1

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A   I   R J E Š E N J E

 

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužitelja 1. D. V. iz Z., , OIB: …, 2. S. V. iz Z.,  OIB: …, 3. V. V. – M. iz Z., , OIB: … i 4. N. V. T. iz P., , OIB:… svi zastupani po punomoćniku S. B., odvjetniku u Z., protiv tužene Ž. S. iz G.,  koju zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u G., , radi ispravka pogrešnog upisa, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 20. prosinca 2023. i nakon objave 1. veljače 2024. 

 

p r e s u d i o  j e :

 

              I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

              ''Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Gospiću brisanje - ispravak zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama u zk. ul. br. 501 k.o. K., čestica kat. broj 185/1 zemljišta pod zgradama, kuća sa 105 m² i dvorište sa 495 m² nastalog temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Gospiću broj Rz-13/2015 od 22. ožujka 2017. u dijelu kojim se tužiteljima uspostavlja ranije zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja Rz-13/15 od 22. ožujka 2017. i to na način  da se uknjiži pravo vlasništva na istima za korist D. V. iz Z., , OIB: … u 1/28 dijela, S. V. iz Z., , OIB: …  u 1/28 dijela, V. V. – M. iz Z., , OIB: … u 1/28 dijela i N. V. T. iz P., , OIB: … u 1/28 dijela.

 

              Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima prouzročene troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.''

 

 

 

              II. Odbija se kao neosnovan alternativni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

              ''Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljima iznos od 150.000,00 € plativo u kunama po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

              Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima prouzročene troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.''

 

                                                        r i j e š i o   j e :

 

              Nalaže se tužiteljima da tuženoj naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 4.375,00 €, u roku od 15 dana.

 

                                                               Obrazloženje

 

              1. Tužitelji su 15. svibnja 2017. godine podnijeli tužbu za ispravak u kojoj su naveli da je Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Gospiću rješenjem od 2. ožujka 2017. u pojedinačnom ispravnom postupku poslovni broj Rz-13/15 odlučujući o prijavi za upis tužene donio rješenje kojim je usvojen njezin prijedlog i određen ispravak na nekretnini oznake kčbr. 185/1 k.o. K. na način da je ista postala vlasništvo tužene u cijelosti iako su tužitelji suvlasnici i posjednici predmetne nekretnine svaki u 1/28 dijela. Smatraju da nisu bile ispunjene pretpostavke za provođenje tog postupka jer tužena nije dokazala postojanje opravdanog razloga za vođenje postupka budući da nije priložila niti jednu ispravu kojom bi učinila vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Tvrde da su vlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem iza pok. J. V. i V. V. koji su predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem iza pok. majke B. (B.2) i to prije 20. studenog 1980. godine kada je Općinska uprava za katastar i geodetske poslove Općine Gospić donijela rješenje o cijepanju katastarske čestice broj 185 na čestice 185/1, 185/2 i 185/3 i prije nego je Komisija za imovinsko - pravne poslove Općine Gospić 16. ožujka 1982. donijela rješenje kojim se A. i Ž. S. daje na trajno korištenje kčbr. 185/1 kao najpovoljnijem ponuđaču. Tužitelji posebno naglašavaju da je rješenjem Komisije za imovinsko - pravne poslove broj 03-983/81 određeno da su se bivši korisnici odrekli prvenstva prava korištenja iako to nikada nisu učinili niti je tužena dostavila dokaz o tome. Smatraju da Općina Gospić nije mogla jednostranom odlukom 1982. godine tuđe zemljište prenijeti u vlasništvo nekome drugome. Tvrde da su i nakon odluke Komisije bili upisani kao posjednici što je vidljivo iz povijesnog pregleda stanja Područnog ureda za katastar Gospić od 1. srpnja 2014. Stoga predlažu da sud donese presudu kojom će naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Rz-13/2015 od 22. ožujka 2017. godine. S obzirom na to da se tužena može osloboditi činidbe ukoliko pristane tužiteljima isplatiti određeni novčani iznos, tužitelji su postavili alternativni tužbeni zahtjev i predložili da sud donese presudu kojom će naložiti tuženoj da tužiteljima isplati iznos od 150.000,00 € u roku od 15 dana. Uz tužbu tužitelji su dostavili povijesni pregled stanja Područnog ureda za katastar Gospić od 1. srpnja 2014., povijesni izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. 185/1 k.o. K., rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Gospiću poslovni broj Rz-13/2015 od 22. ožujka 2017. i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O-3948/04 iza pok. J. V..

