Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 76 Gž-1431/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Darije Horvat, kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća – sutkinje izvjestiteljice, te Josipa Grubišića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marijanu Belčiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonske avenije 6, OIB: 14036333877, kojeg zastupa punomoćnica Marija Radelja, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Kožul & Petrinović d.o.o. Zagreb, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Osijeku posl. br. P-980/2019-30 od 28. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 9. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku posl. br. P-980/2019-30 od 28. prosinca 2022. i predmet se vraća na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

II. O troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je ništetna odredba:

- iz čl.3. toč.4. Ugovora o kreditu br. 5140030242-60010448371/2005., sklopljenog između tužitelja i tuženika dana 08.08.2005., a potvrđenog dana 12.08.2005. godine po javnom bilježniku Lidiji Perić iz Osijeka pod brojem OU-1802/2005., u dijelu odredbe koji glasi: „…obračunanim po srednjem tečaju Slavonske banke d.d. Osijek za devize na dan dospijeća, odnosno na dan plaćanja, ukoliko se plaćanje vrši prije roka dospijeća.“

- iz čl.4. st.1. Ugovora o kreditu br. 5140030242-60010448371/2005., sklopljenog između tužitelja i tuženika dana 08.08.2005., a potvrđenog dana 12.08.2005. godine po javnom bilježniku Lidiji Perić iz Osijeka pod brojem OU-1802/2005., koja glasa: „Korisnik kredita izričito prihvaća naknadne izmjene visine kamatne stope (ugovorene i zatezne), sukladno izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama Banke, koje se smatraju sastavnim dijelom Ugovora, bez posebnog zaključivanja Aneksa ovom Ugovoru, što potvrđuje svojim potpisom na ovom Ugovoru.“

II. Nalaže se tuženiku da u roku od petnaest dana plati tužitelju iznos od 41.295,56 kn / 5.480,86 € (slovima:četrdesetjednutisućudvjestodevedesetpetkuna- ipedesetšestlipa/pettisućačetrstoosamdeseteuraiosamdesetšestcenti), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na iznos:

17,22 kn / 2,29 € tekućom od 16.10.2007.

17,70 kn / 2,35 € tekućom od 16.11.2007.

16,99 kn / 2,25 € tekućom od 16.12.2007.

17,41 kn / 2,31 € tekućom od 16.01.2008.

17,27 kn / 2,29 € tekućom od 16.02.2008.

16,04 kn / 2,13 € tekućom od 16.03.2008.

17,03 kn / 2,26 € tekućom od 16.04.2008.

16,32 kn / 2,17 € tekućom od 16.05.2008.

16,80 kn / 2,23 € tekućom od 16.06.2008.

16,08 kn / 2,13 € tekućom od 16.07.2008.

16,51 kn / 2,19 € tekućom od 16.08.2008.

16,42 kn / 2,18 € tekućom od 16.09.2008.

15,75 kn / 2,09 € tekućom od 16.10.2008.

68,70 kn / 9,12 € tekućom od 16.11.2008.

15,51 kn / 2,06 € tekućom od 16.12.2008.

144,05 kn / 19,12 € tekućom od 16.01.2009.

159,96 kn / 21,23 € tekućom od 16.02.2009.

163,85 kn / 21,75 € tekućom od 16.03.2009.

150,17 kn / 19,93 € tekućom od 16.04.2009.

142,81 kn / 18,95 € tekućom od 16.05.2009.

188,97 kn / 25,08 € tekućom od 16.06.2009.

156,35 kn / 20,75 € tekućom od 16.07.2009.

169,35 kn / 22,48 € tekućom od 16.08.2009.

186,71 kn / 24,78 € tekućom od 16.09.2009.

168,01 kn / 22,30 € tekućom od 16.10.2009.

162,13 kn / 21,52 € tekućom od 16.11.2009.

182,31 kn / 24,20 € tekućom od 16.12.2009.

211,04 kn / 28,01 € tekućom od 16.01.2010.

235,82 kn / 31,30 € tekućom od 16.02.2010.

214,35 kn / 28,45 € tekućom od 16.03.2010.

274,54 kn / 36,44 € tekućom od 16.04.2010.

253,88 kn / 33,70 € tekućom od 16.05.2010.

277,60 kn / 36,84 € tekućom od 16.06.2010.

399,95 kn / 53,08 € tekućom od 16.07.2010.

372,30 kn / 49,41 € tekućom od 16.08.2010.

