Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-276/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića kao predsjednika vijeća, Noemi Butorac kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica ABC, odvjetnica u ... u Zagrebu, protiv tuženice JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (s boravištem u [adresa]), radi naknade štete, odlučujući o tužiteljičinoj žalbi, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, broj P-262/2018-55 od 9. ožujka 2023., u sjednici održanoj 10. svibnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Žalba se djelomično uvažuje, a u pretežitom dijelu odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, broj P- 262/2018-55 od 9. ožujka 2023.

a) preinačuje u točki II. izreke kojom je naloženo tužiteljici naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u svoti od 3.198,82 eura/24.101,48 kn[1] , tako da točka II. izreke glasi :

" Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.986,20 eura /22.499,52 kuna, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 09. ožujka 2023. do dana plaćanja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena plaćanja."

b) potvrđuje u točki I. izreke

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

'I. Nalaže se tuženici JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 4.941,17 EUR[1] /37.229,25 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 08.11.2017.g. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za 3(tri) postotnih poena, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je [obrt] primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotnih poena, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljici UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženoj JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi parnične troškove u iznosu od 3.198,82 Eur /24.101,48 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je [obrt] primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotnih poena, u roku 15 dana.'"

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je pravodobno izjavila žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP), s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev ili ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1 Na žalbu nije odgovoreno.

2.2 Žalba je djelomično osnovana i to samo u odnosu na troškove postupka.

3. Nije počinjena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka propisanih člankom 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čanka 365. stavak 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelj ne ukazuje u žalbi.

4. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za naknadu štete koju je, prema njezinim tvrdnjama, pretrpjela zbog materijalnih nedostataka prilikom kupnje nekretnine temeljem ugovora o kupoprodaji od 7.studenoga 2017. Broj: OV-656/2017., od tuženice kao prodavateljice.

5. Tužiteljica tvrdi da je od tuženice kupila česticu zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 13164 m2, koja u naravi predstavlja šumu,u granicama katastarske parcele sa jasnom izjavom tužene da je šuma stojeća, neposječena i sa zajamčenom drvnom masom. Dakle, tužiteljica tvrdi da je motiv kupnje nekretnine bila isključivo sječa drva na predmetnoj nekretnini te dobivanje odgovarajuće količine drvne mase s kupljene nekretnine za što je tuženica znala.

6. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da su stranke 7. studenoga 2017. sklopile ugovor o kupoprodaji nekretnine;

- da je predmet kupoprodaje bila čestica zemlje [katastarska čestica] šume [adresa], upisana u zemljišno knjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina], površine 2 jutra, 460 čhv;

-da u ugovoru nije navedeno da je predmet kupoprodaje drvna masa ili šuma i drvna masa;

-da u ugovoru nije navedeno da tuženica daje jamstvo tužiteljici za postojanje određene količine drvne mase na nekretnini koja je predmet kupoprodaje;

- da tuženica prilikom kupoprodaje nekretnine nije znala da je tužiteljičin motiv kupnje nekretnine sječa drva na nekretnini i dobivanje odgovarajuće količine drvne mase;

- da tuženica prilikom kupoprodaje nekretnine nije znala da je na nekretnini koja je predmet kupoprodaje posječen određena količina stabala bukve i hrasta;

- da je tužiteljica očekivala određenu količinu drvne mase koju će dobiti sječom šume;

- da tuženica nije mogla znati kolika se količina drvne mase dobije sječom šume;

- da je količinu drvne mase koja se može dobiti sječom šume bilo moguće utvrditi vještačenjem prije sklapanja ugovora o kupoprodaji

- da tužiteljica prije sklapanja ugovora nije predložila tuženici obavljanje vještačenja iz prethodne alineje niti je to sama učinila;;

- da tužiteljica nije provjeravala granice predmetne nekretnine prije sklapanja ugovora o kupoprodaji;

- da prije sklapanja ugovora tužiteljica nije pregleda i provjerila granice (međe) nekretnine (šume) kupuje na način da angažira geodeta ili da sa susjedima utvrdi među nekretnine koja je predmet kupoprodaje;

- da je nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine i to u siječnju 2018. stalni sudski vještak geodezije utvrdio granice (međe) predmetne nekretnine utvrdivši pri tom da je na predmetnoj parceli posječeno i nedostaje 65 velikih stabala bukve i hrasta koji su posječeni prije sklapanja ugovora o kupoprodaji.

