P-1260/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna sv. Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S., po sucu tog suda D. R. kao sucu

pojedincu u pravnoj stvari tužitelja H. zavoda za zdravstveno osiguranje Z., Područni ured S., O. B. 14, OIB: ..,

zastupanog po punomoćniku R. M. dipl. iur., djelatniku tužitelja, protiv tuženika E. .. d.d. Z., U. V. OIB: …, zastupanog po punomoćnicima u OD „G. i “ u S., radi

isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 31. ožujka 2023. godine u nazočnosti generalnog punomoćnika tužitelja M. M. L. te

punomoćnika tuženika I. K. odvjetnika u S. na ročištu za objavu presude dana 12. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 2.434,33 EUR-a odnosno 18.341,49 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana plaćanja svakog pojedinog iznosa do isplate do 31.srpnja 2015.g. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 % poena, a od 01.kolovoza.2015.g. do isplate sa zakonskom kamatom po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena;

- na iznos od 2.345,20 kuna od 17. srpnja 2009. godine do isplate,

- na iznos od 81,66, kuna od 15. srpnja 2009. godine do isplate,

- na iznos od 40,83 kuna od 17. srpnja 2009. godine do isplate

- na iznos od 3.788,40 kuna od 22. prosinca 2009. godine do isplate,

- na iznos od 40,83 kuna od 01. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 70,00 kuna od 01. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 40,83 kuna od 01. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 3.968,80 kuna od 30. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 46,54 kuna od 22. prosinca 2009. godine do isplate

- na iznos od 46,54 kuna od 26. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 46,54 kuna od 22. kolovoza 2009 godine do isplate,

- na iznos od 255,00 kuna od 26. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 39,61 kuna od 22. prosinca 2009. godine do isplate,

- na iznos od 4.149,80 kuna od 01. rujna 2009. godine do isplate,

- na iznos od 39,61 kuna od 02. listopada 2009. godine do isplate

- na iznos od 2.164,80 kuna od 02. listopada 2009. godine do isplate,

- na iznos od 16,30 kuna od 27. listopada 2009. godine do isplate,

- na iznos od 16,30 kuna od 28. listopada 2009. godine do isplate,

- na iznos od 143,00 kuna od 27. listopada 2009. godine do isplate,

- na iznos od 649,99 kuna od 22. prosinca 2009. godine do isplate

- na iznos od 93,07 kuna od 01. prosinca 2009. godine do isplate,

- na iznos od 39,61 kuna od 27. listopada 2009. godine do isplate,

- zna iznos od 46,54 kuna od 05. lipnja 2009. godine do isplate,

- na iznos od 39,61 kuna od 05. lipnja 2009. godine do isplate,

- na iznos od 93,07 kuna od 22. prosinca 2009. godine do isplate.

Obrazloženje

1. Dana 22. svibnja 2012. godine kod O. suda u S. zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 10. travnja 2009. godine u K., a koju je prouzročila V. K., upravljajući vozilom reg. oznake ST --, osiguranim kod „E. …“ temeljem police

osiguranja br….., ozlijeđena osiguranica H. zavoda za zdravstveno osiguranje S. P.. Radi navedenog tužitelj da je oštećen za iznos od 18.341,49 kuna, koji se sastoji od troškova naknade plaća, troškova liječenja u okviru primarne zdravstvene zaštite i troškova liječenja u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, a sve u svezi s liječenjem osiguranice S. P. od posljedica predmetne prometne nezgode. Temeljem čl. 57., 62.,64.,65.,66.,i 68 Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ( „Narodne novine“ br. 85/06 i 67/08) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu da je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete. Tužitelj je dalje naveo kako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu prestao postojati temeljem Zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu („Narodne novine“ br. 139/10), a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje da je pravni sljednik Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, pa da je time ovlašten i obvezan provoditi postupke za naknadu štete koje su nastale u vrijeme važenja Zakona o zdravstvenom osiguranje zaštite zdravlja na radu. Kako tuženik nije udovoljio zahtjevu tužitelja za naknadu prouzročene štete zahtjevom od 20. ožujka 2012. godine, a kojeg da je tuženik zaprimio dana 23. ožujka 2012. godine, to da tužitelj i ustaje ovom tužbom.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak predmetne prometne nezgode, međutim, da tužitelj ničim nije dokazao da se radi o potraživanju na koje bi imao pravo po odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu pa da primjenom odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08) tužbeni zahtjev neosnovan jer su svi troškovi nastali nakon 01. 01. 2009. godine. Također, tuženik je u odgovoru na tužbu osporio i tijek zatraženih zateznih kamata jer da se plaćanje može dokazati isključivo dokazima ( potvrda banke, izvadak računa i sl. ).