476,04 kn / 63,18 € tekućom od 18.09.2010.

415,34 kn / 55,13 € tekućom od 16.10.2010.

375,93 kn / 49,89 € tekućom od 16.11.2010.

500,99 kn / 66,49 € tekućom od 16.12.2010.

559,18 kn / 74,22 € tekućom od 16.01.2011.

498,30 kn / 66,14 € tekućom od 17.02.2011.

495,22 kn / 65,73 € tekućom od 16.03.2011.

472,02 kn / 62,65 € tekućom od 16.04.2011.

476,88 kn / 63,29 € tekućom od 16.05.2011.

616,16 kn / 81,78 € tekućom od 16.06.2011.

631,50 kn / 83,81 € tekućom od 16.07.2011.

791,53 kn / 105,05 € tekućom od 16.08.2011.

742,52 kn / 98,55 € tekućom od 16.09.2011.

638,47 kn / 84,74 € tekućom od 16.10.2011.

622,38 kn / 82,60 € tekućom od 16.11.2011.

609,14 kn / 80,85 € tekućom od 16.12.2011.

644,96 kn / 85,60 € tekućom od 16.01.2012.

675,62 kn / 89,67 € tekućom od 16.02.2012.

670,88 kn / 89,04 € tekućom od 16.03.2012.

654,88 kn / 86,92 € tekućom od 16.04.2012.

657,47 kn / 87,26 € tekućom od 16.05.2012.

671,42 kn / 89,11 € tekućom od 16.06.2012.

656,74 kn / 87,16 € tekućom od 16.07.2012.

655,71 kn / 87,03 € tekućom od 16.08.2012.

641,33 kn / 85,12 € tekućom od 16.09.2012.

617,11 kn / 81,90 € tekućom od 16.10.2012.

642,65 kn / 85,29 € tekućom od 16.11.2012.

651,25 kn / 86,44 € tekućom od 16.12.2012.

647,35 kn / 85,92 € tekućom od 16.01.2013.

601,87 kn / 79,88 € tekućom od 16.02.2013.

625,15 kn / 82,97 € tekućom od 16.03.2013.

639,60 kn / 84,89 € tekućom od 16.04.2013.

620,27 kn / 82,32 € tekućom od 16.05.2013.

580,66 kn / 77,07 € tekućom od 16.06.2013.

555,93 kn / 73,78 € tekućom od 16.07.2013.

574,82 kn / 76,29 € tekućom od 16.08.2013.

591,25 kn / 78,47 € tekućom od 16.09.2013.

623,86 kn / 82,80 € tekućom od 16.10.2013.

602,48 kn / 79,96 € tekućom od 16.11.2013.

611,99 kn / 81,23 € tekućom od 16.12.2013.

616,51 kn / 81,82 € tekućom od 16.01.2014.

578,50 kn / 76,78 € tekućom od 16.02.2014.

592,44 kn / 78,63 € tekućom od 16.03.2014.

585,83 kn / 77,75 € tekućom od 16.04.2014.

569,65 kn / 75,61 € tekućom od 16.05.2014.

566,81 kn / 75,23 € tekućom od 16.06.2014.

566,97 kn / 75,25 € tekućom od 16.07.2014.

585,91 kn / 77,76 € tekućom od 16.08.2014.

608,08 kn / 80,71 € tekućom od 16.09.2014.

603,54 kn / 80,10 € tekućom od 16.10.2014.

613,26 kn / 81,39 € tekućom od 16.11.2014.

630,03 kn / 83,62 € tekućom od 16.12.2014.

621,52 kn / 82,49 € tekućom od 16.01.2015.

625,62 kn / 83,03 € tekućom od 16.02.2015.

625,62 kn / 83,03 € tekućom od 16.03.2015.

625,63 kn / 83,04 € tekućom od 16.04.2015.

625,63 kn / 83,04 € tekućom od 16.05.2015.

625,62 kn / 83,03 € tekućom od 16.06.2015.

625,62 kn / 83,03 € tekućom od 16.07.2015.

625,62 kn / 83,03 € tekućom od 16.08.2015.

624,40 kn / 82,87 € tekućom od 16.09.2015.

godine do 31.07.2015. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 15.850,50 kuna/2.103,72 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, sve u roku od 15 dana."

2. Citiranu presudu žalbom pobija tuženik u točkama I, II. i točki III. u dosuđujućem dijelu, dok tužiteljica istu presudu pobija u točki III. u dijelu u kom joj nije dosuđen daljnji parnični trošak, iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, sve uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalbe su osnovane.