 

              2. U odgovoru na tužbu tužena je navela da na predmetnoj nekretnini oznake kčbr. 185/1 k.o. K. nije vlasnica već suvlasnica u 3/5 dijela te da su I. R. i K. R. oboje iz G., suvlasnici svaki u 1/5 dijela. Budući da su suvlasnici nekretnine ne samo jedinstveni nego i nužni suparničari tužena smatra da svi oni moraju biti obuhvaćeni parnicom na pasivnoj strani. Nadalje smatra, a s obzirom da su u pojedinačnom ispravnom postupku poslovni broj Rz-13/2015 sudjelovale iste stranke kao u ovom parničnom postupku, da postoji subjektivni i objektivni identitet te da ovaj postupak ima karakter presuđene stvari. Tužena tvrdi da je kčbr. 185/1 nastala 1980. godine cijepanjem osnovne katastarske čestice broj 185 kada su osim kčbr. 185/1 nastale i kčbr. 185/2 i 185/3 nakon čega je rješenjem Komisije za imovinsko-pravne poslove bivše Općine Gospić od 16. ožujka 1982. tuženoj i njezinom sada pok. suprugu kao najpovoljnijim ponuđačima dodijeljena na trajno korištenje kčbr. 185/1, a iste godine izdana im je i građevinska dozvola za izgradnju obiteljske prizemne stambene zgrade, a potom 19. listopada 1988. godine uporabna dozvola. Stoga smatra da je u zakonitom i poštenom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine skoro 40 godina dok je od izgradnje kuće prošlo više od 35 godina za koje vrijeme joj nitko nije osporavao posjed i vlasništvo. Ističe da je u pojedinačnom ispravnom postupku broj Rz-13/2015 svjedok I. S. dao iskaz da je kao viši upravni referent sudjelovao u postupku dodjele zemljišta tuženoj i njezinom pok. suprugu i da su bivši korisnici zemljišta bili obvezni predati posjed novim korisnicima, te iako su odluke bile tipske i gotovo jednoobrazne, u rješenju greškom nisu navedeni svi suvlasnici pa je stoga propust Komisije za imovinsko-pravne poslove bivše Općine Gospić doveo do pogrešnog upisa i pravnog nereda koji je ispravljen tek rješenjem poslovni broj Rz-13/15 u pojedinačnom ispravnom postupku. Obzirom na navedeno tužena predlaže da sud zbog istaknutih procesnih prigovora odbaci tužbu, a podredno da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti. Uz odgovor na tužbu tužena je dostavila izvadak iz zemljišne knjige na dan 19. veljače 2019.

 

              3. Podneskom od 2. svibnja 2019. tužitelji su proširili tužbeni zahtjev na nove tuženike I. R. i K. R..

 

              3.1. Na pripremnom ročištu održanom 9. svibnja 2019. tužena je izjavila da se protivi subjektivnoj preinaci tužbe.

 

3.2. Sukladno odredbi članka 192 stavka 1 i 2 Zakona o parničnom postupku tužba s prilozima dostavljena je novo označenim tuženicima I. i K. R. s pozivom da se u roku od 15 dana očituju o proširenom tužbenom zahtjevu.

 

3.3. U podnesku od 29. svibnja 2019. tuženici I. R. i K. R. naveli su da ne daju pristanak za preinaku tužbe.

 

3.4. Budući da su se proširenju tužbe protivili i tužena i novo označeni tuženici, sud u takvoj situaciji nije ovlašten dopustiti preinačenje tužbe pa je u smislu odredbe članka 192 stavka 2 Zakona o parničnom postupku rješenjem poslovni broj P-123/2017-16 od 25. veljače 2020. godine odbio prijedlog tužitelja za preinačenje tužbe u ovom predmetu tako da pored već označene tužene Ž. S. proširuju tužbu na tuženike I. i K. R..