3. U nastavku postupka tuženik je naveo i kako osporava i aktivnu legitimaciju tužitelja jer da nigdje u odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nije navedeno da se činom pripajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu na tužitelja, kao preuzimatelja , prenose prava potraživanja naknade štete prema trećima iz osnova plaćenih troškova liječenja i/ili naknade plaće za vrijeme bolovanja, već da se samo ovlašćuje tužitelja da preuzme radnike, sredstva, obveze, poslovne prostorije i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju.

4. Nadalje, tuženik je naveo i kako tužitelj priloženom dokumentacijom nije dokazao niti da mu je šteta nastala, jer da isprave koje je tužitelj sam izdao ne predstavljaju vjerodostojnu javnu ispravu temeljem čl. 230. ZPP-a.

5. Sud je tijekom postupka izveo dokaz pregledom evidencije o predmetnoj prometnoj nezgodi (list 6/b-10 spisa), evidencije tužitelja za obilježene troškove po ozljedi na radi (list 4 i 5 spisa), izviješća o bolovanju (list 6/b-10 spisa), troškova liječenja SKZZ (list 11-30 spisa), zahtjeva za naknadu štete s osnova osiguranja od automobilske odgovornosti od 20. ožujka 2012. godine, Prijave o ozljedi na radu od 21. svibnja 2009. godine sa priloženom liječničkom dokumentacijom, Zapisnika o očevidu P., PP S. od 10. travnja 2009. godine, dopisa tužitelja Ustavnom sudu RH zbog pribave stručnog mišljenja od 18. siječnja 2010. godine, medicinske dokumentacije za S. P., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ispitanika, presude Općinskog suda u S. poslovnog broja Pi.. od 31. listopada 2012. godine, presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Pmal-.. od 10. prosinca 2012. godine, presude Ž.

suda u S. poslovnog broja Gžx-…od 11. listopada 2012. godine, presude

Ž. suda u Splitu poslovnog broja Gžx- od 10. rujna 2010. godine,

presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžnš-..od 21. siječnja 2011. godine, presude Općinskog suda u S. poslovnog broja Pmal-… od 22.

studenog 2012. godine, presude Općinskog suda u S. poslovnog broja Pmal-

.. od 19. ožujka 2013. godine, presude T. suda u O. poslovnog broja 17 Povrv-,., od 19. listopada 2012. godine, presude T. suda u

Z. poslovnog broja 6.P-,, od 25. veljače 2013. godine, presude

O. suda u O. poslovnog broja 15 P-,, od 08. studenog 2012.

godine, presude Ž. suda u D. poslovnog broja Gž. ,,, od 20.

veljače 2013. godine, rješenja Ž. suda u S. poslovnog broja Gžo- ,, od 10. siječnja 2013. godine, presude T. suda u R. poslovnog broja 5 P-.. od 13. prosinca 2012. godine, presude T. suda u

R. poslovnog broja 5 P-.. od 04. srpnja 2012. godine, presude

T. suda u Z. poslovnog broja 70.P-,, od 26. listopada 2012.

godine, presude O. suda u Z. poslovnog broja P-,, od 20.

travnja 2012. godine i presude T. suda u B. poslovnog broja 4.P- od 19. rujna 2011. godine.

6. Nakon tako izvedenih dokaza ovaj sud je presudom poslovnog broja Pi- od 27. lipnja 2013. godine odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

7. Rješavajući po žalbi tužitelja, Ž. sud u S. svojim rješenjem Gžnš- ,, od 30. ožujka 2015. godine je ukinuo pobijanu presudu te je predmet vraćen na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

8. Iz navedenog rješenja Ž. suda proizašlo je kako prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo ocijenivši kako tužitelj nije aktivno legitimiran u ovom postupku, a zbog čega je presudu trebalo ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

9. Postupajući po uputi drugostupanjskog suda ovaj sud je još jednom proučio sve dokaze koji su izvedeni u ovom postupku te je u nastavku postupka izveo i dokaz pregledom presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžo-,, od 04.

ožujka 2015. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžnš-,,od 28. veljače 2013. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja

Gžp-,, od 18. svibnja 2015. godine, presude Ž. suda u S.

poslovnog broja Gžmal-,, od 18. studenog 2014. godine, presude Ž.

suda u S. poslovnog broja Gžmal- od 21. studenog 2014. godine, presude

Ž. suda u S. poslovnog broja Gžmal-,, od 25. svibnja 2015.

godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžnš-,, od 22.

svibnja 2015. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžo- ,, od 05. lipnja 2015. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžnš-,, od 31. kolovoza 2015. godine, presude Ž. suda u

O. poslovnog broja Gž-,, od 18. travnja 2013. godine, presude

Ž. suda u O. poslovnog broja Gž-,, od 06. lipnja 2013.

godine, presude V. trgovačkog suda R. poslovnog broja 43.Pž-,,,,od

11. lipnja 2013. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog broja Gžx- ,, od 12. veljače 2014. godine, presude Ž. suda u S. poslovnog

broja Gžo-,, od 16. svibnja 2013. godine, presude Ž. suda u Z.

poslovnog broja 29 Gžn-,,, od 03. ožujka 2015. godine, presude i rješenja V. trgovačkog suda R. poslovnog broja 9.Pž-,,, od 21. svibnja 2015.

godine, presude Ž. suda u B. poslovnog broja Gž-,, od 17.

travnja 2014. godine i presude Ž. suda u O. poslovnog broja Gž-,, od 14. veljače 2013. godine.

10.Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. Punomoćnik tuženika je popisao parnični trošak.

12.Predmet je postupka zahtjev tužitelja za naknadu prouzročene štete zbog bolesti, odnosno ozljede njegove osiguranice S. P., nastale u prometnoj nezgodi od 10. travnja 2009. godine, koju je prouzročila V. K., upravljajući vozilom osiguranim policom osiguranja od automobilske odgovornosti kod tuženika. Tužbenim zahtjevom se potražuje iznos imovinske štete radi isplate troškova naknade plaće, troškova liječenja primarne zdravstvene zaštite, troškova liječenja specijalističke i konzilijarne zdravstvene zaštite zbog liječenja oštećene, tako da je tužitelj imao ukupnu štetu u iznosu od 18.341,09 kuna.

Sporna je među parničnim strankama aktivna legitimacija tužitelja kao i osnovanost tužbenog zahtjeva za naknadu štete, a imajući u vidu navode tuženika da tužitelj ničim nije dokazao da mu je šteta nastala.

13. Suprotno navodima tuženika tužbeni zahtjev je utemeljen na odredbama članaka 113. stavka 1., 117., 120., 122. i 124. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12 – Odluka Ustavnog suda, 123/12 i 144/12), dalje ZOZO-a.