4. U donošenju pobijane presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženik, jer je po ocjeni ovog žalbenog suda izreka presude jasna i neproturječna, a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, neproturječne sadržaju dokaza u spisu.

5. Također je neosnovan istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 325. st. 2., a u vezi s čl. 186.b st. 4. ZPP-a, na koji u žalbi upire tuženik.

6. Naime, budući da tužiteljica u tužbi nije postavila određen tužbeni zahtjev, to tuženik pogrešno smatra da se radi o nedopuštenoj preinaci tužbe.

U situaciji kada prvostupanjski sud nije pozvao tužiteljicu na dopunu tužbe po članku 109. stavak 1. ZPP-a niti ju je pozvao na postavljanje određenog tužbenog zahtjeva po članku 186.b stavak 4. u vezi s člankom 325.a stavak 2. ZPP-a, već je tužiteljica nakon pribave dokumentacije sama postavila određen tužbeni zahtjev, treba uzeti da je tužiteljica podnijela takav zahtjev već u tužbi.

6.1. Također, budući da je podneskom od 6. 7. 2022. tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev, ne radi se o preinaci tužbe u smislu čl. 191. st. 3. ZPP-a, pa se istoj tuženik nije mogao niti protiviti.

7. U pogledu utvrđenog činjeničnog stanja valja ukazati na osnovanost žalbenog navoda tuženika u pravcu predloženog saslušanja svjedoka PU, bivše djelatnice tuženika - službenika banke koja je sudjelovala u sklapanju ugovora s tužiteljem, u smislu odluke Ustavnog suda RH U-III/3446/2021, pa, dakle, pravilno u žalbi tuženik navodi kako ima pravo u ovom konkretnom predmetu dokazivati da je prilikom sklapanja ugovora s tužiteljicom pregovarao o spornim ugovornim odredbama, pa da se stoga iste ne bi mogle smatrati nepoštenim.

8. I Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci br. U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022. ukazuje na sljedeće: “32. Ustavni sud utvrđuje da su razlozi koje su sudovi dali za odbijanje podnositeljičinog dokaznog prijedloga za saslušanjem zaposlenice ... podnositeljice koja je radila na obradi konkretnog ugovora prije svega proizvoljni jer podnositeljica nije, kako tvrde sudovi, predložila da se ova svjedokinja ispita samo na okolnost pojedinačnog pregovaranja o promjenama kamatne stope, a koja jest pravomoćno utvrđena u kolektivnom sporu, već i na okolnost obaviještenosti potrošača, odnosno na okolnost da bi navedena zaposlenica prije sklapanja konkretnog ugovora potrošaču i ovdje tužitelju navodno dala odgovarajuće obavijesti o značenju promjenjivosti kamatne stope i parametrima prema kojima se kamatna stopa mijenja, što nije pravomoćno utvrđeno u kolektivnom sporu ... Stoga je nelogičan zaključak ... o tome da podnositeljica nije dokazala da bi se o osporenim ugovornim odredbama pojedinačno pregovaralo, jer podnositeljici na tu okolnost ni nije bilo omogućeno dokazivanje niti je moralo biti s obzirom na to da je ta okolnost pravomoćno utvrđena u kolektivnom sporu ... ali je trebalo biti omogućeno dokazivanje okolnosti da je potrošaču, ako ih već nije utvrdila samim ugovorom, njezina zaposlenica dala odgovarajuće obavijesti o parametrima promjene kamatne stope prije sklapanja ugovora ... prema načelu jednakosti oružja u kolektivnom sporu i pojedinačnim potrošačkim sporovima nasuprot zaključku da su sve odlučne okolnosti predmetnog spora već utvrđene u kolektivnom sporu ili da se mogu utvrditi samo na temelju predočenih isprava, zbog čega nije trebalo saslušati zaposlenicu pravne prednice podnositeljice…”