 

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg su pročitani materijalni dokazi u spisu, saslušan je svjedok I. S., tužitelj D. V. i tužena Ž. S.. Izvršen je uvid u spis Zemljišnoknjižnog odjela Gospić poslovni broj Rz-13/2015.

 

5. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da nisu osnovani ni glavni ni alternativni tužbeni zahtjev tužitelja te su presudom poslovni broj P-123/2017-22 od 23. prosinca 2020. odbijena oba tužbena zahtjeva tužitelja.

 

5.1. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-231/2021-2 ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj P-123/2017-22 od 23. prosinca 2000. i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje s obrazloženjem da je sud prvog stupnja propustio raspraviti i utvrditi bitne okolnosti odnosno utvrditi eventualno trajanje posjeda koje mora biti točno vremenski određeno, kvalitetu tog posjeda, te granice tog posjeda u relaciji sa granicama utužene nekretnine (kako je ona upisana u zemljišnoj knjizi); okolnosti kada je točno taj posjed započeo i do kada je on trajao; kada su prednici tužene M. i J. S. stupili u samostalni posjed predmetne nekretnine odnosno na temelju kojih dokaza se to eventualno utvrđuje, na koji način je predmetna nekretnina postala društveno vlasništvo, od kada i do kada je u takvom režimu bila, te u odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatom uzeti u obzir da se ne radi o nekretnini koja je oduzeta konfiskacijom, agrarnom reformom ili drugim pravnim poslom koji podrazumijeva primjenu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19).

 

6. U nastavku postupka na ročištu održanom 22. prosinca 2022. tužitelji su sukladno uputi drugostupanjskog suda dostavili izvadak iz zemljišne knjige - povijesni  prikaz predmetne katastarske čestice.

 

7. U dopunskom iskazu tužitelj D. V. naveo je da od tužene nikada nije tražio predaju u posjed predmetne nekretnine dok je tužena u svom iskazu navela da je 1982. godine prizemlje predmetne kuće već bilo izgrađeno te da joj nitko nije branio kasniju gradnju pa tako ni tužitelji koje je prvi put upoznala tijekom pojedinačnog ispravnog postupka 2017. godine, a za činjenicu upisa tužitelja u zemljišnoj knjizi saznala je tek 2013. godine.

 

8. Raspravnim rješenjem suda od 22. prosinca 2022. tužitelj je pozvan sukladno odredbi članka 109 stavka 1 i 2 ZPP-a da u spis dostavi novi zemljišnoknjižni izvadak te potpuni povijesni prikaz zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na predmetnu zemljišnoknjižnu česticu.

 

9. Od Područnog ureda za katastar Gospić pribavljena je Povijest promjena na kčbr. 185 k.o. K., prijepis posjedovnog lista broj 350 k.o. K. prije cijepanja kčbr. 185, Skica premjeravanja za kčbr. 185 k.o. K., Prijavni list cijepanja kčbr. 185 k.o. K. i podatak o podnositelju zahtjeva za cijepanje te Povijest promjena na kčbr. 185/1 k.o. K., a od Zemljišnoknjižnog odjela Gospić pribavljene su isprave iz Zbirke isprava poslovni broj Z-802/1980 (Prijavni list cijepanja kčbr. 185 k.o. K.), poslovni broj Z-200/1982 (rješenje Komisije za imovinsko-pravne poslove od 16. ožujka 1982.), poslovni broj Z-656/1988 (Prijavni list - ucrtavanje objekta), poslovni broj Z-322/1997 (zahtjev za brisanje društvenog vlasništva i prava korištenja od 8. svibnja 1997.) i poslovni broj Z-1542/2013 (rješenje ovog suda poslovni broj O-702/2013 od 3. srpnja 2013. iza pok. A. S.) te povijesni izvadak iz ručno vođene zemljišne knjige za kčbr. 185 k.o. K..

 

10. Na ročištu održanom 20. prosinca 2023. izveden je dokaz čitanjem i pregledavanjem dokaza u spisu te je izvršen uvid u priklopljeni spis Rz-13/2015 nakon čega je zaključena glavna i javna rasprava.