14. Naime, odredbom članka 28. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 139/10) određeno je da će se pripajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu Zavodu izvršiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kako je ovaj Zakon stupio na snagu 1. studenoga 2011. godine i temeljem Izvoda iz Sudskog registra trgovačkih suda utvrđeno je pripajanje tužitelju, pa je glede računa izdanih od zdravstvenih ustanova i bolovanja koje je platio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja na radu, upravo tužitelj imao obvezu podnošenja tužbe radi naknade štete kao pravni slijednik istog, odnosno tužitelj je upravo aktivno legitimiran jer ima ovlaštenje podnositi tužbu radi naknade štete kao pravni slijednik.

15. Dakle, navedenim pripajanjem su prenesena i prava na tužitelja tj. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, te je isti ovlašten potraživati troškove liječenja kao i trošak bolovanja od tuženika.

16. Što se tiče navoda tuženika da tužitelj nije dokazao da je isplatio utužene iznose na ime troškova liječenja i naknade za vrijeme bolovanja svojoj osiguranici, tu je za reći sljedeće:

17.U pravu je tuženik kada tvrdi da se veritet i bonitet tražbine ne dokazuje internom evidencijom, ali dokumentacija priložena uz tužbu kao dokaz da je doista ima o štetu u visini koju potražuje, nije interna evidencija, nego su to potvrde o plaćanju koje je tužitelj izdao prilikom obavljanja povjerenih mu javnih ovlasti.

18.Prema odredbi članka 230. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 ), dalje ZPP-a, isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu je javna isprava i njome se dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

19. Odredbom je članka 219. stavka 1. ZPP-a, propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojim pobija dokaze i navode protivnika.

20. Dopušteno je dokazivati da su javne isprave neistinito utvrđene činjenice i da je isprava nepravilno sastavljena, ali u konkretnom slučaju tuženik samo tvrdi da navedene isprave nisu dokaz, a ne da nisu istinite činjenice koje su u njima utvrđene.

21.U takvim su okolnostima, po ocjeni ovog suda, javne isprave koje je tužitelj priložio uz tužbu valjan dokaz o visini njegove štete.

22.Kako prema spornim potvrdama o plaćanju, a koje, kako je to naprijed navedeno, imaju značaj javne isprave, proizlazi da je tužitelj podmirio troškove liječenja primarne zdravstvene zaštite, troškova liječenja specijalističke i konzilijarne zdravstvene zaštite osiguranika tužitelja S. P. u ukupnom iznosu od 18.341,49 kuna, to je trebalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

23. U pogledu kamata, one prema članku 124. stavku 3. ZOZO-a teku od dana nastale štete. Kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana kada je troškove liječenja svog osiguranika njegov prednik platio, to je njegov zahtjev i u tom dijelu osnovan.

24. U svom iskazu svjedok M. M. P. je navela:

Mogu kazati da sam ja bila izabrana liječnica S. K. ex P. , i znam da

je ista imala jednu prometnu nezgodu. Ne znam točno koje godine. Mogu kazati i to da ne znam da li je ista bila na bolovanju i koje sub posljedice prometne nezgode i koje ozlijede je ista zadobila. Mogu kazati da se ne sjećam tih detalja iz razloga što sam nekih 2000 osiguranika godišnje i veliki broj pacijenata pa se tako detalja ne mogu sjetiti. Još jednom ponavljam da ne znam koje je ozlijede zadobila S. K. ex P., da li je bila na bolovanju i koliko dugo.

25. U svom iskazu svjedok I. K. je navela:

Mogu kazati da u spornom razdoblju 2009 god, ja sam radila kao spec. medicine rada u T. i tu sam imala svoju ordinaciju,.Nakon što mi se predočava dokumentacija priložena sudskom spisu i to prijave ozlijede na radu mogu kazati da se točno ne mogu sjetiti osobe pod imenom S. K. ex P., međutim iz

