Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 43 Gž Ovr-693/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Jadranki Travaš kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. B. d.d., Z.1 , OIB:…, protiv I.-ovršenice K. M. iz Z.2 , OIB:…, i II.-ovršenika S. M. iz G. G., OIB:…, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj: Ovrv-249/2023-3 od 3. ožujka 2023., dana 11. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja A. B. d.d. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj: Ovrv-249/2023-3 od 3. ožujka 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru poslovni broj: Ovrv-249/2023-3 od 3. ožujka 2023. odbačen je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave zaprimljen 26. siječnja 2023. pod poslovnim brojem Ovrv-249/2023.
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP), u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20., dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba ovrhovoditelja je neosnovana.
4. U ovom ovršnom predmetu prijedlog za ovrhu je podnesen dana 26. siječnja 2023. protiv I.-ovršenice K. M. i II.-ovršenika S. M., i to temeljem vjerodostojne isprave - izvatka iz poslovnih knjiga od 17. siječnja 2023., na kojem je kao dužnik naznačen I. M. Uz prijedlog je dostavljeno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Z. B. broj O-1047/2019-19, UPP/OS-93/2019-19 od 30. rujna 2019. iza pokojnog I. M., prema kojem pokojnog I. M. nasljeđuju supruga K. M. i sin S. M.
5. Sud prvog stupnja temelji svoju odluku na zaključku da rješenje o nasljeđivanju nije pravni osnov temeljem kojeg ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika. To iz razloga, što je u vjerodostojnoj ispravi kao dužnik naznačen pokojni I. M., pa se ovrha ne može odrediti protiv nasljednika dužnika, već ovrhovoditelj može u parničnom postupku ostvariti svoje pravo protiv nasljednika dužnika.
6. Prema čl. 32. st. 1. OZ-a, ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Prema st. 2. istoga članka, odredba st. 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
7. Međutim, s obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen na temelju vjerodostojne isprave, nema mjesta primjeni čl. 32. st. 2. OZ-a, odnosno nema mogućnosti prijenosa obveze, pa je prijedlog za ovrhu trebalo odbiti, a ne odbaciti kako je to učinio prvostupanjski sud.
8. Stoga, iako je navedeni prijedlog za ovrhu trebao odbiti, time što je navedeni prijedlog odbacio, sud prvog stupnja nije doveo ovrhovoditelja u nepovoljniji položaj, slijedom čega je, sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, valjalo odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 11. svibnja 2023.
Sutkinja:
Jadranka Travaš, v.r.