 

11. Predmet spora je glavni zahtjev tužitelja za ispravkom upisa u zemljišnoj knjizi provedenog na temelju rješenja ovog suda poslovni broj Rz-13/15 od 22. ožujka 2017. godine na kčbr. 185/1 k.o. K.. Predmet spora je i eventualno kumulirani odnosno supsidijarni tužbeni zahtjev kojeg su tužitelji postavili temeljem odredbe članka 188 stavka 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), a kojim zahtijevaju od tužene isplatu iznosa od 150.000,00 € na ime naknade vrijednosti predmetne nekretnine.

 

12. Vezano uz glavni tužbeni zahtjev tužitelja ističe se da se radi o tužbi za ispravak iz članka 197 Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK) koji se prema odredbi članka 241 stavka 1 Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19) primjenjuje u konkretnom slučaju. Radi se o tužbi koja je jedino pravno sredstvo koju osobe koje se smatraju oštećenima u svojim pravima upisima provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak jer se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba (članak 194 stavak 3 Zakona o zemljišnim knjigama). Ovlaštenje za podnošenje takve tužbe imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

 

 

 

 

13. U postupku povodom tužbe za ispravak potrebno je utvrditi je li obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuje stjecanje, promjenu ili prestanak određenog knjižnog prava i obzirom na odredbe zemljišnoknjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis toga prava u zemljišne knjige sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru.

 

14. Budući da je tužena u zemljišnoknjižnom postupku poslovni broj Rz-13/15 tvrdila da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla dosjelošću, to u konkretnom slučaju znači da je u ovom parničnom postupku, u odnosu na glavni tužbeni zahtjev tužitelja, potrebno ispitati rješenje suda doneseno u zemljišnoknjižnom postupku odnosno utvrditi jesu li bile ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužene na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti.

 

15. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

16. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

 

17. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

 

18. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

19. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

 

20. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

 

21. Ponovnom analizom provedenih dokaza utvrđene su sljedeće nesporne činjenice:

 

- da je tužena kao predlagateljica kod ovog suda 16. travnja 2015. godine pokrenula pojedinačni ispravni postupak u predmetu poslovni broj Rz-13/2015 radi ispravka upisa prava vlasništva na kčbr. 185/1 k.o. K.;

 

- da je rješenjem suda poslovni broj Rz-13/2015 od 20. travnja 2015. godine otvoren pojedinačni ispravni postupak za kčbr. 185/1 k.o. K. te su protustranke, ovdje tužitelji podnijeli prijave na otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka;

 

- da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela u Gospiću poslovni broj Rz-13/2015 od 22. ožujka 2017. usvojen prijedlog predlagateljice, ovdje tužene Ž. S. i određen ispravak na nekretnini oznake kčbr. 185/1 k.o. K. uknjižbom prava vlasništva za korist tužene Ž. S. iz G.,  u cijelosti;

 

- da je predmetna nekretnina kčbr. 185/1 nastala cijepanjem osnovne kčbr. 185 k.o. K.;

 

- da kčbr. 185 k.o. K. u novoj izmjeri odgovara kčbr. 1785/4 k.o. C. u staroj izmjeri (upisana u zk. ul. broj 749 k.o. C. - list 247 spisa);

 

- da je temeljem rješenja Skupštine Općine Gospić od 2. srpnja 1965. predmetna kčbr. 1785/4 k.o. C. (u staroj izmjeri) upisana kao Društveno vlasništvo (list 248 spisa) s pravom korištenja za korist S. J. iz Z.,  u 3/14 dijela, S. M. iz Z.,  u 3/14 dijela, V. B. iz Z.,  u 2/14 dijela, M. A. iz Z., u 2/14 dijela, Š. J. iz Z.,  u 2/14 dijela i M. Đ. iz K. u 2/14 dijela (list 249 spisa);

 