ove prijave ozlijede na radu mogu kazati da je ista imala prometnu nezgodu i ja sam ispisala prijavu ozlijede na radu , a kao dijagnoze se navode i radilo se o udarcu u vrat odnosno o trzajnoj ozlijedi vrata, osim te dijagnoze navode se i dijagnoze: luksacije, distorzija i distenzija vratnih ligamenata odnosno M., po meni i bolovanje po tim dijagnozama može trajati najviše 2 mj. što je sve individualno zavisno od osobe. Mogu kazati da zbog ovako zadobivenih ozljeda šancov ovratnik se nosi nekih mjesec dana , ne znam koje je točno poslove obavljala S. K. ex P. a li po prijavi ozlijede na radu obavljala je neke administrativne poslove. Što se tiče dužine trajanja bolovanja iskustveno mogu procijeniti da bi bolovanje trajalo najduže 2 mj. Mogu kazati da S. K. ex P. nije bila

na bolničkom lječenju i ove ozlijede nisu tražile bolničko liječenje. Mogu kazati da ista nije mogla voziti osobni automobil nekih 2 mj,.

Mogu kazati da ovakve ozlijede mogu zahtijevati i kasnije fizikalnu terapiju. Ne znam da li je ista bila kod fizijatra i takav nalaz ne nalazim u sudskom spisu. Mogu kazati da je S. K. ex P. po zadobivenim ozlijedama u prometnoj nezgodi

10.04.2009 bila na hitnom kirurškom prijemu K.-a S. i vidim to otpusno pismo i nije zadržana na Bolničkom liječenju , neurokirurg na hitnom kirurškom prijemu odnosno nakon toga na kontrolnom pregledu i ton neurokirurg da ponovno dođe n a kontrolu nakon završene fizikalne terapije , da napravi neurološki pregled i EMG. Mogu kazati da sve ono što sam gore svjedočila sam svjedočila nakon što mi je predočena medicinska dokumentacija iz sudskog spisa. Detalja vezanog za S. K. ex P. se ne sjećam, vezano za tu samu nezgodu. Mogu kazati da sam

ja radila kao privatnik i 2009 i imala sam ordinaciju medicine rada i imala bi godišnje oko 5 do 6000 pacijenata otprilike.

Mogu kazati da kod pretrpljene trzajne ozlijede vrata, na kirurškom prijemu se izvrši RTG snimanje , nakon toga se stavi šancov ovratnik,. naruči se na kontrolni pregled neurologa, a naruči se kontrolni pregled traumatologu a po potrebi i pregled neurokirurga, a do potrebe i pregled fizijatra i fizikalna terapija i to sve ide u sklopu i može dosta potrajati jer se čekaju slobodni termini kod neurologa , kod fizijatra, i fizikalna terapija. Mogu kazati da za te pretrage u K. u S. uključujući i fizikalnu terapiju je potrebno nekih 4 mj ako ne i više. a ako je S. K. ex P.

morala voziti automobil za potrebe posla onda ta nesposobnost za rad može trajati i duže ako njeni poslovi zahtijevaju vožnju automobilom a to će više znat lječnik opće medicine nego liječnik spec. medicine rada, a može se dogoditi nakon trzajne ozlijede vrata i neka druga dijagnoza što ovdje nije slučaj i u slučaju druge dijagnoze mi pišemo svoje mišljenje i to mišljenje spec. medicine rada.

Mogu kazati da ako liječničko povjerenstvo ne želi produžiti bolovanje traži se mišljenje spec. medicine rada.

26.U svom Iskazu svjedok S. K. je navela:

