REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 73 Pž-2227/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne Maržić, predsjednice vijeća, Gorane Aralica Martinović, sutkinje izvjestiteljice i Ivane Mlinarić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NOVI LIST d.d. Rijeka, Zvonimirova 20a, OIB 44110106406, kojeg zastupa punomoćnica Ana Holjar, odvjetnica iz Rijeke, Korzo 4, protiv tuženika EPEPE d.o.o. Matulji, Žrtava fašizma 20, OIB 03362056222, kojeg zastupa punomoćnik Darijan Hört, odvjetnik iz Opatije, Vjekoslava Spinčića 3, radi zaštite autorskog prava, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-481/2020-17 od 18. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-481/2020-17 od 18. ožujka 2022. u točki II. i IV. njene izreke.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužiteljeva žalba kao nedopuštena u odnosu na točku III. izreke presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-481/2020-17 od 18. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Rijeci je presudom poslovni broj P-481/2020-17 od 18. ožujka 2022. presudio:

„I. Utvrđuje se da je tuženik povrijedio autorska prava tužitelja na način da je fotografiju autora Marka Gracina zaposlenika tužitelja objavio na portalu https:/ /torpedo.media/butkovic-osudujem-provokacije-koje-se-ticu-temeljnih-nacela drzavnosti-poput-teritorijalnog-ustroja/ bez ovlaštenja tužitelja kao nositelja imovinskih autorskih prava na toj fotografiji te se zabranjuje tuženiku svaka buduća objava fotografije bez odobrenja tužitelja.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži da sud zabrani tuženiku svaku buduću objavu fotografije iz točke I. izreke presude bez navođenja tužitelja kao autora iste te u dijelu u kojem traži isplatu iznosa od 5.000,00 kn sa zateznom kamatom od 16.06.2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III. Izreka ove presude će se po njenoj pravomoćnosti objaviti na trošak tuženika u „Torpedo media“ u roku od 8 dana.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“

2. Protiv presude, koju pobija u točkama II., III. i IV. izreke, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud presudu preinači i prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Traži troškove žalbenog postupka. U bitnom ističe da je tužitelj nositelj moralne komponente autorskog prava na fotografiji čiji je autor Marko Gracin, fotoreporter, koji je zaposlenik tužitelja.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Tužiteljeva žalba je neosnovana i djelomično nedopuštena.

5. Nedopuštena je tužiteljeva žalba u odnosu na točku III. izreke presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-481/2020 od 18. ožujka 2022. jer je u tom dijelu uspio u parnici tako da nema pravni interes za žalbu u tom dijelu presude. Naime, žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nema pravnog interesa za podnošenje žalbe (čl. 358. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP).

6. Ovaj je sud prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ispitao na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. U postupku koji je prethodio pobijanoj presudi, ni u pobijanoj presudi nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti pa niti ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud ističe da pobijana presuda ima valjano obrazloženje iz kojeg je jasno koje je činjenice i na temelju kojih dokaza utvrdio prvostupanjski sud, na kojim odlučnim činjenicama je temeljio svoju ocjenu o sadržaju poslovnog odnosa i obveza koje bi iz tog odnosa proistekle za stranke u sporu. Prvostupanjski sud je proveo savjesnu i brižljivu ocjenu dokaza te na temelju rezultata postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane. Svoje uvjerenje prvostupanjski sud je opravdao logičnim razlozima, iz kojih se može provjeriti da ono ima valjanu pravnu osnovu (čl. 8. ZPP-a). Nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Predmet ovog postupka je građanskopravna zaštita autorskih prava tužitelja koje je stekao od autora Marka Gracina koji je svojim ugovorom o radu predao na tužitelja isključivo pravo korištenja autorskog djela koji je stvorio u okviru obavljanja poslova i pomoću opreme tužitelja jer je tuženik bez odobrenja tužitelja objavio fotografiju (koja prikazuje Olega Butkovića) autora Marka Gracina i pri tome nije naveo autora fotografije niti izvor preuzimanja fotografije.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je autor sporne fotografije Olega Butkovića Marko Gracin, da je on zaposlenik tužitelja i da je tu fotografiju snimio u okviru obavljanja svojih svakodnevnih poslova i pomoću opreme tužitelja;

- da je između tužitelja kao poslodavca i Marka Gracina kao radnika zaključen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme kojim je određeno da predajom fotografija/video zapisa ili materijala od strane radnika i neovisno o njihovoj daljnjoj objavi, a koje se fotografije/video zapisi ili drugi materijali imaju smatrati autorskim djelima poslodavac postaje vlasnikom istih te stječe neograničeno pravo korištenja takvog autorskog djela;

- da je tuženik 8. lipnja 2020. na svom portalu u sklopu teksta pod naslovom „Butković: Osuđujem provokacije koje se tiču temeljnog načela državnosti poput teritorijalnog ustroja“ neovlašteno objavio i koristio u komercijalne svrhe fotografiju čiji je autor Marko Gracin, fotoreporter, koji je zaposlenik tužitelja te da je prilikom objave propustio označiti izvor iz kojeg je fotografija preuzeta i navesti njenog autora kao i da je „odrezan“ dio fotografije.