- da je u katastarskoj općini K. izvršena katastarska izmjera i da su podaci dobiveni tom izmjerom utvrđeni u postupku njihova izlaganja na javni uvid te je takav operat stavljen u primjenu 1976. godine rješenjem Republičke geodetske uprave broj 04-706/1-1976 od 4. studenog 1976., a operat koji se primjenjivao do 1976. stavljen je izvan primjene; da je u postupku osnivanja katastarskog operata 1976. godine za k.o. K. evidentirana čestica oznake kčbr. 185 površine 1362 m² upisana u posjedovnom listu broj 350 na ime J. S. iz Z., ;

 

- iz zapisnika Komisije za osnivanje nove zemljišne knjige (list 170 spisa) od 5. srpnja 1979., a nakon izvršene nove izmjere da je pristupio J. S. iz Z.,  koji je nakon što mu je predočen posjedovni list broj 350 izjavio da predmetnu nekretninu posjeduje zajedno sa svojom ženom M. rođ. B. te su i uknjiženi kao korisnici nekretnine po članku 38 i članku 39 Zakona o nacionalizaciji; da zajedno sa svojom ženom posjeduje česticu broj 185 koja odgovara čestici 1785/4 k.o. C. u staroj izmjeri; da je u korist njega i njegove žene upisano pravo korištenja svakog u 3/14 dijela (što odgovara površini kasnije formirane kčbr. 185/1 od cca 600 m²); da pravo korištenja imaju i B. V. iz Z.,  u 2/14 dijela (pravna prednica ovdje tužitelja), da A. M. iz Z.,  pripada pravo korištenja 2/14 dijela, J. Š. iz Z., pripada pravo korištenja 2/14 dijela te Đ. M. iz K. pravo korištenja 2/14 dijela;

 

- da je 30. listopada 1980. godine od strane Općinske uprave za katastar i geodetske poslove izvršeno premjeravanje kčbr. 185 k.o. K. prema urbanističkim uvjetima te su na licu mjesta postavljeni međašni znakovi;

 

- da je rješenjem Općinske uprave za katastar i geodetske poslove od 20. studenog 1980. godine u katastarskom operatu k.o. K. izmijenjeno dosadašnje stanje posjeda kčbr. 185 površine 1362 m² s posjednika J. S., Z.,  na dosadašnjeg posjednika i na kčbr. 185/1 površine 600 m², kčbr. 185/2 površine 514 m² i kčbr. 185/3 površine 248 m²;

 

- da je prijavnim listom od 3. studenog 1980. godine kčbr. 185 k.o. K. cijepana na kčbr. 185/1 površine 600 m², kčbr. 185/2 površine 514 m² i kčbr. 185/3 površine 248 m²;

 

- da je Komisija za imovinsko-pravne poslove bivše Općine Gospić dana 25. siječnja 1982. godine donijela rješenje kojim se utvrđuju kao najpovoljniji učesnici u natječaju za davanje na korištenje neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu i to kčbr. 185/1 k.o. G. površine 600 m² S. A. i S. Ž. iz G. koji su ponudili iznos od 18.500,00 tadašnjih dinara;

 

- da je Komisija za imovinsko-pravne poslove bivše Općine Gospić dana 16. ožujka 1982. godine donijela rješenje broj 03-983/81 kojim je S. A. i Ž. iz G. kao najpovoljnijim ponuđačima dano na trajno korištenje građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje stambenog objekta i to kčbr. 185/1 k.o. K.;

 

- da je temeljem rješenja poslovni broj Z-200/82 katastarska čestica broj 185/1 površine 600 m² iz posjedovnog lista broj 350 s imena J. S. iz Z.,  otpisana u posjedovni list broj 474 na ime J. S. iz Z.,  u 8/14, A. S. iz G.,  u 3/14 dijela i Ž. S. iz G.,  u 3/14 dijela;

 

- da su temeljem navedenog rješenja bivši korisnici predmetne nekretnine J. S. i M. S. oboje iz Z.,  bili u obvezi predati u posjed predmetnu nekretninu S. A. i Ž. u roku od 8 dana računajući od prijema predmetnog rješenja jer su se odrekli prvenstva prava korištenja dok su S. A. i Ž. temeljem navedenog rješenja bili dužni u roku od 3 godine računajući od pravomoćnosti ovog rješenja izgraditi stambeni objekt tj. vikend kuću ili izvršiti znatnije radove na izgradnji vikend kuće jer će se u protivnom utvrditi gubitak prava korištenja, a u roku od 5 dana od pravomoćnosti rješenja dužni su zaključiti ugovor s Općinom Gospić o međusobnim pravima i obvezama;

