Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

93. Ovr-2574/23-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Branki Lukić, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Mateje Vukmir, u ovršnom postupku predlagateljice osiguranja A. K., OIB: …, s boravištem u O., a prebivalištem u L., koju zastupa punomoćnica D. G., odvjetnica u O., protiv protivnika osiguranja K. B. iz L., radi odlučivanja o prijedlogu predlagateljice osiguranja, 12. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja od 8. svibnja 2023. za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere koji glasi:

"I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja zbog nečinjenja (ispuštanja otpadnih voda)

određuje se privremena mjera

- zabranom protivniku osiguranja da dozvoli korištenje nekretnine koja je upisana na kčbr… osobama koje nisu članovi domaćinstva.

II Protivniku osiguranja ostavlja se rok od 24 sata, računajući od dana dostave prijepisa ovog rješenja, da ispuni navedenu obvezu.

III Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu na nečinjenje, sud protivniku osiguranja na temelju članka 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona i članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 eura.

IV Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio (članak 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona).

V Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka, koji je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa ovog rješenja (članak 351. stavak 1. Ovršnog zakona)."

Obrazloženje

1. Dana 8. svibnja 2023. predlagateljica osiguranja podnijela je sudu prijedlog u kojem je istaknula da su stranke suvlasnici kuće u Č. upisane u zk. ul. …, da su u postupku razvoda, da je sa zajedničkim maloljetnim djetetom napustila bračnu zajednicu zbog nasilja, a da su stranke s agencijama za promet nekretnina zaključile ugovor sa željom da nekretninu prodaju. Nadalje, istaknula je da je protivnik osiguranja, otkad je ona napustila nekretninu, dozvolio da nekretninu koriste osobe koje su joj nepoznate, a koje su bez dozvole koristile nekretninu i sve stvari koje se nalaze u kući, pa i njezine osobne stvari. Predlagateljica tvrdi da je protivnik osiguranja to učinio protivno njezinoj volji, budući da ona kao suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari u suvlasništvu (čl. 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), odnosno, ističe da je protivnik osiguranja poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, pa da se valja primijeniti pravila o poslovodstvu bez naloga. Navela je i da za nju time nastaje nenadoknadiva šteta jer zbog nestručnog baratanja strojevima za kućanstvo mogu nastati kvarovi ili oštećenja, pa da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere po čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona, koje traži prije pokretanja parničnog postupka.

2. Dakle, predlagateljica zahtjeva da se radi osiguranja nenovčane tražbine odredi privremena mjera zabranom protivniku osiguranja da dozvoli korištenje nekretnine koja je upisana na kč.br. … osobama koje nisu članovi domaćinstva. Također, predlagateljica traži da se protivniku osiguranja ostavi rok od 24 sata da ispuni obvezu, a ako ju ne ispuni, da mu se zaprijeti novčanom kaznom na temelju čl. 342. st. 1. u vezi čl. 263. st. 2. Ovršnog zakona i čl. 16. Ovršnog zakona. Predlagateljica traži da privremena mjera traje do okončanja izvanparničnog postupka koji je dužna pokrenuti u roku od 15 dana, a uz prijedlog je predlagateljica dostavila jedino prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva između stranaka, kojim, očito, planira pokrenuti izvanparnični postupak. Predlagateljica je zatražila i trošak postupka u iznosu od 215,00 eura, a koji se odnosi na sudske pristojbe i sastav prijedloga.

3. Prijedlog predlagateljice osiguranja nije osnovan.

4. Naime, najprije valja istaknuti da je odredbom čl. 341. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ) propisano da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Stavkom 2. istog članka propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

5. Osnovna je dužnost predlagatelja osiguranja, dakle, da u prijedlogu, kako je to izričito navedeno u odredbi čl. 341. st. 2. OZ, istakne zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, a koju tražbinu ima prema protivniku osiguranja.

6. Iako predlagateljica osiguranja navodi da su stranke suvlasnici nekretnine, da ona ne stanuje u nekretnini, dok ju protivnik osiguranja, bez njezine dozvole, daje na korištenje osobama koje ona ne poznaje i koje nisu dio domaćinstva, čak ni iz sadržaja prijedloga nije vidljivo o kakvoj se točno nenovčanoj tražbini predlagateljice radi, a koju bi predlagateljica bila ovlaštena osigurati predloženom privremenom mjerom. Dakle, predlagateljica je propustila označiti tražbinu radi čijeg osiguranja predlaže određivanje mjere, sukladno odredbi čl. 341. st.2 OZ, pa sud ne može ni odlučivati o tome je li predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, što predstavlja jedan od uvjeta za određivanje privremene mjere, propisan odredbom čl. 346. OZ.

7. Nadalje, važno je reći i da predlagateljica osiguranja nije uz prijedlog priložila baš nikakav dokaz kojim bi potkrijepila ijedan od svojih navoda, nego je priložila jedino prijedlog za pokretanje izvanparničnog postupka radi razvrgnuća suvlasništva koji planira pokrenuti. Međutim, valja reći da pokretanje izvanparničnog postupka radi razvrgnuća suvlasništva ne opravdava mjeru čije određivanje zahtjeva predlagateljica osiguranja - zabranu protivniku osiguranja da dozvoli korištenje nekretnine koja je upisana na kč.br. 1402 upisanoj u zk.ul. 2361 K.O. Čepin osobama koje nisu članovi domaćinstva – a što je svrha privremene mjere, koja proizlazi iz čl. 346. OZ. Naime, sud o razvrgnuću odlučuje u izvanparničnom postupku u kojem se utvrđuje način diobe stvari u suvlasništvu i vodi se pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju zakona ili pravnog posla, odnosno, u navedenom postupku se ne raspravlja na koji način se nekretnina u suvlasništvu koristila ili će se koristiti.

8. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 341. st. 2. OZ, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Osijeku 12. svibnja 2023.

S u d a c

Branka Lukić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. predlagateljici osiguranja po pun.

2. protivniku osiguranja uz prijedlog