Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 4 Gž-338/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivo Pranjić, odvjetnik u Poreču, protiv tuženika Hrvatski telekom d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 81793146560, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka u Rijeci, radi uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-456/2020 od 9. prosinca 2020., u sjednici vijeća 9. svibnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice PC kao neosnovana i potvrđuje odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom II. izreke presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-456/2020 od 9. prosinca 2020. u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tužiteljice PC za naknadu parničnog troška.

II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču- Parenzo, poslovni broj P-456/2020 od 9. prosinca 2020. i sudi:

1. Odbija se tužiteljica PC sa tužbenim zahtjevom kojim traži naložiti tuženiku Hrvatski telekom d.d., prestati ju bespravno uznemiravati u izvršavanju vlasničkih ovlasti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukloniti i iz zemlje odstraniti izgrađeni metalni šaht u roku od 15 dana, uz zabranu budućeg uznemiravanja.

2. Nalaže se tužiteljici PC naknaditi tuženiku Hrvatski telekom d.d. parnični trošak u svoti od 1.275,05 eura[1] /9.606,80 kuna, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

"I Nalaže se tuženiku Hrvatski telekom d.d., iz Zagreba, R. F. Mihanovića 9, OIB: 81793146560, prestati bespravno uznemiravati tužiteljicu PC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u izvršavanju vlasničkih ovlasti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], ukloniti i iz zemlje odstraniti izgrađeni metalni šaht, u roku 15 dana, te mu se zabranjuje buduće uznemiravanje tužiteljice.

II Svaka strana snosi svoj trošak."

2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom II. izreke a za parnični trošak sa kojim nije uspjela, žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP) u svezi čl. 154. ZPP s prijedlogom, preinačiti prvostupanjsku odluku uz naknadu troškova žalbe.

3. Tuženik se žali protiv prvostupanjske presude zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova parnice i žalbe.

4. Žalba tužiteljice je neosnovana dok je žalba tuženika osnovana.

5. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljice kojim traži zaštitu od bespravnog uznemiravanja kojega je izvršio tuženik početkom kolovoza 2018. kada je na južnom rubu njezine nekretnine iskopan kanal u duljini od 40,30 m, izgrađena i položena podzemna elektronička komunikacijska infrastruktura te postavljen metalni šaht promjera 60 cm x 70 cm.

6. Pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo posl.br. P-1053/2019 od 24. prosinca 2019. koja je preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-625/2020-2 od 16. lipnja 2020. je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom kojim traži naložiti tuženiku bespravno uznemiravanje tužiteljice u izvršavanju vlasničkih ovlasti na predmetnoj nekretnini uklanjanjem podzemne elektroničke komunikacijske infrastrukture u duljini od 40,30 m2 na južnom rubu dijela nekretnine tužiteljice uz magistralnu cestu Poreč-Pazin, uz zabranu budućeg uznemiravanja.

7. Kako je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-625/2020-2 od 16. lipnja 2020. ukinuta prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na bespravno uznemiravanje tužiteljice u izvršavanju vlasničkih ovlasti na nekretnini izgradnjom metalnog šahta, prvostupanjski sud je pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i naložio tuženiku prestanak bespravnog uznemiravanja na način da ukloni i iz zemlje odstrani izgrađeni metalni šaht uz zabranu budućeg uznemiravanja zbog toga, što je provedenim dokazima utvrdio kako je izgradnjom spornog šahta dotadašnji način izvršavanja služnosti bitno izmijenjen a prema odredbi čl. 178. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) ta ovlast nije pripadala tuženiku i tu ovlast nije mogao izvršavati po svojoj volji kako je to ovdje učinio jer je bitno izmijenjen dotadašnji način prava služnosti glede sadržaja i mjesta na koji ju je tuženik izvršavao izgradnjom predmetnog šahta, što je mogao izvršiti samo u sporazumu s tužiteljicom kao vlasnicom poslužne nekretnine.

8. Odredbom čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP je propisano da, ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane a da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario svoje pravo, mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

9. Slijedom iznijetog tužiteljica je dužna dokazati da je stvar njezino vlasništvo te da ju tuženik uznemirava u izvršavanja ovlasti u pogledu te stvari.

