Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 81 Gž Ob-236/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. D. iz D., OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. R.-K., odvjetnica u D., protiv tuženika T. G. iz D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik G. V., odvjetnik u D. i uz sudjelovanje maloljetnog djeteta parničnih stranaka L. G., OIB: …, koju zastupa posebna skrbnica S. P., dipl. iur., Dislocirana jedinica centra S., S., radi spora o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tužiteljice podnesenoj protiv dijela presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P Ob-28/2022 od 24. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 9. svibnja 2023.

    r i j e š i o  j e

    I Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P Ob-28/2022 od 24. ožujka 2023. u t. II. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužiteljica snosi sama svoje troškove postupka.

    II Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P Ob- 28/2022 od 24. ožujka 2023. u t. IV. i V. izreke i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

    III Ukida se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P Ob- 28/2022 od 24. ožujka 2023. u t. I. izreke i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

    IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    „I. Zajedničko maloljetno dijete stranaka L. G. rođena … 2019. godine stanovati će s majkom D. D., OIB: …, na adresi majke u D.

    II. Roditelji D. D. i T. G. zajednički će ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete L. G.

    III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice D. D. u kome je zahtijevala samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na maloljetno dijete L. G.

    IV. Osobni odnosi oca djeteta, tuženika T. G. i maloljetne kćerke L. G. će se ostvarivati svaki utorak i četvrtak u periodu od 17-19 sati, svaki drugi vikend kod tuženika u obiteljskoj kući u Ž. ili u G. i to u vremenu od petka u 17 sati, do nedjelje u 17 sati, s tim da će dijete preuzeti otac i vratiti je majci na adresi stanovanja, polovinu ljetnih i zimskih praznika, te blagdane, a Božić i Uskrs naizmjenično s drugim roditeljem, svake godine. Roditelji će međusobno izmjenjivati informacije u vezi s djetetom putem SMS-a i elektronskom poštom.

    V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kome zahtjeva da se osobni odnosi oca T. G. i djeteta maloljetne L. G. ostvaruju uz prisustvo majke D. D. i nadzor stručne osobe na javnom mjestu u D. svakog utorka i četvrtka od 17,00 do 19,00 sati.

    VI. Nalaže se ocu djeteta, T. G., OIB: …, da za uzdržavanje maloljetnog djeteta L. G. OIB: …, doprinosi mjesečno iznos od 800,00 kn (osamstotina kuna) / 106,18 eura (stotinu šest eura i osamnaest centa) s dospijećem do konca mjeseca za tekući mjesec za koji se plaća uzdržavanje, počevši od ožujka 2022. godine, pa do listopada 2022. godine, sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koji će se iznos u kunama na dan 1. siječnja 2023. godine preračunati u eure, te će se na njega od tada obračunavati zatezna kamata na iznos u eurima po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 24. ožujka 2023. godine, kao dana presuđenja, pa nadalje, novčani iznos od 265,44 eura (dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset četiri centa) /2.000,00 kn, s dospijećem do konca mjeseca za tekući mjesec za koji se plaća uzdržavanje sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to na račun majke djeteta D. D., OIB: …,kod O. B. d.d. broj: HR…, s tim da je tuženik dospjele iznose dužan platiti odjednom u roku od 15 dana.

    VII. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 1.200,00 kn na ime zakonskog uzdržavanja maloljetne kćerke L. G. u periodu od podnošenja tužbe, pa do 17. listopada 2022. godine s pripadajući zateznim kamatama, kao i za iznos od 265,44 eura (2.000,00 kn) u periodu od 18. listopada 2022. godine, pa do 19. ožujka 2023. godine s pripadajući zateznim kamatama.“

    Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

    „I. Određuje se privremena mjera koja glasi:

    Osobni odnosi oca djeteta, tuženika T. G. i maloljetne kćerke L. G. će se ostvarivati svaki utorak i četvrtak u periodu od 17-19 sati, s tim da će dijete preuzeti otac i vratiti je majci na adresi stanovanja, a roditelji će međusobno izmjenjivati informacije u vezi s djetetom putem SMS-a i elektronskom poštom, s tim da ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ove parnice, ili do drugačije odluke suda, s tim da tijek roka za žalbu protiv ove privremene mjere, niti žalba ne odgađaju provedbu ove privremene mjere.