10. U žalbenom postupku je sporno da li tužitelj na temelju ugovora o radu zaključenim s autorom (radnikom) ima pravo od tuženika potraživati na ime neimovinske štete zbog povrede moralnih autorskih prva isplatu u iznosu od 663,61 EUR ( 5.000,00 kn).

11. Prvenstveno se ukazuje da su autorska djela, između ostalog, i fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom (čl. 5. st. 2. al. 8. ZAPSP-a). Autor djela je fizička osoba koja je djelo stvorila. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela (čl. 9. ZAPSP-a). Autorsko pravo sadržava moralna prava autora, kojima se štite osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom, imovinska prava autora, kojima se štite imovinski interesi autora u pogledu njegova autorskog djela i druga prava autora, kojima se štite ostali interesi autora u pogledu njegovog autorskog djela (čl. 13. st. 1. i 2. ZAPSP-a). Autor se ne može odreći svojeg autorskog prava (čl. 50. ZAPSP-a).

12. Dakle, radi zaštite osobnih interesa autora u odnosu na njegovo djelo u sadržaj autorskog prava uz ovlaštenja imovinskopravne naravi, koja autoru omogućuju ekonomsko iskorištavanje njegova djela, ušla su i ovlaštenja osobnopravne naravi, koja autora ovlašćuju od ostalih zahtijevati da poštuju intelektualnu vezu između njega i njegova djela, što uključuje priznavanje i poštovanje autorstva, poštovanje autorove volje hoće li, kada i kako njegovo djelo biti objavljeno, poštovanje cjelovitosti djela kao i poštovanje djela na način da se ono ne koristi na način koji bi štetio autorovoj časti odnosno ugledu. Ta se ovlaštenja uobičajeno nazivaju „autorska moralna prava”, a u konkretnom slučaju tužitelj u tužbi i tužbenom zahtjevu traži zaštitu upravo „autorskih moralnih prava”.

13. Neosnovan je žalbeni navod da tužitelju kao poslodavcu pripada isključivo pravo korištenja takvog autorskog djela kojeg je autor/radnik stvorio u okviru obavljanja poslova iz Ugovora o radu, dakle kako tužitelj kao poslodavac stječe i imovinsko i moralno autorsko pravo nad korištenjem predmetne fotografije, a osobito stoga što je riječ o autorskom djelu stvorenom za vrijeme autorova svakodnevnog obavljanja posla za tužitelja, te korištenjem opreme u vlasništvu tužitelja pa je neosnovana žalbena interpretacija odredaba materijalnog prava i žalbena tvrdnja da je pogrešno sud utvrdio da moralno autorsko pravo ne bi bilo prenosivo.

14. Naime, prijenos autorskog prava jest ograničen raspolaganjem autorskim pravom zabranom njegova prijenosa (otuđenja) pravnim poslovima inter vivos pravnim poslom, a dopušten je na temelju nasljeđivanja. Jedini nositelji autorskog prava koji nisu autori mogu biti njegovi nasljednici. Posebno pravilo nalazi se u odredbama čl. 41. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ broj: 167/03, 79/07, 125/11, 80/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18 i 111/21; dalje: ZAPSP) koje propisuju: (1) Autorsko pravo je nasljedivo. (2) Nasljednicima autora pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (3) Na sva druga pitanja u svezi s nasljeđivanjem autorskog prava, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se opći propisi o nasljeđivanju.

15. Pravo iskorištavanja autorskog djela nastaje autorovim raspolaganjima kojima opterećuje svoje autorsko pravo te u konkretnom slučaju je autor/radnik, opteretio svoje pravo ugovorom o radu s tužiteljem (čl. 44 ZAPSP) vezano za imovinskopravnu komponentu svojeg autorskog prava ali ne i za moralnopravnu komponentu tako da žalitelj pogrešno tvrdi da je autor ugovorom na poslodavca mogao prenijeti osim imovinskog autorskog prava i moralnu komponentu (arg iz čl. 75. i 76. ZAPSP-a) svojeg autorskog prava na predmetnoj fotografiji.

16. Slijedom iznesenog, navodima žalbe tužitelj nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama II. i IV. izreke.

Zagreb, 11. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća

Mirna Maržić