zakonskom zastupniku a ovaj po punomoćniku R. H., odvjetniku u Z., radi utvrđenja povrede tužiteljevih prava I diskriminacije, poništenja ugovora o radu i naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Pr- 14/2020-31 od 11. studenoga 2022. i rješenja istog prvostupanjskog suda poslovni broj Pr-14/2020-32 od 11. studenoga 2022. i poslovni broj Pr-14/2020-34 od 27. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja mr. sc. R. M. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Pr- 14/2020- 31 od 11. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja mr. sc. R. M. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj poslovni broj Pr- 14/2020-34 od 27. rujna 2022.

II Odbacuje se kao nedopuštena žalba tužitelja mr. sc. R. M. izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Pr 14/2020-32 od 11. studenoga 2022.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice S. Š. B. za naknadom troška na ime sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

»I O d b i j a j u se kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja mr. sc. R. M. iz Đ., OIB: … koji glase:

"1. Utvrđuje se da je tuženik povrijedio tužiteljeva prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa gospodinom M. B. za radno mjesto nastavnika informatike 23. prosinca 2019. godine klasa: 112-07/19-01/02, urbroj:2197/02-380/1-1-19-12 i prilikom provođenja postupka javnog natječaja za navedeno radno mjesto, te time tužitelju uskratio pravo na jednaku dostupnost javnih službi prilikom zapošljavanja,sustavno i kontinuirano ga diskriminirao po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život te mu time nanio veliku materijalnu štetu budući da je nezaposlena osoba više od tri godine, bez primanja i uzdržava dvoje roditelja koji su bolesni, stari 80 godina i bez mirovina.

2. Poništava se nezakoniti, protuustavni i diskriminirajući sklopljeni ugovor o radu na neodređeno vrijeme između tuženika i gospodina M. B. od 23. prosinca 2019. godine klasa: 112-07/19-01/02, urbroj:2197/02-380/1-1-19-12.

3. Nalaže se tuženiku da isplati odštetu tužitelju u iznosu od 50.000,00 kuna/6636,14 EUR sa svim zakonskim zateznim kamatama i po zakonski određenoj stopi počevši od datuma sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme između tuženika i gospodina M. B. , odnosno počevši od 23. studenog 2019. godine pa sve do pravomoćnog okončanja postupka."

II. Tužitelju: mr. sc. R. M. iz Đ., OIB:… se nalaže da tuženiku: S. Š. B., B. OIB: … naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 9.062,50 kuna/1202,80 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 11. studenoga 2022. pa do isplate prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena , sve u roku od 15 dana.

III. O d b i j a se kao neosnovan zahtjev tužitelja mr. sc. R. M. iz Đ., OIB: 17333938749 za naknadu troškova parničnog postupka u cijelosti.«

2. Rješenjem suda prvog stupnja od 11. studenoga 2022. riješeno je:

"I s p r a v lj a se zapisnik Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj: 17 Pr-14/2020-27 od 27. rujna 2022. na stranici 4. toč. 1. redak 31.iza riječi ,,zaštićenim'' umjesto riječi ,,dijeliovima'' ima pisati ,,dijelovima'' , zatim u 32 retku iza riječi ,,Zagorskoj'' umjesto riječi ,,zravojnoj'' ima ispravno pisati ,,razvojnoj'' , u retku 40. iza riječi ,,fakultetu'' umjesto riječi ,,FOING'' ima ispravno pisati ,,FOI'' , na 5. stranici u 7. odlomku , u retku 19. iza riječi ,, potvrde '' umjesto riječi ,,FOING'' ima ispravno pisati ,,FOI'' , na 6. stranici , u 1. odlomku , u 1. retku iza riječi ..u'' umjesto riječi ,,FOING'' ima ispravno pisati ,,FOI'' dok u ostalom dijelu zapisnik ostaje neizmijenjen."

3. Rješenjem suda prvog stupnja od 27. rujna 2022. riješeno je:

"Odbacuje se zahtjev tužitelja mr. sc. R. M. za izuzeće suca B. H. u ovom parničnom predmetu kao nedopušten."

4. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ih zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži. U žalbi ističe kako je podnio više kaznenih prijava Državnom odvjetništvu zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, nečinjenja, pristranosti u postupku na štetu tužitelja, teškog zlostavljanja i diskriminacije, klevetanja i sl., zbog kojih se i odbijaju svi tužbeni zahtjevi tužitelja te donosi presuda kojom se namjerno, protuzakonito, osvetnički i pristrano odbijaju njegovi tužbeni zahtjevi. Navodi kako je priložio i predložio neoborive i odlučne materijalne dokaze i svjedoke koji imaju neposredna saznanja o postojanju i provođenju do sada neviđene diskriminacije tužitelja i njegove obitelji i time učinio nevjerojatnim postojanje diskriminacije od strane tuženika, što mu prouzrokuje veliku financijsku, životnu, fizičku i inu štetu. Sud prvog stupnja namjerno pogrešno i pristrano, te protuzakonito odbija izvođenje odlučnih dokaza i svjedočenja odlučnih svjedoka i tužitelja koji imaju neposredna saznanja o počinjenim kaznenim djelima i počiniteljima istih, koja je tužitelj prijavio u proteklih šest godina, budući da se tijekom tih godina više puta prijavljivao na raspisane javne natječaje na području Krapinsko-zagorske županije, ali na niti jednom radnom mjestu nije mogao dobiti posao, a za to vrijeme nema nikakvih prihoda čime je opetovano, sustavno i kontinuirano diskriminiran po osnovi političkog i javnog djelovanja, obrazovanja i temeljnog ustavnog prava na radi zaradu za život te mu se time uskraćuje ustavno pravo na dostupnost javnoj službi i zapošljavanja u istoj. Predlaže saslušanje preko sto pedeset svjedoka koji imaju neposredna saznanja o prijavama tužitelja na natječaje u raznim ustanovama u Krapinsko-zagorskoj županiji, na kojima je bio pravovaljani i pravovremeno prijavljeni kandidat koji je ispunjavao sve uvjete, kao i da se izvede dokaz uvidom u kompletnu dokumentaciju o provođenju svih javnih natječajnih postupaka kod tuženika gdje je bio prijavljeni kandidat, kao i svu natječajnu dokumentaciju svih izabranih kandidata i svu natječajnu dokumentaciju tužitelja na svim tim provedenim javnim natječajima, kao i da od Krapinsko-zagorske županije zatraži svu dokumentaciju o provedenim postupcima vezanim uz sve podnesene zahtjeve tužitelja za jednokratnu novčanu pomoć, kao i dokumentaciju o svim postupcima vezanim uz završene postupke za javne pozive za izbor i imenovanja člana/članice Antikorupcijskog povjerenstva Krapinsko-zagorske županije.

5. U odgovoru na žalbu tuženica je osporila žalbene navode tužitelja ističući kako u žalbi tužitelj nije jasno i određeno obrazložio u čemu bi se to manifestirala svaka pojedina osnova za podnošenje žalbe te se u bitnome sadržaj žalbe svodi na puko ponavljanje neutemeljenih tužiteljevih tvrdnji o "odmazdi i osveti" prema njemu i članovima njegove obitelj, o "zlouporabama položaja i ovlasti, pristranosti na štetu tužitelja" od strane kako raspravnog sucu, zapisničara i predsjednika suda, tako i od strane osoba koje nisu ni u kakvoj vezi s konkretnim parničnim postupkom, kao i o "počinjenju kaznenih djela" na štetu tužitelja od strane naprijed spomenutih osoba, ali i svih drugih osoba. Pri tome nije podnio ni jedan dokaz da bi neka od osoba koje je on višekratno prijavljivao zbog navodnog počinjenja kaznenih djela na njegovu štetu bila pravomoćno osuđena zbog kojeg kaznenog djela, odnosno nije dostavio u spis presudu koja bi dokazivala njegove tvrdnje. Tužitelj u žalbi iznosi činjenice koje nisu ni u kakvoj vezi s konkretnim predmetnim sporom, a nije iznio ni jednu činjenicu za odluku u konkretnoj parnici. Predložio je saslušanje stotinjak svjedoka za koje nije učinio vjerojatnim da uopće imaju ikakvih saznanja u predmetu spora, zbog čega je sud prvog stupnja te dokazne prijedloge opravdano odbio. Predlaže da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana i potvrdi presuda i pobijana rješenja suda prvog stupnja, a tužitelja obveže na plaćanje troška sastava odgovora na žalbu, koji popisuje.

6. Žalba izjavljena protiv presude i rješenja od 27. rujna 2022. nije osnovana, dok je žalba izjavljena protiv rješenja od 11. studenoga 2022. nedopuštena.

7. Tužitelj u žalbi, kada navodi da je sud prvog stupnja odbio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka i pribavljanje dokumentacije koje je predložio, ukazuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 220. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), koja po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije počinjena pred sudom prvog stupnja, budući da sud rješava koji će se dokazi izvesti radi utvrđivanja važnih činjenica, s tim da ako smatra da predloženi dokaz nije važan za odluku i odbije prijedlog, u rješenju o odbijanju dužan je naznačiti razlog odbijanja, što je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja i učinio.