10. Tužiteljica je dokazala kako je predmetni šaht izgrađen na nekretnini koja je njezino vlasništvo a što između stranaka nije niti sporno.

11. Prvostupanjski sud u razlozima za svoju odluku ne navodi na koji je način utvrdio kako je baš tuženik izvršio izgradnju spornog šahta već obrazlaže pravnu osnovu za podnošenje tužbe radi zaštite od uznemiravanja i drži kako je tuženik trebao dokazati da je imao pravo ili ovlaštenje izgraditi sporni šaht odnosno, poduzimati ono što uznemirava tužiteljicu kao vlasnicu nekretnine.

12. U smislu odredbe čl. 167. st. 2. ZVDSP tužiteljica je kao vlasnica dužna dokazati da ju je tuženik uznemirio u izvršavanju njezinih ovlasti izgradnjom šahta na nekretnini.

13. Niti iz jednog provedenog dokaza nije moguće utvrditi kako bi tuženik izvršio radove izgradnje šahta 2018. godine s time, da niti jedan saslušani svjedok predložen po tužiteljici nije potvrdio izvršenje radova po djelatnicima tuženika dok je iz iskaza svjedoka OC, voditelja održavanja kabelskih mreža kod tuženika, moguće utvrditi da je postojeću podzemnu elektroničku komunikaciju kabelskog zdenca na postojeću trasu izvela tvrtka Optima telekom bez prethodne obavijesti i znanja tuženika kao i izgradila šaht u ljeto 2018. godine.

14. Sukladno odredbi čl. 2. toč. 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine" br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17 i 76/22 – dalje: ZEK) a koji je važio u vrijeme nastanka ovog pravnog odnosa, je propisano što predstavlja pravo puta koji se odnosi na pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema.

15. Kako je tijekom prvostupanjskog postupka na siguran način utvrđeno da tuženik ima pravo puta na označeni način, na tužiteljici je bio teret dokaza da je tuženik ovako označeno pravo puta prekoračio izgradnjom predmetnog šahta.

16. Ovo s tim više što je prema odredbi čl. 2. toč. 41. ZEK operator korisnik onaj, koji se u skladu sa odredbama ZEK koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže te nije vlasnik niti nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.

17. Budući da u ovom postupku nije dokazano da bi upravo tuženik izgradio predmetni šaht niti bio njegov vlasnik a prema iskazu svjedoka OC šaht služi za pomoć pri uvlačenju infrastrukture u postojeće cijevi i spajanje kabela unutar kabelskog zdenca ili šahta dok je tuženik vlasnik i korisnik samo podzemne infrastrukture te nije vlasnik šahta, niti je utvrđeno da bi taj šaht izgradio i time bespravno uznemirio tužiteljicu kao vlasnicu predmetne nekretnine, ostvaren je žalbeni razlog iz odredbe čl. 355. ZPP zbog čega je primjenom odredbe čl. 373. toč. 2. ZPP preinačena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I izreke te je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen.

18. Na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP, budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu te je dužna tuženiku naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, tuženiku je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12., 103/14., 118/14. i 142/12., 107/15. i 37/22. - dalje Tarifa) priznat trošak sastava odgovora na tužbu (75 bodova), trošak sastava dva podneska po Tbr. 8.1. Tarife (2x75 bodova), trošak pristupa na četiri ročišta po Tbr. 9.1. Tarife (4x75 bodova), trošak sastava žalbe od 8. siječnja 2020. (937,50 kn po Tbr. 10.1.Tarife) uz trošak poreza (1.446,88 kn) i trošak plaćene pristojbe na ovu žalbu (800,00 kn).

19. Sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno je o troškovima cijelog postupka jednom odlukom zbog čega je tuženiku priznat i trošak sastava predmetne žalbe uz trošak poreza od 1.171,88 kn ili ukupno 9.606,88 kuna/1.275,05 eura.

20. Slijedom iznijetog je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažena žalba tuženika i preinačena odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom II. izreke prvostupanjske presude tako, da je tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak u svoti od 1.275,04 eura.

21. Primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP je odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska odluka o parničnom trošku u dijelu kojim tužiteljici nije prihvaćen zahtjev za naknadu parničnog troška te je odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

U Zagrebu 9. svibnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Andrina Raspor Flis