9. Vrhovni sud RH u svojoj odluci Rev-1279/2022 utvrđuje kako Europski sud za ljudska prava u predmetu po zahtjevima broj 38541/21, 39015/21, 39063/21, 39167/21 i 41145/21 iznosi shvaćanje o navodnoj nepoštenosti postupka pred trgovačkim sudovima u sporu radi zaštite kolektivnih interesa i prava korisnika kredita koji su kredite podigli u navedenim bankama u švicarskim francima, u kojem su domaći sudovi presudili protiv banaka, a u odnosu na prigovor o povredi načela jednakosti stranaka, Europski sud za ljudska prava smatra da su domaći sudovi naveli razloge zašto je saslušanje svjedočenja bankovnih službenika bilo nepotrebno jer su Visoki trgovački sud i Ustavni sud obrazložili su da se u predmetnom postupku radi o kolektivnom potrošačkom sporu u kojem je važno utvrditi jesu li osporene ugovorne odredbe bile razumljive prosječnom potrošaču, a ne svakom pojedinom potrošaču, a te su okolnosti utvrđene pisanim dokazima i nisu se mogle utvrditi saslušanjem bankovnih službenika. Ustavni sud također je naveo da iskazi klijenata banaka podnositeljica nisu bili odlučujući niti se osporena presuda temeljila samo na tim dokazima. Sukladno tomu, ESLJP je ocijenio da banke podnositeljice nisu stavljene u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na suprotnu stranku. Također smatra da ništa ne ukazuje na to da banke podnositeljice nisu imale kontradiktorni postupak, da nisu mogle iznijeti argumente i dokaze koje su smatrale relevantnima za svoj slučaj ili da nisu imale priliku učinkovito osporavanje argumenata i dokaza koje je iznijela druga strana. Sve njihove argumente, koji su bili relevantni za rješenje predmeta, propisno su saslušali i ispitali domaći sudovi koji su opširno iznijeli činjenične i pravne razloge za svoje odluke, koje se ne čine proizvoljnim ili očito nerazumnim. Isto tako, ne postoji ništa što bi upućivalo na to da domaći sudovi nisu bili nepristrani ili da je postupak na neki drugi način bio nepošten.

10. No, Vrhovni sud RH utvrđuje kako naprijed navedeno shvaćanje EU suda nije primjenjivo na konkretni slučaj jer se ono odnosi isključivo na odluku donesenu u sporu za kolektivnu zaštitu, dok se ovdje radi o tome da li se odredbi čl. 81. st. 4. ZZP i procesnoj ravnopravnosti stranaka protivi zaključak suda kako se o spornim odredbama potrošačkog Ugovora o kreditu nije pojedinačno pregovaralo, kada je žalitelj predložio da se na okolnost obavijesti koje su dane određenom potrošaču prije sklapanja Ugovora o kreditu sasluša radnik žalitelja koji je sudjelovao u sklapanju Ugovora o kreditu, a sud je odbio taj dokazni prijedlog. Tako i Vrhovni sud RH zaključuje kako je protivan odredbi čl. 81. st. 4. ZZP i procesnoj ravnopravnosti stranaka zaključak suda prema kojem se o odredbi potrošačkog ugovora (u konkretnom slučaju dijelu odredbe o načinu promjene kamatne stope i valutnoj klauzuli ugovora o kreditu denominiranog u CHF ili denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF) nije pojedinačno pregovaralo, ako se na tu okolnost nije proveo predloženi dokaz saslušanjem svjedoka koji je sudjelovao u sklapanju ugovora o kreditu kojeg je trgovac predložio na okolnost pojedinačnog pregovaranja o navedenoj odredbi. Sve ovo stoga što žalitelj osporava izravnu primjenu utvrđenja iz presuda donesenih u kolektivnom postupku za zaštitu prava i interesa potrošača tvrdeći kako je radnik banke maksimalno odgovorno pristupio tužitelju te je tužitelja ozbiljno i potpuno informirao o smislu i sadržaju odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi, kao i parametrima koji utječu na visinu kamatne stope dok isti dokaz nije proveden, pa je time povrijeđeno tuženikovo pravo na procesnu ravnopravnost i primjenu odredbe čl. 81. st. 4. ZZP-a.

11. S obzirom na to da je tuženik, kao što je već naprijed rečeno, iznosio te činjenice i u svrhu dokazivanja istih predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka – zaposlenika, to je činjenično stanje u tom pravcu ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je temeljem čl. 369. ZPP-a pobijanu odluku valjalo ukinuti, a i primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci,

12. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja imat će u vidu okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, te će nakon toga moći donijeti pravilnu i zakonitu odluku u pogledu zahtjeva stranaka.

13. Budući da je za sada neizvjestan uspjeh stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i pobijano dopunsko rješenje o trošku temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a kao u izreci.

14. Odluka o troškovima nastalim povodom žalbi stranaka donesena je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 9. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat