REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3794/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TO iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćniku Marku Gracinu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Gracin & Vatroslav Šego iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz Zagreba, Ozaljska kbr. 105 (OIB: 82031999604), radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž R- 1113/2021-2 od 1. veljače 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-5235/2020-7 od 28. rujna 2021., u sjednici održanoj 9. svibnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž R-1113/2021-2 od 1. veljače 2022. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena pitanja:

''U slučaju kada poslodavac, suprotno ugovorenoj obvezi iz kolektivnog ugovora, ne ispuni svoju ugovornu obvezu na odabir i predaju dara u naravi utvrđene vrijednosti, ima li radnik pravo zahtijevati isplatu protuvrijednosti toga dara u novcu?''

''Je li rok dospijeća obveze koja glasi ''radniku će se za Uskrs dati dar u naravi…'' po naravi posla bitan sastojak ugovorne obveze?''

''Ukoliko je određivanje sadržaja nenovčane obveze prepušteno naknadnom dogovoru dužnika i vjerovnika, dužnika i treće osobe ili samo dužniku pa dužnik u takvim slučajevima ne odredi sadržaj obveze ima li vjerovnik pravo na naknadu štete zbog neispunjenja obveze?''

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom prihvaćena je žalba tuženika kao osnovana te je prvostupanjska presuda preinačena tako da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na obvezivanje tuženika isplatiti tužitelju na ime dara u naravi (''na ime neplaćene uskrsnice u obliku dara'') 600,00 kn neto sa pripadajućim i u izreci presude određenim zateznim kamatama ''koje na taj iznos teku od 14. travnja 2020. do isplate'' - kao i naknaditi mu parnični trošak.

Ujedno je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka u iznosu od 100,00 kn.

2. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja naznačenih u izreci ovoga rješenja, a koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 1. veljače 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: ''Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka.''), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju ''protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.''

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: ''U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.'',

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: ''Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...''.

7. Po tome je ovdje postavljena pitanja iz prijedloga za sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na ''različitu'' sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu (''osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni''), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: ''Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije.'' - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tužitelja postavljena pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (prema odlukama, primjerice revizijskog suda: Revr 1646/16-2 od 14. ožujka 2018., Revr 994/11-2 od 29. rujna 2016., Revr 1126/09-2 od 10. studenoga 2009. i Revr 69/09-4 od 1. travnja 2009.) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

9. Stoga je pravilno za zaključiti:

9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljena pitanja postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: ''osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni''),

9.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda,

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).

Zagreb, 9. svibnja 2023.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug