Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:7 Kž-356/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog GL, zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-344/2022 od 21. prosinca 2022., izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj:
K-2424/2021 od 8. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj 9. svibnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K- 2424/2021 od 8. prosinca 2022., temeljem čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), okrivljeni GL oslobađa se od optužbe da bi počinio kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.
2. Temeljem čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08 oštećeno trgovačko društvo BIPA d.o.o. Vodovodna 20a Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] s imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnični postupak.
3. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
4. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložilo da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika proglasi krivim za djelo za koje se tereti, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni GL po braniteljici Katarini Ćopo, odvjetnici iz Zagreba, nalazeći da su navodi žalbe državnog odvjetnika neosnovani te je predložio da se ista kao takva odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.
6. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
8. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik, između ostalog tvrdi da je tijekom postupka prvostupanjski sud saslušao svjedokinje, ali da iste nisu bile saslušane na okolnost identiteta počinitelja nego na okolnost što je predmetnoga dana iz trgovine ukradeno, nadalje, što je prvostupanjski sud pogrešno interpretirao nalaz i mišljenje vještaka za biometriju s obzirom da primarni zaključak izvodi pogrešno, stavljajući akcent na brojčani pokazatelj od 62 % te ne analizira predmetni nalaz i mišljenje. Uz to žalitelj smatra da je sud pogrešno analizirao nalaz u vezi pojma "moguća identifikacija", pa s tim u vezi tvrdi da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno jer ne analizira da spisu prileže snimke nadzorne kamere i fotografije iz kojih bi se nesporno moglo utvrditi da je počinitelj ovdje predmetnog kaznenog djela upravo okrivljenik.
8.1. Suprotno stavu državnog odvjetnika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da su u pobijanoj presudi argumentirano, sveobuhvatno i valjano ocijenjeni svi navedeni dokazi na temelju kojih je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, ispravan zaključak kako nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je optužen.
8.2. Prije svega valja reći da su netočne tvrdnje žalitelja da svjedokinje koje su saslušane tijekom postupka, a time se misli na djelatnice oštećenika, nisu bile saslušane na okolnost identiteta počinitelja nego na okolnost što je predmetnog dana iz trgovine ukradeno. To nije točno jer su svjedokinje ispitane na okolnost i saznanja svega u vezi samog predmetnog događaja. Što se tiče prigovora vezanog za analizu nalaza i mišljenja vještaka, valja reći da je također pogrešno žalitelj istaknuo da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio navedeni nalaz. Naime, vještak je detaljno obrazložio i to neposredno saslušan na ročištu 8. prosinca 2022., sve što je relevantno za odluku u ovdje konkretnoj pravnoj situaciji, te je, između ostalog, naveo da ostaje kod nalaza i mišljenja kojeg je dao prije pismenim putem, te je pojasnio zbog čega je bilo potrebno umanjiti prvotno dobivene vrijednosti analize i naveo je da je isto bilo potrebno učiniti zbog pogrešaka koje nastaju kao posljedica položaja kuta kamere, te njezine rezolucije. Uz to je vještak pojasnio što znači "moguća identifikacija", a što u bitnome znače opće, a što karakteristične točke lica, te je pojasnio i da je nepodudarnost u općim karakteristikama razlog za isključenje osobe kao mogućeg počinitelja, te je također naveo da je poklapanje u postotku većem od 90 % po karakterističnim točkama lica razlog za identifikaciju. Uz to je vještak, ponavljamo, naveo da moguća identifikacija znači da na analiziranoj slici lica osobe sa video nadzora postoje elementi temeljem kojih postoji vjerojatnost na razini koja je iskazana u nalazu da bi to lice pripadalo licu osobe sa snimke prvog ispitivanja. Sam rezultat ukazuje na činjenicu da od 100 osoba koje imaju identična obilježja slike lica kao osoba analizirana na snimci video nadzora, 38 njih bi moglo odgovarati dobivenom rezultatu. Također je pojasnio i sve u vezi općih obilježja lica u kontekstu utvrđivanja istovjetnosti osoba i sve što je relevantno za ovdje pravilno utvrđenje činjeničnog stanja. Između ostalog je naveo da u smislu nepoklapanja općih karakteristika spornog i nespornog lica u pravilu se radi o isključujućim elementima koji mogu ukazivati na primjer različite oblike lica, različite oblike nosa, obrva, položaja očiju, usta, kao i nekih drugih specifičnih karakteristika, npr. kao madeža ili nekog drugog "oštećenja lica", porezotine i sl.
8.3. Prema tome, kako to osnovano i okrivljenik ističe u odgovoru na žalbu državno odvjetništvo nije zauzelo pravilan stav kojeg iznosi u žalbi, a vezano za pojam i tumačenje "moguće identifikacije".
8.4. Što se tiče prigovora da sud uopće ne analizira činjenicu da spisu prileže snimka nadzorne kamere i fotografija iz kojih već neposrednim uočavanjem golim okom proizlazi da je upravo GL počinitelj predmetnog kaznenog djela, valja reći da se radi o proizvoljnim tvrdnjama žalitelja, a koje nisu potkrijepljene nalazom i mišljenjem biometrijskog vještačenja.
8.5. Naime, prvostupanjski sud je u obrazloženju pod toč. 11.1. obrazloženja naveo, između ostalog, da iz provedenog biometrijskog vještačenja također nije nedvojbeno utvrđeno da se radi o okrivljeniku budući da je podudarnost slike sa snimke video zapisa prvog ispitivanja okrivljenika i slike osobe iz video nadzora nadzornih kamera iz BIPE samo 62 %, a što nije dovoljno da bi se utvrdilo da je upravo okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, a koji nalaz vještaka je sud u cijelosti prihvatio i obrazložio zašto. Takav zaključak prihvatljiv je i za ovaj drugostupanjski sud jer da bi se nekoga utvrdilo odgovornim za počinjenje nekog kaznenog djela, to je potrebno utvrditi na temelju potpuno izvjesnih okolnosti i činjenica. U ovdje konkretnom slučaju to se nije dogodilo jer, kao što je već naprijed rečeno, iz vještačkog nalaza proizlazi da nije moguće utvrditi sa sigurnošću, tj. vjerojatnošću od 90 % tko je počinitelj navedenog kaznenog djela, tako da je pravilna odluka suda kada je zaključio da nije dokazano da je okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu izreke pobijane presude.
9. Za sva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao detaljno i argumentirano obrazloženje koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud te se zbog nepotrebnog ponavljanja na isto upućuje žalitelja.
10. Slijedom navedenog, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu, a niti povrede zakona iz čl. 476. st. 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem čl. 482. ZKP/08 valjalo presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 9. svibnja 2023.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent
