REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 319/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. Braniteljska zadruga Pleter, OIB 08855346603, Bjelovar, K. Š. Đalskog 8, i 2. tužitelja Športsko-ribolovna udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, OIB 29382354329, Bjelovar, K. Š. Đalskog 8, koje zastupa punomoćnik Hrvoje Mladinić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić i Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, Mihanovićeva 15b, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2978/2022-2 od 21. rujna 2022., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-165/2016-65 od 18. ožujka 2022. i odbačena tužba, u sjednici održanoj 10. svibnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjskoga rješenja naznačivši u njemu dva pitanja za koja smatraju da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
2. Tuženik na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Obrazlažući razlog važnosti prvoga u prijedlogu postavljenog pitanja, koje glasi: „Da li su stranke, nakon što su Ministarstvo poljoprivrede obavijestili o štetnom događaju sukladno čl. 172 st. 2 Zakona o zaštiti prirode (ZZP/13), dužne podnijeti poseban odštetni zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, u situaciji kada su odštetni zahtjev prije podnošenja tužbe dužne podnijeti i nadležnom državnom odvjetništvu temeljem čl. 30 i 32 Zakona o državnom odvjetništvu (67/18 i 21/22) u vezi čl. 186 a ZPP-a, a rok za odlučivanje o zahtjevu iznosi 3 mjeseca?“, tužitelji su naveli da je „drugostupanjska odluka ... u izravnoj suprotnosti s drugostupanjskom odlukom - presudom Županijskog suda u Bjelovaru Gž-1459/2014 (i ta odluka i prvostupanjska odluka donijeta u tom postupku P-563/2012 prileže spisu uz podnesak tužitelja od 03. 11. 2016. godine) iz kojih odluka proizlazi da se tužiteljica u tom spisu, kojoj je šteta također nastala od dabrova, obratila Ministarstvu poljoprivrede s obaviješću da šteta nastaje, a s konkretnim odštetnim zahtjevom nadležnom državnom odvjetništvu, a ne Ministarstvu poljoprivrede.“.
Međutim, iz presude Županijskog suda u Bjelovaru Gž-1459/2014-2 od 2. listopada 2015. ne proizlazi da je taj sud zauzeo shvaćanje u vezi s pretpostavkama za podnošenje tužbe za naknadu štete oštećenika protiv Republike Hrvatske, u skladu s čl. 172. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13), u smislu potrebe prethodnog podnošenja odštetnoga zahtjeva nadležnome ministarstvu, te o odnosu takvoga zahtjeva sa zahtjevom koji je stranka dužna podnijeti nadležnom državnom odvjetništvu prema čl. 186.a ZPP, a to što je nižestupanjskim presudama u postupku u kojem je donesena navedena drugostupanjska odluka odlučeno o takvom zahtjevu oštećenika protiv Republike Hrvatske, samo po sebi ne znači da je drugostupanjski sud donio shvaćanje prema kojemu je tužbu dopušteno podnijeti i bez prethodnog podnošenja odštetnoga zahtjeva nadležnome ministarstvu u slučaju kada je propisana obveza, čl. 186.a ZPP, podnošenja zahtjeva državnom odvjetništvu, kako to tumače tužitelji. Naime, iz obrazloženja presude Županijskog suda u Bjelovaru Gž-1459/2014- 2 od 2. listopada 2015. ne proizlazi da je pitanje dopuštenosti i pravovremenosti tužbe bilo sporno, pa se o tome taj sud nije ni izjasnio. Stoga se ne radi o odgovarajućem razlogu važnosti postavljenoga pitanja, u smislu da bi o postavljenome pitanju postojala različita praksa drugostupanjskih sudova, kako to tužitelji u prijedlogu sugeriraju (čl. 385.a st. 1. ZPP).
4. Što se pak tiče drugoga u prijedlogu postavljenog pitanja, koje glasi: „Da li su stranke za štetu koja nastaje kontinuirano mjesecima ili godinama dužne svaki dan podnositi novi zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i obavještavati ga o nastaloj šteti temeljem Zakona o zaštiti prirode (ZZP/13)?“, tužitelji za njega nisu naveli nikakve razloge važnosti u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Kako je odredbom čl. 389.a st. 3. ZPP propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti, između ostaloga, i onaj prijedlog za dopuštenje revizije koji uopće ne sadržava jasno naznačene razloge važnosti postavljenoga pitanja u smislu članka 385.a toga Zakona, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 10. svibnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
Broj zapisa: 9-3085a-2f864
Kontrolni broj: 06af3-d0e5f-52b65
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=RENATA ŠANTEK, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