8. Ispitujući pobijanu presudu i rješenja u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istoga Zakona, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da mu je tuženica povrijedila pravo na jednako i nepristrano postupanje prilikom sklapanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa M. B. 23. prosinca 2019. i prilikom provođenja postupka javnog natječaja za radno mjesto nastavnika informatike te time tužitelju uskratila pravo na jednaku dostupnost javnih službi prilikom zapošljavanja, sustavno i kontinuirano ga diskriminirala po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život i time mu nanijela veliku imovinsku štetu, kao i zahtjev da se poništi kao nezakonit, protuustavan i diskriminirajući Ugovor o radu sklopljen 23. prosinca 2019. na neodređeno vrijeme između tuženice i M. B., te naloži tuženici da tužitelju isplati naknadu štete u iznosu od 50.000,00 kn (6.636,14 EUR).

10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je tuženica 27. studenoga 2019. raspisala natječaj za prijem u radni odnos za popunu radnog mjesta nastavnik/ica informatike, na neodređeno vrijeme 16 sati tjedno, na koji natječaj se prijavio tužitelj i kandidat M. B., da su oba kandidata ispunjavala uvjete iz natječaja i pozvana su na testiranje te je M. B. na pisanom dijelu testiranja ostvario 25 bodova, a tužitelj 23 boda, dok su oba kandidata na razgovoru ostvarila po 5,3 boda, nakon čega je na oglašeno radno mjesto imenovan M. B.. Nadalje, utvrđeno je kako je tužitelju omogućeno da se javi na natječaj, da dostavi svu potrebnu dokumentaciju, pristupi općem i posebnom dijelu testiranja, kao I intervjuu, sve na isti način kao i drugom kandidatu M. B., čime je tuženica postupila u svemu sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine",broj 87/08, 86/09, 91/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 151/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 133/20-dalje ZO),

Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjom školstvu (dalje Pravilnik o stručnoj spremi) i Pravilniku o načinu i postupku kojim se svim kandidatima za zapošljavanje osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata (dalje Pravilnik), te mu je nakon provedbe natječajnog postupka bio omogućen pristup informacijama koje je zahtijevao, kao i dokumentaciji izabranog kandidata.

10.1. Stoga, sud prvog stupnja smatra kako je osoba izabrana na javnom natječaju i sa kojom je tuženica zaključila Ugovor o radu ispunjavala sve formalne uvjete natječaja i imala propisanu stručnu spremu, prošla pismeno testiranje s traženim brojem bodova u smislu navedenih pravilnika, slijedom čega izbor kandidata M. B. ne predstavlja diskriminaciju tužitelja ni po osnovi obrazovanja niti po bilo kojoj drugoj zakonskoj osnovi, a diskriminaciju ne predstavlja ni činjenica da je izabrana osoba ranije radila kod tuženika na određeno vrijeme, a niti predstavlja diskriminaciju činjenica da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u Krapinsko-zagorskoj županiji na kojima nije izabran, a isto nije niti u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim natječajem, slijedom čega je u cijelosti odbio postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

11. Opći uvjeti za obavljanje poslova nastavnika informatike u srednjoj školi propisani su čl. 105. st. 7. ZO, a zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi uređeno je čl. 107. do 111. istoga Zakona, dok su posebni uvjeti za obavljanje poslova nastavnika informatike u srednjoj školi propisani čl. 2. st. 22. Pravilnika o stručnoj spremi, a postupak kojim se kandidatima osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima te vrednovanje kandidata u konkretnom slučaju uređeno je Pravilnikom.

12. Iz utvrđenja suda prvog stupnja nedvojbeno proizlazi da je tužitelj magistar znanosti i diplomirani informatičar, a osoba koja je izabrana na javnom natječaju je magistar informatike, iz čega proizlazi kako oboje ispunjavaju uvjete za nastavnika informatike u srednjoj školi. Nadalje, u konkretnom slučaju tužitelju je omogućeno da se javi na natječaj da dostavi svu potrebnu dokumentaciju, da pristupi općem i posebnom dijelu testiranja, kao i usmenom razgovoru, na isti način kao i drugom kandidatu, a koji natječajni postupak je provodila komisija tuženice i u tom postupku temeljem većeg broja ostvarenih bodova izabran je drugi kandidat M. B. sa kojim je tuženica zaključila ugovor o radu, a koji je ispunjavao sve formalne uvjete natječaja, imao propisanu stručnu spremu i prošao testiranje s traženim brojem bodova. Također, tužitelju je nakon provedbe natječajnog postupka bio omogućen pristup informacijama koje je zahtijevao, kao i sva dokumentacija izabranog kandidata.