    II. Svaka parnična stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.“

    2. Protiv dijela te presude u t. IV. i V. izreke žali se tužiteljica iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijani dio presude ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno postupak.

    3.Protiv rješenja istog suda prvog stupnja u t. I. izreke te u t. II. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužiteljica snosi sama svoje troškove postupka, žali se tužiteljica također iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio rješenja ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

    4.U odgovoru na žalbe tuženik je osporio žalbene navode tužiteljice te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijeni dio presude i rješenja uz naknadu troška sastava žalbe.

    5.Žalba protiv dijela prvostupanjske presude i dijela rješenja je osnovana, osim u t. II. izreke rješenja kojim je odlučeno da tužiteljica snosi sama svoje troškove postupka.

    6.Ovaj sud je ispitao pobijani dio presude i rješenja po službenoj dužnosti i u okviru istaknutih žalbenih razloga te je utvrdio da su u pobijanom dijelu presude i rješenja izostali dostatni razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega iste nije moguće ispitati, pa je stoga osnovana sadržajno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP).

    7.Predmet spora između parničnih stranaka u ovoj fazi postupka je odluka o određivanju osobnih odnosa tuženika kao s mlt. djetetom L. G., rođenom … 2019.

    8.U postupku pred sudom prvog stupnja je utvrđeno:

    - da su roditelji mlt. L. živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je prestala 1. studenog 2021. kada je tužiteljica istu napustila zajedno s mlt. djetetom,

    - da mlt. dijete od tada stanuje s majkom,

    - da iz mišljenja i prijedloga centra D. od 7. prosinca 2022. (list 125-128 spisa) proizlazi kako oba roditelja pokazuju adekvatne roditeljske vještine te se ne nalazi razlog zbog kojeg ne bi imali kontinuirano i primjereno vrijeme za boravak s djetetom, međutim da, obzirom na dosadašnje neredovito viđanje oca i djeteta te kronološku dob djeteta (rođeno … 2019.) predlažu privremeno određivanje osobnih odnosa uz nadzor stručne osobe.

    9.Sud prvog stupnja ne uvažava navedeno mišljenje i prijedlog s obrazloženjem da procjenjuje kako je u najboljem interesu djeteta odrediti odvijanje osobnih odnosa na način kao u pobijanoj t. IV. izreke presude jer da bi se uz nadzor samo nepotrebno maltretiralo dijete bez ikakvog razloga, a želja je oca da što prije nastavi viđati dijete.

    10.Zaključak suda prvog stupnja ne može se, za sada prihvatiti jer po mišljenju ovog suda nisu navedeni dostatni razlozi iz kojih nije prihvaćeno mišljenje i prijedog nadležnog centra.

    11.Naime, sud prvog stupnja je, obzirom na utvrđene činjenice da je dijete kronološke dobi od tri i pol godine u vrijeme odlučivanja o osobnim odnosima, da se dosadašnji osobni odnosi s ocem nisu odvijali redovito, da je protiv oca u tijeku kazneni postupak radi kaznenog djela nasilja u obitelji, da otac i sam priznaje kako zbog prirode njegovog posla (jer vodi kafić) ponekad s gostima popije koje alkoholno piće, posebno nakon noćne smjene, da posebna skrbnica nije pribavila mišljenje djeteta, ne uvažava sve navedene okolnosti, bio u obvezi navesti određene i dostatne razlog iz kojih zaključuje da bi u najboljem interesu djeteta bilo odvijanje osobnih odnosa bez nadzora, odnosno da bi nadzor bio samo maltretiranje djeteta.

    Želja oca za što skorijom uspostavom redovitih osobnih odnosa nije dostatan razlog jer se osobni odnosi, barem privremeno, kako je to i predloženo, mogu odvijati kvalitetno i za dobrobit djeteta i uz stručni nadzor kada to okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju, a utvrđene činjenice, po svemu sudeći bi opravdavale odvijanje osobnih odnosa uz nadzor.

    12.Nadalje, ne može se prihvatiti očitovanje posebne skrbnice mlt. djeteta da, obzirom na kronološku dob djeteta, nije u mogućnosti pribaviti mišljenje djeteta jer da ono nije u mogućnosti izraziti svoju volju.