 

- da su Općina Gospić s jedne strane te Ž. i A. S. iz G. s druge strane 26. svibnja 1982. godine zaključili ugovor o međusobnim pravima i obavezama kojim davaoc korištenja Općina Gospić daje korisnicima A. i Ž. S. iz G. na trajno korištenje građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenom vlasništvu i to kčbr. 185/1 površine 600 m² upisane u zk. ul. br. 355 k.o. K. radi izgradnje vikend kuće uz naknadu te su se korisnici zemljišta obvezali u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora na ime naknade za zemljište uplatiti iznos od 18.500,00 dinara u korist računa Općine Gospić kao i iznos od 1.200,00 dinara za izradu parcelacijskog elaborata u korist računa Općinske uprave za katastar;

 

- da su se istim Ugovorom korisnici zemljišta obvezali u roku od 3 godine od pravomoćnosti rješenja o davanju zemljišta na trajno korištenje izgraditi vikend kuću ili izvršiti znatnije radove na vikend kući jer će se u protivnom utvrditi prestanak prava korištenja;

 

- da je ugovorom utvrđeno da korisnici zemljišta stupaju u posjed po podmirenju naknade za zemljište;

 

- da je građevinskom dozvolom Općine Gospić od 12. ožujka 1982. godine S. Ž. i A. odobrena izgradnja obiteljske prizemne stambene zgrade u K. na kčbr. 185/1 k.o. K.;

 

- da je prijavnim listom od 10. listopada 1988. na katastarskoj čestici broj 185/1 evidentirana kuća površine 105 m² i dvorište površine 495 m²;

 

- da je dozvolom Općine Gospić od 19. listopada 1988. godine dozvoljena upotreba stambene zgrade izgrađene na kčbr. 185/1 k.o. K.;

 

- da je rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-702/2013 od 3. srpnja 2013. godine nasljednicom pok. A. S. proglašena njegova supruga, ovdje tužena Ž. S. (list 187 spisa).

 

22. Dakle, u postupku je nesporno utvrđeno da je rješenjem Komisije za imovinsko - pravne poslove bivše Općine Gospić broj 03-983/81 od 16. ožujka 1982. tuženoj i njezinom suprugu dano na trajno korištenje građevinsko neizgrađeno zemljište kčbr. 185/1 površine 600 m² upisana u k.o. K. u društvenom vlasništvu radi izgradnje stambenog objekta. Jednako tako, nesporno je utvrđeno da je tužena zajedno sa suprugom započela izgradnju vikend kuće na spornoj nekretnini 1982. godine, a 1988. godine tužena je ishodila uporabnu dozvolu iz čega sud zaključuje da je gradnja kuće tada dovršena.

 

23. Nije sporno da su temeljem rješenja Komisije za imovinsko - pravne poslove bivše Općine Gospić broj 03-983/81 od 16. ožujka 1982. bivši korisnici predmetne nekretnine J. S. i M. S. oboje iz Z., (stric i strina pok. A. S.) bili u obvezi predati u posjed predmetnu nekretninu S. A. i Ž. u roku od 8 dana računajući od prijema predmetnog rješenja jer su se odrekli prvenstva prava korištenja. Isto tako, nije sporno da su Općina Gospić s jedne strane te Ž. i S. A. iz G. s druge strane 26. svibnja 1982. zaključili ugovor o međusobnim pravima i obavezama kojim davaoc korištenja Općina Gospić daje korisnicima A. i Ž. S. iz G. na trajno korištenje građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenom vlasništvu i to k.č.br. 185/1 površine 600 m² upisane u zk. ul. br. 355 k.o. K. radi izgradnje vikend kuće uz naknadu.

