Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 67 Gž-1195/2020-5
R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ane Gradišek kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. Ć. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku B. M., odvjetnici iz Z., protiv tuženika A. o. d.d., Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku I. Ć., odvjetniku iz Odvjetničkog društva G. i p. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-848/15-59 od 23. prosinca 2019. godine, dana 16. svibnja 2023.
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 848/15-59 od 23. prosinca 2019. godine pod točkama I, II i IV izreke, te se u tom dijelu predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Nalaže se tuženiku A. o. d.d., Z., OIB: …, isplatiti tužitelju Z. Ć. iz Z., OIB: … s osnova naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete iznos od 9.840,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 11.03.2015. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku A. o. d.d., Z., OIB: …, isplatiti tužitelju Z. Ć. iz Z., OIB: … s osnova naknade imovinske štete na vozilu iznos od 34.000,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 11.03.2015. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja Z. Ć. iz Z., OIB: … kojim isti od tuženika A. o. d.d., Z., OIB: …, potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos glavnice od 34.000,00 kuna i to od 01.04.2013. godine pa do 10.03.2015. godine kao neosnovan.
IV. Nalaže se tuženiku, A. o. d.d., Z., OIB: …, naknaditi tužitelju Z. Ć. iz Z., OIB: … trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 26.340,50 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 23.12.2019. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv ove presude pod točkama I, II i IV izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači, podredno ukine uz naknadu troškova parničnog postupka u povodu žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud je utvrdio da se predmetna prometna nesreća dogodila dana 24. veljače 2013. godine na križanju … i … te da su u njoj sudjelovala dva vozila i to Opel Meriva reg. oznake ZG-8425-DC kojim je upravljao tužitelj te Fiat Panda reg. oznake ST-511-MC kojim je upravljao S. S., osiguranik tuženika.
5. Iz iskaz samih sudionika sud nije mogao točno utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja iz razloga što je tužitelj izjavio da je ušao u raskrižje na svoje zeleno svjetlo, a osiguranik tuženika je izjavio da je ušao u raskrižje na svoje žuto svjetlo što nije međusobno podudarno.
6. Prvostupanjski sud prihvaćajući iskaz svjedoka D. L. smatrajući ga materijalno nezainteresiranim svjedokom, te ne uzimajući u obzir iskaz svjedoka B. Š. obzirom da svjetla na semaforu za smjer kretanja sudionika prometne nezgode nije vidio, utvrđuje da je tužitelj u raskrižje ušao na zeleno svjetlo, a osiguranik tuženika na crveno svjetlo pa stoga pruža tužitelju traženu pravnu zaštitu temeljem zatražene neimovinske i imovinske štete.
7. Za sad se ne može prihvatiti utvrđenje prvostupanjskog suda o odgovornosti osiguranika tuženika za prometnu nezgodu.
8. Prvostupanjski sud u cijelosti prihvaća kao istinit iskaz svjedoka D. L. koji se je kretao sa svojim vozilom jedno vrijeme iza vozila tužitelja te je iskazao da je tužitelj prošao kroz zeleno svjetlo na semaforu u raskrižju gdje je došlo do prometne nezgode.
9. Međutim, a na što je pravilno ukazivao tuženik u tijeku prvostupanjskog postupka, a to i ponavlja u žalbi, upitna je vjerodostojnost iskaza ovoga svjedoka.
10. Naime, ovaj svjedok nije evidentiran u zapisniku o očevidu kao očevidac prometne nezgode, a iz njegovog iskaza proizlazi, a to i tvrdi tužitelj, da su njih dvoje kolege s posla, a svjedok navodi da je bio u kafiću u trgovačkom društvu gdje su oboje zaposleni te da je sjedio za stolom kada je čuo da tužitelj priča da je imao nezgodu dok je tužitelj sjedio za susjednim stolom, a dok je tužitelj iskazao da on s nikim nije pričao o prometnoj nezgodi nego da je tek kasnije o istoj pričao sa svjedokom, dakle, radi se o bitnoj nepodudarnosti u iskazima tužitelja i ovog svjedoka a što dovodi u pitanje i vjerodostojnost iskaza tog svjedoka.