    13.Naime, iz općeg komentara Konvencije o pravima djeteta jasno proizlazi da su države dužne osigurati pravo da bude saslušano svakom djetetu „koje je sposobno oblikovati svoje osobno mišljenje“, a koju frazu ne treba promatrati kao ograničenje, već kao obvezu za države potpisnice da ocjene sposobnost djeteta da oblikuje samostalno mišljenje u najvećoj mjeri, a što znači, da države potpisnice ne mogu krenuti s pretpostavkom da dijete nije sposobno izraziti svoje vlastito mišljenje već, upravo suprotno, države potpisnice trebaju pretpostaviti da dijete ima sposobnost oblikovanja svojih vlastitih mišljenja i priznati da ono ima pravo izraziti ih - nije na djetetu da prvo dokaže svoju sposobnost. Pritom je naglašeno da odredba čl. 12. Konvencije ne nameće nikakvo dobno ograničenje u pogledu prava djeteta na izražavanje njegovog mišljenja te poziva države članice da ne uvode dobna ograničenja, niti u zakonima niti u praksi, kojom bi se ograničilo pravo djeteta da bude saslušano u vezi sa svim pitanjima koja utječu na njega. Sintagma da se mišljenje djeteta mora uvažiti u skladu s dobi i zrelošću djeteta se odnosi na sposobnost djeteta, koju se mora ocijeniti kako bi se dala odgovarajuća težina njegovom mišljenju ili kako bi se komuniciralo s djetetom na način na koji će ta mišljenja utjecati na ishod procesa. Pritom se zrelost odnosi na sposobnost razumijevanja i ocjenjivanja implikacija određenog pitanja i stoga se mora razmotriti pri određivanju pojedinačne sposobnosti djeteta. To je, u pravilu, sposobnost djeteta da izrazi svoje mišljenje o pitanjima na razuman i neovisan način. Glede sintagme da se dijete mora saslušati izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, ako se saslušanje djeteta poduzima putem posrednika, od najveće je važnosti da posrednik točno prenosi mišljenje djeteta do suda, pri čemu posrednici moraju imati dovoljno znanja i razumijevanja različitih aspekata procesa donošenja odluke i iskustvo u radu s djecom. Zaključno, ako je dijete sposobno oblikovati vlastita mišljenja na razuman i neovisan način, osoba ili tijelo što donosi odluku mora razmotriti mišljenje djeteta, kao značajnog čimbenika u rješavanju spornog pitanja. Međutim, ako bi se utvrdilo da je dijete takvo mišljenje dalo zbog sukoba lojalnosti i/ili njegove izloženosti manipulacijama jednog od roditelja, onda takvo mišljenje djeteta sud ne mora uvažiti.

    U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja nije niti pokušao pribaviti mišljenje djeteta na prethodno navedeni način, čime činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno. Jednako tako, sud prvog stupnja nije naveo razloge iz kojih smatra nepotrebnim za donošenje pravilne i zakonite odluke provoditi predložene dokaze stranaka koji se odnose na pribavljanje dopunskog mišljenja nadležnog centra te saslušanje svjedoka M. B. i J. G. J.

    14.Zbog navedenog je valjalo pobijani dio presude te pobijani dio rješenja u t. I. izreke ukinuti na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 380. t. 3. ZPP, odlučiti kao u t. II i III izreke ovog rješenja te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno postupak u kojem će otkloniti nepravilnosti na koje mu je ukazano ovom odlukom te će razmotriti žalbene navode i prijedloge iznesene u žalbi, nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti.

    15.Neovisno o tome što je ukinut pobijani dio presude i rješenja, odluka o troškovima parničnog postupka kojom je odlučeno da tužiteljica sama snosi svoje troškove postupka je pravilna i zakonita jer u ovoj pravnoj stvari ona ne ovisi isključivo o uspjeku stranaka u postupku (čl. 154. ZPP), već se temelji na posebnom propisu, odredbi čl. 366. st. 1. ObZ kojom je propisano da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odlučeno kao u t. I izreke ovog rješenja.

    16.Nepobijani dio presude nije ispitivan.

    17.Tuženikov zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen kao neosnovan jer naznačeni trošak nije bio potreban za odlučivanje o žalbi (čl. 155. st. 1. ZPP), slijedom čega je odlučeno kao u t. IV izreke ovog rješenja.

    U Zagrebu 9. svibnja 2023.

    Predsjednica vijeća

    Gordana Bošković Majerović, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.