12.1. Stoga je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilan zaključak suda prvog stupnja kako je tuženica u predmetnom natječajnom postupku postupila sukladno ZO, Pravilniku o stručnoj spremi i Pravilniku, s tim da valja napomenuti da je bilo kakva proceduralna pogreška u provođenju javnog natječaja podložna inspekcijskom nadzoru, te ne predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12 – dalje ZSD).

13. Prema odredbi čl. 20. st. 1. ZSD ako stranka u sudskom ili drugom postupku utvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog zakona dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije, a u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Za utvrđivanje diskriminacije je, osim postojanja neke od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD, nužno i da postoji relacija prema kojoj drugoj osobi u usporedivoj situaciji.

13.1. Dakle, da bi se radilo o diskriminaciji potrebno je utvrditi je li tužitelj stavljen u nepovoljni položaj po kojoj od osnova navedenih u čl. 1. st. 1. ZSD, je li učinio vjerojatnim da je došlo do diskriminacije, odnosno ukazati na postojanje konkretnih postupaka i propusta tuženice kojima je doveden u nepovoljni položaj i ukazati na činjenice iz kojih je moguće pretpostaviti da je nepovoljno postupanje moglo biti uvjetovano diskriminatornom osnovom, pa ako tužitelj uspije dokazati prima facie (na prvi pogled, prvi dojam) diskriminaciju, tada teret dokazivanja da diskriminacije nije bilo prelazi na tuženicu.

14. Kako je već obrazloženo, a uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja i provedeni dokazni postupak, ovaj sud smatra pravilnim zaključak suda prvog stupnja kako nije bilo diskriminacije tužitelja po osnovi obrazovanja, akademskog statusa, ustavnog prava na rad i zaradu, kako to tužitelj tvrdi, kao ni po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD, koja bi bila u vezi s postupkom provedbe predmetnog natječaja za izbor nastavnika informatike od 27. studenoga 2019. Pri tome činjenica višegodišnje kontinuirane nezaposlenosti tužitelja i obveza uzdržavanja roditelja bez prihoda, činjenica da je izabrana osoba s kojom je zaključen ugovor o radu po predmetnom natječaju ranije radila kod tuženika na određeno vrijeme, kao i da se tužitelj javljao na brojne javne natječaje u Krapinsko-zagorskoj županiji na kojima nije izabran, nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s neizborom tužitelja na predmetnom natječaju te ne predstavljaju diskriminaciju tužitelja i ne povlače odgovornost tuženice za bilo kakvu štetu zbog neizbora tužitelja na predmetnom natječaju.

15. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primjenio materijalno pravo kada je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja, kao i odredbu čl. 154. st. 1. ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.

16. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

17. Pobijanim rješenjem od 11. studenoga 2022. sud prvog stupnja, pozivom na odredbu čl. 342. st. 1. ZPP, ispravio je svoj zapisnik u kojem je došlo do grešaka u pisanju pojedinih riječi.

18. Odredbom čl. 342. st. 1. ZPP propisano je da će pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispraviti sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća u svako doba.

19. Stoga, kako je u konkretnom slučaju pobijanim rješenjem ispravljen zapisnik suda prvog stupnja, a ne radi se o ispravci presude, to žalba protiv takvog rješenja nije dopuštena, slijedom čega je istu pozivom na odredbu čl. 367. u vezi čl. 358. ZPP valjalo odbaciti.

20. Pobijanim rješenjem od 27. rujna 2022. sud prvog stupnja je, pozivom na odredbu čl. 73. st. 2. toč. 2. ZPP, odbacio zahtjev tužitelja za izuzeće raspravnog suca kao nedopušten, budući da je o takvom zahtjevu već ranije odlučeno.

21. Iz stanja spisa proizlazi kako je tužitelj na ročištu održanom 8. ožujka 2022. zatražio izuzeće raspravnog suca, o kojem zahtjevu je odlučio predsjednik Općinskog suda u Zlataru dana 17. ožujka 2022. na način da je taj zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan.

22. Tužitelj je na ročištu održanom 27. rujna 2022. ponovno zatražio izuzeće raspravnog suca, koji zahtjev u smislu čl. 73. st. 2. toč. 2. ZPP nije dopušten (jer je o istom već ranije odlučeno), slijedom čega je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je pozivom na navedenu zakonsku odredbu takav zahtjev tužitelja odbacio kao nedopušten.

23. Zbog navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja od 27. rujna 2022.

24. Zahtjev tuženice za naknadom troška na ime sastava odgovora na žalbu valjalo je odbiti kao neosnovan, budući da takva radnja nije bila nužna za vođenje postupka.

Zadar, 16. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća

Igor Delin