11. Potrebno je da prvostupanjski sud ocijeni koliko je životno uvjerljivo da očevidac prometne nezgode upravo bude tužiteljev kolega s posla koji pritom, a prema njegovom iskazu, sasvim slučajno čuje razgovor tužitelja o prometnoj nezgodi koja se dogodila i o tome razgovara s tužiteljem koji ga onda predloži za svjedoka.
12. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su u prekršajnom postupku i tužitelj i osiguranik tuženika oslobođeni od odgovornosti s tim da valja reći da u tom prekršajnom postupku u svom iskazu tužitelj uopće nije navodio kakvo je svjetlo bilo upaljeno za njegov smjer kretanja, dok je osiguranik tuženika, kako prilikom razgovora s djelatnicima policije a na temelju kojeg je napravljena i u prekršajnom spisu priležeća službena zabilješka, tako i u svojoj obrani u prekršajnom spisu, a tako i u ovom postupku, navodio da je prilikom približavanja raskrižju na kojem je došlo do prometne nezgode po dolasku da se je upalilo žuto svjetlo i to s crvenog na žuto a nastavno na zeleno, a tako je iskazivala svjedokinja M. S. koja je supruga svjedoka S. S. i koja je bila suvozač u njegovom vozilu.
13. Nadalje, prvostupanjski sud propustio je utvrditi saslušanjem navedenih svjedoka činjenicu na kojoj udaljenosti od semafora je došlo za njihov smjer kretanja do promjene svjetala, a što se može, ako to ocijeni prvostupanjski sud, otkloniti dopunskim saslušanjem ovih svjedoka. Tužitelj u tijeku postupka je iskazivao da je ušao u raskrižje na svoje zeleno svjetlo, međutim sud prvog stupnja ne vodi u dovoljnoj mjeri računa, a pogotovo jer se tužitelj prilikom iskazivanja u prekršajnom postupku nije izjasnio o svjetlu koje mu je bilo upaljeno za njegov smjer kretanja, o njegovom informativnom razgovoru s radnicima policije u vezi kojega je i sačinjena službena zabilješka iz koje proizlazi da je tužitelj iskazao "na udaljenosti od deset metara od raskrižja da se je zeleno svjetlo na semaforu za njegov smjer kretanja ugasilo i da se pojavilo žuto svjetlo, a kako je već bio gotovo pred samim semaforom smatrao je da neće moći zaustaviti pa je stisnuo papučicu gasa i prebacio u niži stupanj prijenosa kako bi još za žutog svjetla prošao kroz raskrižje, te da je ulaskom u raskrižje naletio na vozilo osiguranika koje mu je dolazilo s lijeve strane."
14. Dakle, tužitelju se na desetak metara od raskrižja pojavilo žuto svjetlo te je procijenio da se neće moći zaustaviti a zbog čega pojačava brzinu kretanja vozila da bi prošao kroz raskrižje.
15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da u varijanti iskaza osiguranika tuženika i njegove suvozačice zeleno svjetlo na semaforu za pravac kretanja osiguranika tuženika pali se u prvoj sekundi faze rada semafora, tri sekunde nakon paljenja crvenog svjetla za pravac kretanja vozila tužitelja, što bi značilo da je u varijanti osiguranika tuženika, njegovo vozilo ušlo u križanje u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu za njegov pravac kretanja dok je vozilo tužitelja ušlo u križanje u trenutku kada je za njegov pravac kretanja bilo upaljeno na semaforu crveno svjetlo u trajanju 3 sekunde, nakon gašenja zelenog svjetla na semaforu.
16. Zbog toga je potrebno da prvostupanjski sud dopunski sasluša prometnog vještaka te da po njemu iskazanu varijantu u prihvaćanju iskaza osiguranika tuženika dovede u vezu s navodima tužitelja iz službene zabilješke o obavljenom razgovoru radnika policije s njim a sve radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja a time i odgovornosti tuženika.
17. Tako je osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355. ZPP, zbog čega je na osnovi odredbe čl. 370. ZPP valjalo ukinuti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno suđenje budući da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom.
18. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP, pa je odlučeno kao pod točkom II izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 16. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Andrina Raspor Flis, v.r.