Mogu kazati da je moje djevojačko prezime P.. Mogu kazati i to da 2009 kada s e zbila predmetna prometna nezgoda ja sam bila zaposlena u trgovačko društvu Pet-D i bila sam zaposlena erga menadžer. Mogu kazati i to da sam kritične prigode vozila službeno i to je bilo na veliki petak 2009 a ne znam točno kojega datuma. Mogu kazati da se prometna nezgoda dogodila u večernjim satima. Mogu kazati i to da sam je ja sa svojim osobnim automobilom zaustavila na semaforu u Kaštelima na magistrali gdje se sada skreće u prodajni centar Metro. Mogu kazati i to da sam se ja zaustavila na crveno svjetlo. Vidjela sam u retrovizoru nailazak vozila i mislila sam da će me to vozilo izbjeći iz razloga što su druge dvije trake bile slobodne. Mogu kazati da to vozilo svojim prednjim djelom udara u zadnji dio moga vozila. Ja sam tada od ozljeda zadobila trzajnu ozlijedu vrata,. Mogu kazati da smo ja i vozačica drugog vozila dugo čekali policiju da obavi očevid , nakon toga je ta druga vozačica odnosno drugi učesnik prometne nezgode prebačena na hitni kirurški prijem K.-a S. i prebačena je na vađenje uzoraka krvi i urina. Mogu kazati da nakon 2 dana na sam Uskrs mene je totalno zakočilo, i u ponedjeljka na uskrsni ponedjeljak sam otišla na Hitni kirurški prijem i odmah je tu bila policija koja je tražila da dam izjavu vezano za prometnu nezgodu iako je izjava već prije bila dana policiji. Mogu kazati i to da sam ja nosila šancov ovratnik nekih mjesec dana. 2 mjeseca sam obavljala fizikalnu terapiju nakon skidanja šancovog ovratnika. Na bolovanju sam bila 5 do 6 mj. i meni je bolovanje produživala moja liječnica i spec. fizijatar. Mogu kazati da je vozilio imalo naslon za glavu i bila sam vezna sigurnosnim pojasom. Mogu kazati i to da kako sam bila koristila vozilo u službene svrhe ovo se vodilo kao ozlijeda na radu. Mogu kazati i to da se ne sjećam da li sam bila na pregledu kod liječnika Medicine rada. Ne znam koliko mi je isplaćeno s osnova naknade štete. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika gdje je svjedokinja išla sa automobilom kada se dogodila prometna nezgoda,. Svjedokinja odgovara da sam išla kući sa posla. Na posebno pitanje . punomoćnika tuženika od kada do kada je svjedokinji bilo radno vrijeme. Svjedokinja odgovara da je ista bila area menager i da je imala klizno radno vrijeme.

27.Što se tiče prakse V. suda R. H. praksa po ovom

pitanju je neujednačena, pa tako u Rješenju Rev-,, od 19. travnja 2022 po identičnom pravnom pitanju – dokaznoj snazi isprava je navedeno da je dovoljno dostaviti samo račune koje je tužitelj dostavio uz tužbu pa bi ovo pravno pitanje bilo konačno riješeno. Prema mišljenju ovog suda nije primarno je li se isprava koju dostavlja u svrhu dokaza visine i činjenice plaćanja troškova promatra kao javna rasprava u smislu članka 230 ZPP-a već da dokumentaciju koju u tu svrhu dostavlja tužitelj ima stupanj vjerodostojnosti kojim dokazuje da su utuženi izdaci zaista i plaćeni. U konkretnom slučaju tužitelj je uz tužbu dostavio račune odnosno računalne izliste pojedinih troškova za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zarad (bolovanja) te troškova liječenja svoje osiguranice S. K. (E.

P.) iz svoje baze podataka na koju ima pravo kao pravna osoba u vršenju javnih ovlasti.

28.Iz iskaza svjedoka M. M. P. i I. K. i S. K. kojim iskazima ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva vezano za troškove liječenja i duljinu trajanja bolovanja.

29.Što se tiče činjenice da je sporno potraživanje podmireno isto nije od značaja iz razloga što je predmetna presuda , ukinuta rješenjem V. suda R..

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

31. Odluka o parničnom trošku tužitelja je izostala, jer ga tužitelj nije ni zatražio.

U Splitu, 12. svibnja 2023.

S U D A C

Dragan Ramljak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u 3 primjerka.

DNA:

1. tužitelju

2. pun. tuženika

3. u spis