7. Među strankama nije sporno da je posječen dio šume na nekretnini koja je bila predmet kupoprodaje. U ovoj fazi postupka među strankama je i dalje sporno je li tuženica prilikom kupoprodaje nekretnine znala da je tužiteljičin motiv kupnje nekretnine sječa drva na nekretnini i dobivanje odgovarajuće količine drvne mase tj. je li znala da je upravo u granicama njezine nekretnine izvršena sječa stabala.

8. Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da tužiteljica zahtijeva naknadu štete po osnovi ugovorne odgovornosti za štetu koja nastaje kad je šteta uzrokovana povredom ugovorne obveze. Naime, tužiteljica tvrdi da je tuženica jamčila da šuma koja raste na nekretnini koja je predmet ugovora o kupoprodaji nije sječena. Sukladno članku 402. stavku 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima određena svojstva ili odlike.

9. Vjerovnik u obveznom odnosu ovlašten je od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik ju je dužan ispuniti. Kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio. Za postojanje odgovornosti u smislu odredbe čl. 342. st. 2. ZOO osim općih pretpostavki odštetne odgovornosti mora postojati ugovor, odnosno ugovorna obveza i povreda te obveze. Dužnik je u obvezi naknaditi štetu svom vjerovniku zbog povrede ugovorne obveze ako je ta povreda u uzročnoj vezi s nastalom štetom.

10. Predmet ugovora kojega su parnične stranke sklopile 7. studenoga 2017., je čestica zemlje [katastarska čestica] šume [adresa], upisana u zemljišno knjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina], površine 2 jutra, 460 čhv, pa samim tim i obveza tuženice kao prodavateljice jest bila predaja čestice zemlje navedene u ugovoru o kupoprodaji, koju obvezu je tuženica izvršila. Tuženičina ugovorna obveza nije bila predaja određene količine drvene mase koja se nalazi u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji na predmetnoj čestici zemlje.

11. Pravilno je prvostupanjski sud, primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP-a) odbio tužbeni zahtjev jer tužiteljica nije dokazala da je tuženica, unatoč tome što je u ugovoru o kupoprodaji navedeno da je predmet kupoprodaje čestica zemlje [katastarska čestica] šume Kutec, upisana u zemljišno knjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina], površine 2 jutra, 460 čhv znala da je tužiteljičin motiv kupnje nekretnine određena količinu drvne mase koju će tužiteljica dobiti sječom šume s predmetne nekretnine. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tuženica nije znala da je na nekretnini koja je predmet kupoprodaje vršena sječa stabala s obzirom na okolnost da je tuženica izjavila da nije znala za granice(međe) predmetne nekretnine te da je na predmetnoj nekretnini bila prije 8 godina.

.

12. Žalbenim navodima kojima se u bitnom pobija pravilnost slobodne ocjene dokaza i tvrdi da iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženica znala za motiv kupnje predmetne nekretnine nije dovedena u sumnju pravilnost pobijane presude.

13. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud dokaze ocijenio prema odredbi članka 8 ZPP-a, a stečeno uvjerenje opravdao uvjerljivim i logičnim obrazloženjem, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

14. Međutim, prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo na tužiteljičinu štetu u odluci o troškovima postupka.

14.1 Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 2. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a, te na odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22 i 126/22 - dalje: Tarifa).

14.2 Tuženičini troškovi postupka iznose 2.986,20 eura /22.499,52 kuna.

14.3 Tuženikovi troškovi sastoje se od troškova nagrade odvjetniku prema Tarifi i to od troška: troškova zastupanja na devet ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari iznos od po 199,08 eura za svako (ukupno 1.791,72 eura), troškova sastava tri obrazložena podneska iznos od po 199,08 eura za svaki (ukupno 597,24 eura), sve uvećano za pripadajući PDV od 25 % u svoti od 597,24 eura što iznosi ukupno kako je to već navedeno 2.986,20 eura /22.499,52 kuna. Tuženici ne pripadaju ostali zatraženi troškovi prvostupanjskog postupka jer tuženica nije dokazala da je te troškove imala.

15. Tužiteljici ne pripadaju troškovi nagrade odvjetniku za sastav žalbe jer nije uspjela u žalbi protiv odluke o glavnoj stvari.

16. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci i to pod točkom. a) na temelju članka 373. točke. 3. ZPP-a, pod točkom b) na temelju članka 368. stavka.1. ZPP-a.

Dubrovnik, 10. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Emir Čustović