 

24. Nesporno je iz povijesnog pregleda stanja da je izvorna čestica kčbr. 185 površine 1362 m² cijelo vrijeme upisana kao posjed J. S. (koji je stric tuženičinog supruga) i to sve do 2013. kada je izvršeno izjednačavanja katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka. Nesporno je da tuženu i njezine prednike nitko nikada nije smetao u posjedu predmetne nekretnine niti joj zabranjivao gradnju kuće, niti je itko od trećih osoba pa tako ni od strane tužitelja tražio od tužene i njezinih prednika predaju predmetne nekretnine u posjed.

             

25. Na temelju naprijed iznesenih utvrđenja ovaj sud zaključuje da je tužiteljica kao poštena posjednica stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine koja je po sili zakona vlasništvo tužene i to primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1472 OGZ-a.

 

26. Uzimajući u obzir da se predmetna nekretnina u određenom razdoblju nalazila u režimu društvenog vlasništva, ističe se da je u članku 388 stavku 4 ZVDSP bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj U-I-58/1997 od 17. studenog 1999. ukinuo članak 388 stavak 4 ZVDSP pa slijedi da je u razdoblju od 1991. do 1999. zakonodavac dopustio da se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme koje je proteklo prije 8. listopada 1991.

 

27. U odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske, Radomilja protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske zauzeto je sljedeće shvaćanje: ''U tim okolnostima, Sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao - s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba - snositi posljedice greške koju je počinila sama država donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegova ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.''

 

28. Valja istaknuti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske, a nakon gore navedenih presuda Europskog suda za ljudska prava zauzeo pravno shvaćanje u odluci Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018. godine (ali i nizu drugih revizijskih odluka primjerice Rev-2776/2016, Rev-158/2017, Rev-2430/2019, Rev-1480/2016) koje glasi: ''Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388 stavka 4 ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba istog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.''

 

29. Kako iz utvrđenih činjenica proizlazi da je tužena zajedno sa svojim prednicima u posjedu sporne nekretnine više od četrdeset godina te kako ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba glede spornih nekretnina, to je sud u konkretnom slučaju zaključio da su u zemljišnoknjižnom postupku bile ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužene na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti odnosno da je sud osnovano odbio prigovore i prijave ovdje tužitelja pri čemu se ističe da je to pravo tužena stekla do ukidanja odredbe članka 388 stavka 4 ZVDSP.

 

30. Slijedom navedenog, a budući da je tužena nesporno vlasnica predmetne nekretnine oznake kčbr. 185/1 k.o. K., sud cijeni neosnovanim glavni tužbeni zahtjev tužitelja, a nastavno tome i alternativni tužbeni zahtjev tužitelja.

 

31. Odluku o troškovima postupka sud je donio sukladno odredbi članka 154 stavka 1 i članka 155 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu ZPP).

 

32. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 toč. 3 Tarife).

 

33. Budući da su tužitelji izgubili parnicu dužni su tuženoj naknaditi opravdane troškove parničnog postupka koji se odnose na zastupanje putem kvalificiranog punomoćnika odvjetnika i to trošak sastava odgovora na tužbu s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 8 toč. 1 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na pripremno ročište održano 9. svibnja 2019. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 312,50 € (Tbr. 9 toč. 2 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na pripremno ročište održano 14. srpnja 2020. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 312,50 € (Tbr. 9 toč. 2 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na ročište glavne i javne rasprave održano 15. listopada 2020. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na ročište glavne i javne rasprave održano 10. studenog 2020. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na ročište glavne i javne rasprave održano 22. prosinca 2022. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), trošak pristupa punomoćnika na ročište glavne i javne rasprave održano 24. listopada 2023. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 9 toč. 1 Tarife) i trošak pristupa punomoćnika na ročište glavne i javne rasprave održano 20. prosinca 2023. s pripadajućim PDV-om od 25% u iznosu od 625,00 € (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), dakle sveukupno u iznosu od 4.375,00 €.

 

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

 

    U Gospiću, 1. veljače 2024.

 

                                                                                                                                       Sudac:

 

                                                                                                                            Mirjana Kosanović, v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu  presude za stranku koja je obaviještena o ročištu za objavu odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude za stranku koja nije obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

 

Dna:

1. Odvjetnik S. B., Z., 

2. Odvjetnik S. P., G.,